Prati nas

Zdravlje

Udahni, izdahni...

Joga u srcu Prigorja: Nije samo za mlade i elastične

Pandemija korone mnoge je potaknula na promjenu životnih navika. Drugačija globalna vrsta stresa rijetke je zaobišla, a recept pojačane tjelesne aktivnosti pokazao se blagotvornim za opće zdravlje, osobito starijih osoba. Zašto se dio njih odlučio za drevnu indijsku disciplinu provjerili smo u srcu Prigorja.

Objavljeno

|

foto: Vlatka Koren

U jutarnjem terminu u dvorani učilišta omanja skupina na prostirkama izvodi asane (joga položaje) uz umirujuće zvukove prirode sa zvučnika i upute instruktorice Blaženke Prugovečki Flikač. Posebna pozornost je na pravilnom ritmu disanja. Duboki udah prije ulaska u idući položaj, od kojih su kobra, skakavac i tigar među najčuvenijima, a zatim promjena poze uz izdah.

Skupina je duboko koncentrirana, a nakon seta vježbi na kraju slijedi opuštanje u potpunom mraku i imaginarnom okruženju. Instruktorica je još jedno vježbanje otprilike ovako privela kraju. “Zamislite da ste na plaži. Opuštate se na toplom suncu. Osjećate duboki spokoj, svaki mišić je bez napetosti. Potpuno ste prisutni u trenutku.” Atmosfera je i nas potakla na malo istezanja prije bilježenja dojmova. 


Naime, taman pred dolazak vrelog toplinskog vala s kojim je kalendarski počelo ljeto, posjetili smo Sveti Ivan Zelinu. U mnoštvu aktivnosti koje zajednički organiziraju tamošnja udruga umirovljenika, Pučko otvoreno učilište (PUO) i Gradsko društvu Crvenog križa već neko vrijeme prakticira se i joga u sklopu projekta “Zelinski aktivni zlatni umirovljenici – Klub ZAZU”, a koji se kroz poziv “Pridruži se – Aktivni u mirovini” sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.

‘”Fenomenalno se osjećam. Evo danas smo počeli u pola devet, a u sedam sam već bila na nogama i spremala se za jogu. Jako se veselim tome”, kaže Nevenka Kralj (66). Otkako je u mirovini redovno prati sva događanja i aktivnosti koje se odvijaju u gradu zahvaljujući i angažmanu njihove udruge umirovljenika. Gospođa Nevenka prezadovoljna je satovima joge pod stručnim vodstvom. Dugo je priželjkivala takvu vrst rekreacije koje u Svetom Ivanu Zelini dok je radila nije bilo. Kad bi i uhvatila nešto slobodnog između posla i obiteljskih obaveza, odvježbala bi po nahođenju kod kuće.

Nevenka Kralj: Osjećam se fenomenalno (foto: Vlatka Koren)

Pod paskom instruktorice to je ipak druga, ozbiljnija priča. “To me usrećuje, presretna sam i redovito dolazim. Vježbala sam i doma. Ali to nije isto jer moraš znati pravilno izvoditi sve pokrete. A ovo kaj vidiš na televiziji i onda još to pravilno disanje, puno je kompliciranije. Tako da je sjajno što me u tome napokon vodi stručnjak.” Naime, instruktorica Blaženka po zanimanju je viša fizioterapeutkinja i ujedno certificirana voditeljica joge i pilatesa, tako da je sve “po pe esu”.

Ne brine ju protivljenje Crkve

Tog ponedjeljka druga umirovljenica Ljubica Sušec (70) svratila je tek na ogledni sat. “Došla sam vidjeti kako to izgleda i jako mi se dopalo. E sad kako će to moje kosti izdržati, vidjet ćemo. Probat ću svakako, zašto ne. Nadam se da ću moći. Treba se tu ispružiti, sjesti na pod, oslanjati se na kukove, a moje kosti su već stare.”

Gospođa Ljubica redovita je otprije na nordijskom hodanju i kreativnom vježbanju uz muziku, a sada bi dodatno proširila rekreaciju. Nada se da će uspjeti pratiti asane. Jogu je odabrala iz želje za povezivanjem s prirodom. Htjela bi naučiti i pravilnu tehniku disanja, tako da je ovo jako zgodna i interesantna prilika. Ne opterećuje se uopće nekim mišljenjima, poput svojedobnih rogoborenja iz crkvenih krugova da u katoličkoj Hrvatskoj jogijskoj praksi nije mjesto. “To vježbanje nema nikakve veze s religijom, dio ljudi je samo krivo informiran. Joga je jednostavno rečeno jedna ravnoteža duha i tijela”, zaključuje buduća polaznica.

Godine nisu važne

U dvorani zelinskog Pučkog otvorenog učilišta spomenuti program krenuo je početkom svibnja po sat i pol dva puta tjedno. Instruktorica Blaženka odmah na početku naglašava kako je joga vještina: “Joga je sustav koji potječe iz Indije i star otprilike oko pet tisuća godina. Uključuje aktivnosti koje daju brojne benefite za um, duh i tijelo. Postoje brojne pogrešne pretpostavke o jogi. Znači, ona nije religija niti tjelovježba, nije nešto namijenjeno mladim, elastičnim i mršavim osobama. To je vještina koja ima za funkciju da objedini dah i pokret. U njoj nije važno jeste li vi stari ili mladi, debeli ili mršavi. Za jogu je ključno da shvatite ujediniti pokret i dah. To je vještina koja se uči.”

Ljubica Sušec: Joga je ravnoteža duha i tijela (foto: Vlatka Koren)

Od osam krakova joge na zelinskom punktu prakticiraju ih sedam, nastavlja Prugovečki Flikač. “Od dva prva kraka yame i niyame to je vaš poglede na svijet, kako se odnosite prema sebi. Znači, svom zdravlju, prehrani i kako se odnosite prema drugima i ostalim živim bićima. Joga ima i pranayame, vježbe kontroliranog disanja koje ovdje izvodimo, meditacije, koncentracije, pogled u dubinu. Potonje zvuči vrlo egzotični, no to je jedna vrsta koncentracije.”

“Jedino što ovdje ne prakticiramo je prosvjetljenje (smijeh) jer ono dolazi individualno i manifestira se na razne načine. Znači, jedan sat odnosno seansa joge sastoji se od tri dijela. Prvi dio je uvodna meditacija i taj fokus na sebe gdje prakticiramo disanje. Drugi dio čine asane, ta tjelesna komponenta joge koje su jedan od tih osam dijelova. Prema definiciji, asana je položaj tijela koji osobi koja ga izvodi mora biti stabilan i ugodan”, tumači instruktorica. 

Za apsolutnog početnika izvođenje pokreta ne mora biti potpuno, bitnije je pri tom pravilno disati. Najveća prednost joge je da ne iziskuje prethodnu fizičku formu polaznika, već je otvorena za sve koji se žele opustiti i uz pravilnu tehniku disanja poboljšati koordinaciju, ravnotežu, ojačati lokomotorni sustav. Za starije osobe vrlo važan je još jedan opći momenat, dodaje naša sugovornica.

“Učinci koje joga izaziva, kao i ostali takvi sustavi, su takvi da se poslije vježbanja osjećaju bolje i opuštenije, puno sretnije jer joga utječe i na endokrini i na kardio sustav. Znači, njome poboljšavamo sveopće stanje tijela. Ne samo fizičko, već i psihičko i duhovno”, naglašava Prugovečki Flikač zdravstvene prednosti prakticiranja joge.

Joga nije religija

Treći dio joge čini završna seansa koja nije uvijek meditacija. “U tom dijelu ponekad radimo pranayame, zatim bande tj. zatvarače, ponekad meditaciju u mudrama, radimo i krye odnosno čišćenja. Tako da je joga jedna vrlo zanimljiva vještina. Osoba koja se s njom prvi puta susreće vjerojatno ima predrasude što ona doista jest, no vjerujem da će oni koji se odluče pridružiti već na prvoj seansi dobiti malo drugačiji pogled. Joga, ponavljam, nije nikakva religija, u njoj nema ništa takvo. Ona vaš može samo poboljšati u fizičkom, duhovnom i psihičkom smislu i pretvoriti vas u vedriju, zdraviju, pokretniju i stabilniju osobu u svakom pogledu”, ističe instruktorica.

Svojedobna žustra protivljenja popularizaciji joge u Hrvatskoj nisu je nimalo iznenadila. ‘’Osobno mislim da se radi o neznanju. Svaki strah se općenito temelji na tome. Sve što sam ranije navela obično laike vodi u nekom drugom smjeru, daleko od religije. S druge strane, kroz svoj posao fizioterapije u prilici sam kontaktirati i sa ljudima od vjere i vrlo često razgovaramo o tim poveznicama i razlikama. Treba reći da su to samo određeni dijelovi Katoličke crkve koja je postala liberalnija, u kojoj su se neke stvari promijenile zahvaljujući ovom novom papi. A glavna zamjerka odnosno razlika je u tome što joga stavlja naglasak na osobu.

Blaženka Prugovečki Flikač, instruktorica joge (foto: Vlatka Koren)

U pozdravu namaste mi pozdravljamo božansko u sebi i prepoznajemo to isto božansko u drugoj osobi. S druge strane, Crkva stavlja fokus na Isusa i traži ga u osobi i svemu što ju okružuje. U jogi koja nije vjera centar tražimo u sebi. Vjerujem da su to ti ključni prijepori. Isto tako, vjerujem da je razlog otporima i strah što joga dolazi iz neke druge, nama vrlo egzotične i nepoznate sredine. Tu se onda daje mjesta kojekakvim tumačenjima i razlozima kojih ne treba biti. Jer joga nikako nije protiv Katoličke crkve, ne bavimo se religijom. Općenito nismo “protiv” ičega, već naprotiv “za” sve pozitivne stvari i izbacivanje svih loših iz naših života”, zaključuje Blaženka Prugovečki Flikač. 

Zdrava zabava

Inače, jogu vodi i u svom prostoru u Donjoj Zelini, gdje uz bok dvadesetogodišnjacima gipkost održavaju i poneki seniori. Ili bolje rečeno seniorke. “Bez pretjerivanja mogu reći da su nam dvije vježbačice među najboljima od polaznika. Vrlo su elastične i pokretljive, otvorenih pogleda na život. Gospođe su se i prije bavile jogom, dok je nije bilo u ovom našem kraju. Odlazile su zbog nje u Zagreb, a sada su redovite u mom centru. Dolaze s određenim predznanjem i fizičkom kondicijom. Ovdje u Pučkom otvorenom učilištu dolaze umirovljenici koji se s jogom susreću po prvi put i jako im je interesantna. Iz znatiželje su došli vidjeti mogu li ili ne to sve pratiti, na kraju su ostali i super se zabavljaju”, zadovoljna je instruktorica.

Jedini pisani priručnik, poznatu Yoga-sutru napisao je mudrac Patanjali, koji je prema indijskoj predaji živio tamo negdje između šestog i četvrtog stoljeća prije nove ere. Zbirka stihova na sanskrtu u kojima je prenio esenciju joga filozofije do danas je ostala nepromijenjena osnova svakog ozbiljnijeg proučavanja joge. Vještina koja se u drevnim počecima prenosila samo usmeno s učitelja na učenika u zelinskoj vježbaonici zasad je privukla isključivo “nježniji spol”. Instruktorica Blaženka to ovako tumači.

Prigorske jogine (foto: Vlatka Koren)

“Žene su mnogo aktivnije i sva ova događanja koja su im priredili ovdje u sklopu projekta “Aktivni u mirovini” one prednjače. Mislim da je jedan od razloga što su žene u starijoj životnoj dobi mnogo otvorenije za različite vrste druženja. Osim toga, do mirovine uglavnom nikad nisu imale dovoljno vremena za sebe. Tako da je ova starija dob prekrasno razdoblje da se otkrije i počne s nečim što ste željeli cijeli život, a niste za to imali vremena uslijed svih aktivnosti koje žene imaju kao majka, supruga, radnica, čistačica, odgajateljica i još hrpu drugih stvari (smijeh)”. Što drugo ovome dodati, osim namaste i pravac Sv. Ivan Zelina.   

U danima uoči ljetnog solsticija, 21. lipnja, u dvadesetak gradova Hrvatske vježbanjem na otvorenome obilježen je još jedan Međunarodni dan joge. Postizanje balansa i očuvanje fizičkog, mentalnog i duhovnog zdravlja temeljni je cilj sustava “Joga u svakodnevnom životu” koji je osmislio Višvaguru Mahamandalešvar Paramhans Svami Mahešvaranandađi.

Na povratku iz Indije u Europu autor je zastao u Hrvatskoj. Na imanju u Rastovcu Budačkom kraj Karlovca otvorio je novi ašram (ljekovito mjesto), u Rijeci se susreo s prijateljima i zamjenicom gradonačelnika Sandrom Krpan, a prije puta u Sloveniju u Samoboru je provjerio kako napreduje drvored koji je posadio za svog posljednjeg posjeta. Inače, središnja proslava u povodu Međunarodnog dana joge održana je na zagrebačkom Bundeku pod pokroviteljstvom veleposlanstva Indije, Grada Zagreba i Turističke zajednice grada.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP