Očekivano trajanje života u Hrvatskoj smanjilo se za osam mjeseci. Prosjek je srušio veći broj umrlih u 2020. koji se veže uz epidemiju COVID-a, pokazalo je istraživanje koje je provelo troje profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Među njima je i demograf Ivan Čipin koji je u emisiji Studio 4 HTV-a otkrio detalje istraživanja.
“U 2020. imamo najveći broj umrlih otkad se prati građanska evidencija umrlih, nakon 2. svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta, negdje 14 promila, i imamo taj višak mortaliteta koji smo ostvarili u zadnja dva-tri mjeseca prošle godine”, rekao je Čipin.
Prema preliminarnim procjenama preminulo je 56.677 osoba. “Taj višak u nekom prosječnom razdoblju zadnjih pet godina je za otprilike 10 posto, što je na godišnjoj razini veliki skok”, dodaje.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Za izračun je korištena mjera – višak mortaliteta: “To je jednostavna mjera koja se koristi kako bi eliminirali učinke ekstremnih događaja poput ove epidemije. On stavlja u odnos broj umrlih u nekom razdoblju s prosječnim brojem umrlih u normalnom razdoblju.”
” Imali smo čak i manjak u prvom djelu godine. Sve je krenulo krajem kolovoza, sredinom listopada je ta ljestvica umrlih naglo porasla, u prosincu smo bili s viškom od čak 57 posto u odnosu na prosječne prosince zadnjih pet godina, na četvrtom mjestu u Europi. Jedino su Slovenija, Litva i Bugarska bile lošije od nas”, rekao je Čipin.
Viškova mortaliteta bilo je u 2015. i 2017., ali dodaje Čipin, nikad ovakvog opsega: “Imamo dva efekta na mortalitet – prerana smrt, a drugo da je zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života. Ne znamo koliko ima jednih, a koliko drugih. Trenutno možemo dati procjene da je COVID-19 u 2020. bio četvrti uzrok smrti, a kod muškaraca treći. Veći broj umrlih našli smo jedino kod cirkulacijskih bolesti, karcinoma i metaboličkih bolesti.”
“Vidimo da se nastavilo u siječnju, vjerojatno će i u veljači. Sve ovisi o tome hoćemo li imati treći val. Nekakvi srednjoročni i dugoročni učinci lockdowna na buduće zdravlje će se vjerojatno osjetiti”, zaključuje demograf.
Očekivano trajanje života
Očekivano trajanje života u 2019. bilo je 78,5 godina – 75,4 za muškarce i 81,6 za žene. To je sve smanjeno za sedam do osam mjeseci, kazao je Čipin.
“Ako u sljedećim godinama budemo imali manji broj umrlih, očekivano trajanje života može se povećati. To ne znači da se povećala smrtnost u smislu generacijske razine. Možemo imati manji broj umrlih u budućnosti, ako su od COVID-a umrle one osobe koje su bile pred kraj života. Puno je opasnije ako analize pokažu da smo izgubili dosta godina života, a naše procjene pokazuju da bi to mogao biti slučaj kod muškaraca, koji imaju dva do tri puta veći rizik od smrti od COVID-a u starijim dobnim skupinama nego žene”, rekao je demograf dodajući da je COVID najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima”, objasnio je demograf.
tekst se nastavlja ispod oglasa
