Prati nas

Vijesti

Opasno

Korona je skratila očekivano trajanje života u Hrvatskoj za osam mjeseci

Viškova mortaliteta bilo je u 2015. i 2017., ali dodaje demograf Čipin, nikad ovakvog opsega.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Tim Thompson/Scopio

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj smanjilo se za osam mjeseci. Prosjek je srušio veći broj umrlih u 2020. koji se veže uz epidemiju COVID-a, pokazalo je istraživanje koje je provelo troje profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Među njima je i demograf Ivan Čipin koji je u emisiji Studio 4 HTV-a otkrio detalje istraživanja.

“U 2020. imamo najveći broj umrlih otkad se prati građanska evidencija umrlih, nakon 2. svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta, negdje 14 promila, i imamo taj višak mortaliteta koji smo ostvarili u zadnja dva-tri mjeseca prošle godine”, rekao je Čipin.


Prema preliminarnim procjenama preminulo je 56.677 osoba. “Taj višak u nekom prosječnom razdoblju zadnjih pet godina je za otprilike 10 posto, što je na godišnjoj razini veliki skok”, dodaje.

Za izračun je korištena mjera – višak mortaliteta: “To je jednostavna mjera koja se koristi kako bi eliminirali učinke ekstremnih događaja poput ove epidemije. On stavlja u odnos broj umrlih u nekom razdoblju s prosječnim brojem umrlih u normalnom razdoblju.”

” Imali smo čak i manjak u prvom djelu godine. Sve je krenulo krajem kolovoza, sredinom listopada je ta ljestvica umrlih naglo porasla, u prosincu smo bili s viškom od čak 57 posto u odnosu na prosječne prosince zadnjih pet godina, na četvrtom mjestu u Europi. Jedino su Slovenija, Litva i Bugarska bile lošije od nas”, rekao je Čipin.

Viškova mortaliteta bilo je u 2015. i 2017., ali dodaje Čipin, nikad ovakvog opsega: “Imamo dva efekta na mortalitet – prerana smrt, a drugo da je zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života. Ne znamo koliko ima jednih, a koliko drugih. Trenutno možemo dati procjene da je COVID-19 u 2020. bio četvrti uzrok smrti, a kod muškaraca treći.  Veći broj umrlih našli smo jedino kod cirkulacijskih bolesti, karcinoma i metaboličkih bolesti.”

“Vidimo da se nastavilo u siječnju, vjerojatno će i u veljači. Sve ovisi o tome hoćemo li imati treći val. Nekakvi srednjoročni i dugoročni učinci lockdowna na buduće zdravlje će se vjerojatno osjetiti”, zaključuje demograf.

Očekivano trajanje života

Očekivano trajanje života u 2019. bilo je 78,5 godina – 75,4 za muškarce i 81,6 za žene. To je sve smanjeno za sedam do osam mjeseci, kazao je Čipin.

“Ako u sljedećim godinama budemo imali manji broj umrlih, očekivano trajanje života može se povećati. To ne znači da se povećala smrtnost u smislu generacijske razine. Možemo imati manji broj umrlih u budućnosti, ako su od COVID-a umrle one osobe koje su bile pred kraj života. Puno je opasnije ako analize pokažu da smo izgubili dosta godina života, a naše procjene pokazuju da bi to mogao biti slučaj kod muškaraca, koji imaju dva do tri puta veći rizik od smrti od COVID-a u starijim dobnim skupinama nego žene”, rekao je demograf dodajući da je COVID najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima”, objasnio je demograf.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP