Prati nas

Zdravlje

zagonetni virus

Ako virus ne budem mogao izbjeći, hoću li se jako razboljeti?

Kako to da neke osobe koronavirus i ne okrzne, dok drugi završe na respiratoru? Za to još nema definitivnog odgovora, ali neke naznake postoje.

Objavljeno

|

foto: Daniel Twal/Pixabay

Sada više doista nitko ne može reći da ne poznaje baš nikoga tko je ulovio taj nesretni SARS-CoV-2 i razbolio se. Nažalost, sve češće do nas dolaze vijesti o dragim ljudima koji su se razboljeli, imali tešku kliničku sliku ili čak preminuli. Baš kako su znanstvenici i najavljivali, zima je pogoršala situaciju s koronavirusom i drugi val je puno teži od prvoga.

Sve više ljudi smatra da virus možda neće moći izbjeći. No kako znati koliko će nas teško pogoditi? Iskustva onih koji su COVID-19 preboljeli, različita su: neki su imali vrlo blage simptome, tek glavobolju i iscrpljenost uz gubitak ili promijenjen osjet njuha i okusa, dok su drugi završili u teškom stanju u bolnici boreći se za svaki udah zraka.


Zašto nas virus tako različito pogađa i o čemu ovisi hoćemo li se teško razboljeti ili simptome gotovo nećemo ni primijetiti? Definitivnog odgovora još nema, no sada su u odnosu na proljeće neke stvari ipak jasnije. Evo što zasad znamo:

Dob

Stariji ljudi najugroženija su skupina kad je u pitanju novi koronavirus što pokazuju i podaci o smrtnosti: u Kini je stopa smrtnosti među zaraženim osobama starim do 40 godina bila 0,2 posto, kod onih starosti između 70 do 79 godina osam posto, a među starijima od 80 godina čak 14,8 posto.

Poznato je da s godinama imunološki sustav slabi zbog čega su starije osobe općenito sklonije većem broju infekcija, pa i malignim oboljenjima. Iako su neki stariji ljudi i dalje vrlo aktivni i dobroga zdravlja, imaju veću vjerojatnost od obolijevanja od zaraznih bolesti kao i od eventualnog smrtnog ishoda što se pokazalo točnim kako u slučaju bolesti COVID-19, tako i u slučaju gripe i ostalih respiratornih infekcija.

Zašto je to tako, još se sa sigurnošću ne zna, ali znanstvenici s Harvarda taj fenomen povezuju sa smanjenjem broja T stanica, vjerojatno zbog postupne atrofije timusa ili nekih drugih promjena. Iz istog razloga je i cjepivo znatno manje učinkovito kod osoba starijih od 65 godina, no to nikako ne znači da se stariji ne bi trebali cijepiti. Posve suprotno, cijepljenje protiv gripe i pneumokoka znatno je smanjilo stopu obolijevanja i smrti kod starijih osoba u usporedbi s onima koji se nisu cijepili.

Spol

Prema podacima Svjetska zdravstvene organizacije, muškarci znatno češće obolijevaju od SARS-CoV-2 virusa nego žene. U Kini je u veljači stopa smrtnosti među muškarcima bila 2,8 posto, a među ženama 1,7 posto. Slični odnosi vrijedili su i 2003. kada je izbila epidemija SARS-a. Što se našeg podneblja tiče, poznato je da uobičajena sezonska gripa teže pogađa muškarce nego žene.

Razlog leži u tome što je imunološki sistem žena otporniji za to je prije svega zaslužan hormon estrogen koji ptiče rad imunološkog sistema i snažno se bori protiv patogena. S druge strane, muški hormon testosteron blokira imunološki sistem.

Nadalje, kako pojašnjava molekularni biolog Thomas Pietschmann, postoje i genetski razlozi. Naime, geni važni za imunitet kodirani su na kromosomu X, a kako žena ima dva takva kromosoma, u odreženoj je imunološkoj prednosti.

Još jednu stvar valja uzeti u obzir a tiče se stila života. Naime, muškarci često vode nezdraviji život te više puše i piju u odnosu na žene.

Pretilost

Debljina je i inače jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, a pretile su osobe u većem riziku od razvoja raznih bolesti. COVID-19 nije iznimka i poznato je da su pretile osobe u većem riziku da razviju težu kliničku sliku.

Anketa provedena u bolnicama u Velikoj Britaniji na 17.000 pacijenata, pokazala je da pretili ljudi, odnosno oni s indeksom tjelesne mase (BMI), imaju 33 posto veći rizik od smrti uslijed infekcije koronavirusom. Profesor Calum Semple sa Sveučilišta u Liverpoolu kazao je kako BMI iznad 30 češće izaziva teške simptome, a takvi pacijenti znatno češće završe na intenzivnom liječenju.

Rizik je dodatno povećan kod osoba koje imaju i dodatne bolesti povezane s pretilošću, poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Upravo ta, dodatna stanja i bolesti povezane s pretilošću, uzroci su i što takve osobe razvijaju težu kliničku sliku obole li od COVID-19.

Osim toga, valja napomenuti i da je pretile osobe teže intubirati, transportirati do odreženih odjela bolnice, ispitivati pomoću urežaja i slično što se utječe na ishod njihove bolesti. Također, kako kaže doktor Naveed Sattar sa Sveučilišta u Glasgowu, pretili ljudi trebaju više kisika što također njihov organizam izlaže dodatnom stresu.

Povišen krvni tlak

Svjetska zdravstvena organizacija u veljači je izdala podatke za Kinu o smrtnosti prouzročenoj novim virusom SARS-CoV-2 prema kojima je čak 13,2 posto preminulih pacijenata imalo je problem s kardiovaskularnim sustavom. Oni s dijabetesom činili su 9,2 posto preminulih, a oni s visokim krvnim tlakom 8,4 posto.

Povišen krvni tlak veliki je javno-zdravstveni problem i čak četvrtina populacije na svijetu bori se upravo s time. Za liječenje povišenog krvnog tlaka koriste se posebni lijekovi, tzv. antihipertenzivi (među kojima su i ACE inhibitori i sartani), za koje postoji sumnja da mogu pogoršati tijek infekcije virusom SARS-CoV-2.

To je, pretpostavlja se zato što lijekovi za povišen krvni tlak, pojednostavljeno govoreći, olakšavaju virusu ulazak u stanice. Naime, otkriveno je da se virus putem proteina na svojoj površini veže za angiotenzin konvertaze 2 (ACE2), inače prisutne na površini stanica pluća, crijeva, bubrega i krvnih žila. Kod pacijenata s dijabetesom tipa 1 i 2, ali i onih s povišenim krvnim tlakom, ekspresija ACE2 je povećana što znači i lakši ulazak virusa u stanicu i posljedičnu infekciju, navodi časopis Lancet.

Dijabetes

Prema rezultatima dosad objavljenih studija, osobe sa šećernom bolešću u značajno su većem riziku od razvoja teže kliničke slike tijekom COVID-19 infekcije i imaju povećanu smrtnost, kaže predstojnik Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac” doc. dr. sc. Dario Rahelić.

No zašto je to tako, zasad se može samo spekulirati. Osobe s dijabetesom su i inače sklonije virusnim i bakterijskim infekcijama, kao i razvoju težeg oblike bolesti, a to se pokazalo i u slučajevima epidemija gripe, ​SARS-a i sličnih infekcija. Osobama sa šećernom bolešću i zato se svakako preporučuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka, a kad stigne cjepivo, i od virusa SARS-CoV-2.

Krvna grupa

Stručnjaci sa Sveučilišta u Kielu i Sveučilišne klinike u Oslu analizirali kakav utjecaj ima krvna grupa na tijek zaraze virusom SARS-CoV-2, ali njihovo istraživanje još nije prošlo recenziju. No usporedbom DNK materijala 1.610 pacijenata koji su razvili teži oblik bolesti ili čak umrli, s uzorcima krvi 2.205 zdravih osoba, ispostavilo se da ljudi s krvnom grupom A imaju veći rizik za razvoj težih simptoma.

Također, osobe s krvnom grupom A dvostruko će češće završiti na respiratoru od osoba s krvnom grupom 0. Inače, grupa A je najčešća krvna grupa u Europi (43 posto ljudi u Njemačkoj, 42 posto u Hrvatskoj), slijede nulta i B, a najrjeđa je AB (5 posto u Njemačkoj, 7 posto u Hrvatskoj).

Pušenje

S obzirom da je COVID-19 prije svega bolest dišnog sustava, zaključak da pušenje oboljelima ne koristi, nameće se sam po sebi. Duhanski dom, ali i e-cigarete sadrže posebno štetne poput nikotina i teških metala. Nadalje, istraživanje provedeno u okrugu Ontario u Sjedinjenim američkim državama, pokazalo je da su svi ispitanici koji puše ili su u prošlosti pušili, prijavili su pogoršanje simptoma bolesti COVID-19. To pogoršanje simptoma uklljučivalo je veći broj otkucaja srca u mirovanju, kašalj i otežano disanje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP