Prati nas

Aktivno starenje

Najbolja aktivnost

Sad kad više ništa drugo ne možete, hodajte i krećite se

Hodanje je jednostavno, nije zahtjevno i nema uobičajene barijere koje se mogu susresti kod drugih aktivnosti poput nedostatka vremena, sposobnosti i vještina.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Na kavu u omiljeni kafić još neko vrijeme nećemo moći, kao ni na neko veće druženje s prijateljima i rodbinom. Ove su godine, čini se, propali i svi planovi za putovanja, a ni odlazak u kazalište, kino ili na koncert nisu baš niti izgledni, a niti preporučljivi. Pa što da onda radimo? Dobra vijest je da još uvijek možemo upravo ono što svi stručnjaci najviše preporučuju: možemo se kretati.

Uznemiruje podatak da je tjelesna neaktivnost drugi najznačajniji rizični faktor prerane smrti, a problem je postao naročito izražen u posljednjih pedesetak godina. Sjedilački način života ima izrazito negativan učinak na zdravlje te se povezuje rastućim rizikom za dijabetes, kardiovaskularne bolesti i za smrt bilo kojeg uzroka, objavljeno je u publikaciji Diabetologia 2012. godine.


Do sličnih zaključaka došlo se i nakon jedne od najdugotrajnijih studija na tu temu pod vodstvom dr. Pera Ladenvalla s Odjela molekularne i kliničke medicine na Sveučilištu u Göteborgu u Švedskoj, a čiji su rezultati objavljeni u European Journal of Preventive Cardiology.

Znanstveni tim istraživao je razinu tjelesne aktivnosti i njen učinak na životni vijek tijekom gotovo 50 godina te su došli do zaključka da su niske aerobne sposobnosti bile povezane s rastućim rizikom od smrti. Dakle, brinemo li o svojem zdravlju, kretanje je nužno. No, važno je i kakvo je to kretanje.

Krećite se onako kako najviše volite

Doktor Hrvoje Handl, psihijatar iz bolnice Sveti Ivan i voditelj programa PUT (‘Promjena unutarnje težine’) kaže kako je jako bitno pronaći onaj oblik kretanja koji nam odgovara i u kojem uživamo. Naime, ako nam kretanje predstavlja poteškoću i u njemu ne uživamo, već se prisiljavamo kretati kako bismo, na primjer, izgubili višak kilograma, onda nam to kretanje neće donijeti onoliko dobrobiti koliko bi nam donijelo kretanje s voljom, željom i ljubavlju.

Jako je, stoga, važno, kaže doktor Handl, pronaći onaj oblik kretanja koji nam odgovara i koji nam pričinjava zadovoljstvo jer što god radimo na silu, neće nam donijeti željene rezultate već će samo povećati našu frustraciju. Puno je bolje, kaže, umjesto da se prisiljavamo vježbati u teretani, a to zapravo ne volimo, otići s prijateljima na planinarenje i tako se dobro zabaviti, a usput i dobro razgibati. Upravo takvo, intuitivno kretanje dio je i programa PUT.

“Mi s pacijentima radimo i tjelesno na način na koji je sugerirala i Linda Bacon u svojoj knjizi ‘Zdravlje u svakoj veličini”, a koji smo mi nazvali intuitivno vježbanje. Naime, poznata je stvar da ako se volite kretati na određeni način, onda ćete se tako i kretati. Ali ako vas trener nagovori da trčite pet kilometara, a to ne volite, onda to sigurno nećete raditi. Mi pokušavamo preko tog intuitivnog vježbanja ljudima dati osnove da sami otkriju u sebi što je ono što oni vole raditi i kako vole pokretati svoje tijelo. Da uživaju u kretanju”, kaže doktor Handl.

Nordijsko hodanje je sve popularnije

Svoj intuitivni način kretanja odavno je pronašla gospođa Marija (82) iz Zagreba. Za nju je to hodanje. “Uvijek sam se nečim bavila i kretanje mi je prirodno i potrebno. Dugo sam bila planinarka, skijala sam i slično”, kaže gospođa Marija koja u posljednje vrijeme kondiciju i razgibanost stječe nordijskim hodanjem. Ta je disciplina u posljednje vrijeme u velikom uzletu i ima sve više poklonika. Nordijsko je hodanje nastalo kao suhi trening skijaškog trčanja, no ubrzo je steklo i poklonike u široj populaciji.

Štapovi za nordijsko hodanje
foto: Pixabay

To ne treba nimalo čuditi jer takav oblik hodanja pokreće gotovo sve glavne skupine mišića u tijelu za što su zalužni štapovi koji se pri hodanju koriste. Kako nam je pojasnio Krešimir Ritz, instruktor nordijskog hodanja pri Hrvatskom savezu nordijskog hodanja, pravilna upotreba štapova znači i veću brzinu hodanja te aktiviranje gornjeg dijela tijela te mišića ramena, ruku i trupa. Osim toga, nordijsko je hodanje lako i za početnike, a nisu potrebna niti velika ulaganja s obzirom da vam je nužna tek udobna obuća i štapovi za nordijsko hodanje čija cijena nije previsoka.

I Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi Nacionalni program promicanja zdravlja “Živjeti zdravo” u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Temeljem toga nastao je projekt „”Živjeti zdravo” koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda i trajat će od 2016. – 2022. godine.

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba i Hrvatski zavod za javno zdravstvo provode kontinuirane javnozdravstvene akcije pod nazivom “Hodanjem do zdravlja”. Kako kažu, cilj im je u program uključiti prije svega one koji su posljednjih godina tjelesno neaktivni, da u svoj život uvedu redovito hodanje te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog zdravlja.

Zajedničke akcije hodanja održavale su se čitav mjesec prosinac, a još jedan susret hodača-rekreativaca zakazan je za nedjelju, 20. prosinca, s početkom u 10:00 na južnoj strani Savskog nasipa kod Mosta slobode.

Kako ističu iz HZJZ-a, hodanje je jednostavno, nije zahtjevno i nema uobičajene barijere koje se mogu susresti kod drugih aktivnosti poput nedostatka vremena, sposobnosti i vještina. Stoga bi hodanje trebalo “uključiti u svakodnevni život, po mogućnosti u prirodi, na svježem zraku kako bi se smanjio rizik od razvoja bolesti te održalo i poboljšalo zdravlje”, kaže Ana Puljak, dr. med., voditeljica Odjela za promicanje zdravlja HZJZ-a.

Noge kao prijevozno sredstvo

Baš to uključivanje hodanja u svakodnevni život, uspjelo je gospođi Meliti (57) iz Zagreba koja je nedostatak vremena, ali i volje za nekom strukturiranijom i obaveznijom rekreacijom, nadomjestila malim trikom. Naime, ona je korištenje prijevoznih sredstava jednostavno zamijenila hodanjem.  

“Evo to već traje skoro dvije godine. Sve je bila samo stvar odluke”, kaže nam Melita i opisuje kako je svakodnevno hodanje od po nekoliko kilometara ubacila u rutinu, a da to praktički nije ni osjetila.

“Početkom 2019. godine odlučila sam da nešto doista moram napraviti sama sa sobom i da se moram početi više kretati jer su me počelu mučiti problemi s kralježnicom, a ni kondicija mi nije bila neka. Uspuhala bih se dok bi došla do drugog kata na kojem živim”, kaže Melita i otkriva da joj je pomisao na odlazak u teretanu ili na kakvo organizirano vježbanje bila odbojna.

“Nemam baš za to vremena, a ni volje, moram priznati. No onda sam odlučila spojiti ugodno s korisnim i jednostavno počela hodati na posao i s posla”, kaže Melita i otkriva da tko dnevno propješači i do 10 kilometara.

“Auto sam parkirala ispred kuće i zaboravila na njega. Ustanem malo ranije jer mi do posla treba oko pola sata ili 40 minuta. No kad se uračunaju sve one jutarnje i popodnevne gužve i traženje parkinga, to hodanje do posla mi i ne oduzme puno više vremena. S vremenom mi je to prešlo u naviku pa sam auto ostavljala kod kuće i kad sam išla na plac ili obavljati neke stvari po gradu. Naravno, za neke veće nabavke ili udaljenije relacije i dalje koristim auto ili tramvaj, ali mi se više ne događa da autom idem u lokalnu trgovinu po kruh i mlijeko – a to sam prije radila”, kaže Melita.

Na prve rezultate nije trebalo dugo čekati. “Već nakon par dana osjetila sam promjenu, a nakon par tjedana imala sam značajno više energije, nisu me više boljele ni noge, a ni kičma. Ovako kako ja hodam, mogu zaista svi. To konstantno sjedenje će nam svima doći glave. Stvarno se čovjek treba malo pokrenuti”, kaže Melita.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP