Prati nas

Vijesti

Poskupljenja

Sever: ‘Umirovljenici su najugroženiji, treba im isplatiti poseban dodatak’

Prošlogodišnji rast mirovina izgubio se na povećanju cijena. Samo hrana je poskupjela 8,1 posto. Umirovljenici su, kaže sindikalist Krešimir Sever, najugrožena skupina i država im mora pomoći.

Objavljeno

|

Krešimir Sever (foto: Sandro Bura)

Paket mjera za ublažavanje poskupljenja energenata Vlada je najavila predstaviti za nekoliko dana, a koje bi, prema tim najavama trebali ublažiti udar na standard građana. Kažu, vodit će se računa i o poduzetnicima i poljoprivrednicima.

Paket mjera bi se, najavljuju iz Vlade odnosili na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima, a trebale bi ići i za tim da rast cijena struje i plina bude što manji.


Treba naglasiti da su očekivanja od paketa mjera Vlade za ublažavanje poskupljenja izrazito velika, ali da mogućnosti ustvari i nisu takve, kazao nam je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Mnoge zemlje u Europi su već pripremile ili već provode različite pakete pomoći za svoje građane kako bi sanirali posljedice velikog poskupljenja energenata; električne energije i plina pa i goriva, ističe. Razlog je tome, dodaje, što poskupljena zemlje Europe zadesila još prošle godine.

Naši su građani tu u nešto povoljnijoj situaciji jer je u Hrvatskoj sustav određivanja cijena, primjerice plina, takav da se cijene za kućanstva mijenjaju od 1. travnja na kraju ogrjevne sezone. Stoga građani poskupljenja energenata, koje je pogodilo gospodarstvo i institucije, nisu osjetili. Ipak, Sever podsjeća da je u travnju prošle godine plin u Hrvatskoj poskupio, u Zagrebu je to bilo 10,3 posto, tako da je ova sezona grijanja već poskupjela.

U ovo situaciji, naglašava, ne treba ulaziti u razloge sustava nabave i poslovnih odluka pojedinih plinara. “Građane ne zanima tko je za to kriv. Utvrđivanje krivca im neće pojeftiniti cijenu plina, pa ni usluge i robe koje će poskupjeti nakon toga jer će se poskupljenje energenata gospodarstvu pretočiti u veće cijenu. Poskupljenja su već nastupila, a najave novih su zabrinjavajuće.”

Rast mirovina izgubio se na povećanju cijena

Statistički u prošloj su se godini plaće povećale i to u prosjeku više nego su rasli troškovi života. Najniže, minimalne plaće su rasle od 10 posto. Međutim, mirovine su rasle nešto manje i nisu rasle u skladu s troškovima života. Iz toga se zaključuje da niti poskupljenja nisu sve jednako pogodila. Kada se analizira, ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, vidi se da su osobama s nižim prihodima ti prihodi i manje rasli. Zbog toga su taj rast izgubili na povećanju cijena. To je posebno slučaj kod umirovljenika. “Na prosječnu mirovinu od 2.600 kuna, a mnogo ih je i ispod tog iznosa, nikakvo se povećanje prihoda nije osjetilo.”

U prilog tome Sever iznosi analizu troškova života u Hrvatskoj i Europskoj uniji: “Kada promatramo potrošnju kućanstva, postoji pravilo da što je zemlja siromašnija; odnosno, što su siromašniji građani; to je veći udio troška hrana u mjesečnoj potrošnji kućanstva.”

Prema podacima Eurostata, u EU je prosječna potrošnja na hranu oko 13 posto. Razvijenije zemlje, dodaje naš sugovornik, na hranu troše i manje od 10 posto. U Hrvatskoj, s druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni prije ovih većih poskupljenja prošle godine, udio troška hrane u trošku kućanstva je 27,2 posto.

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Nešto je drugačija situacija kada se promatra, pojašnjava, udio stanovanja u trošku kućanstva. U EU je nešto veći, oko 24 posto, dok je u Hrvatskoj oko 17.7 posto. Razlozi su u činjenici što su u Hrvatskoj bile niže cijene energenata, ali i zbog prakse Europljana koji se više odlučuju na najam, umjesto kupovine stana. U Hrvatskoj je specifičan problem dugog ostanka mladih u roditeljskom domu zbog nemogućnosti kupovine nekretnine.

Umirovljenici na hranu troše više od 40 posto mirovine

“Kada se, međutim, osvrnemo na najniže plaće, a posebno na prosječne mirovine, situacija je oko potrošnje pojedinih kućanstava daleko lošija. Udio hrane u trošku više nije 27 posto već on prelazi 40 posto. Udio stanovanja prelazi 30.”

Upravo je hrana i to osnovne prehrambene namirnice, koje umirovljenici i osobe s nižim primanjima i jedino kupuju, doživjele najveća poskupljenja. Pri tome Sever ističe da je inflacija od prosinca 2020. do prosinca 2021. iznosila 5,5 posto, ali da je povećanje cijene hrane bilo 8,1 posto. “Nije teško zaključiti da će u ovim okolnostima najavljeni udar poskupljenja teško biti podnošljiv.”

Vaučere za struju i plin trebali bi dobiti i umirovljenici

Bez pomoći države i odluka javnih vlasti o paketu mjera, mnogima će biti izrazito teško živjeti. “Vlada je najavila posebne mjere, ali bi bilo dobro da su one već donijete ili barem poznate kako bi se ljudi mogli pripremiti. Ono što se može očekivati je da će se povećati obuhvat građana koji će dobivati vaučere za plin. Vaučeri se ne bi više odnosili samo na energetski siromašne građane, iako nemamo definirano tko je to energetski siromašan.”

foto: Julian Hochgesang/Unsplash

Dio građana, njih oko šezdesetak tisuća, do sada je primalo 200 kuna za trošak električne energije, ali ne i za trošak plina, ističe Sever. Smatra da bi se ti vaučeri trebali proširiti, osim za trošak električne energije, i na trošak plina pri čemu bi se iznos morao barem udvostručiti. “Naravno, potrebno je i proširiti obuhvat građana koji bi vaučere dobivali. Svakako bi njima trebali biti obuhvaćeni i umirovljenici.”

Prema nekim procjenama umirovljenička je košarica poskupjela više od 20 posto. Umirovljeničke udruge zbog toga traže da se promijeni indeksacija mirovina kako bi mirovina rasla prema njihovim potrebama, ne samo uzimajući u obzir povećanje općih cijena i opću inflaciju. Prema podacima Nezavisnih sindikata u Hrvatskoj oko 19,1 posto građana s dohotkom do 40 posto medijana plaće (za 2021. godinu je medijan plaće iznosio oko 6.500 kuna), ne može si priuštiti grijanje tijekom zime.

Trebalo bi razmotriti i smanjivanje PDV-a koji je za plin iznosi 25 posto, a za struju 13 posto. Sever smatra da bi tu trebalo napraviti značajnu privremenu intervenciju; privremeno smanjiti PDV na oba energenta na 5 posto. Pojašnjava kako se na razini Europske unije pregovara da se omogući snižavanja PDV-a i na nulu. Taj bi dogovor, dodaje, trebali postići ministri financija zemalja članica. “Dok se to ne dogodi Vlada bi trebala smanjiti PDV na 5 posto. Naravno, nema jamstva da će posljedično privrednici spuštati i cijene, ali Vlada tu ima alata kroz inspekcije utjecati na to i na određeni ih način prisiliti.”

U paketu mjera pomoći trebalo bi se, osim, zamrzavanja cijena goriva, koje je poskupjelo gospodarstvu i poljoprivrednicima, razmisliti i o zamrzavanju cijena strateških prehrambenih artikala. Država bi, dodaje Sever, tu trebala razmisliti i o spuštanju trošarina na gorivo koje su značajan iznos u konačnoj cijeni goriva, a spustiti ih se može barem na onu raznu ispod koje Europska unija ne dozvoljava spuštanje.

Smatra da bi svoj doprinos u pomoći građanima mogli dati i distributeri energenata, goriva i plina koji bi mogli preispitati svoje marže ili troškove koji idu prema krajnjim korisnicima.

„Neke su zemlje, primjerice, kada su u pitanju visoke naknade za obnovljive izvore energije upravo te naknade ograničavali ili smanjivali.“

Zbog poskupljenja umirovljenici bi trebali dobit posebnu financijski dodatak

Naravno, uz sve to nabrojano, trebalo bi i podići naknade za nezaposlene kao i naknade roditeljima koji skrbe i njeguju djecu s posebnim potrebama.

“Posebna financijska pomoć trebala bi se predvidjet za umirovljenike. Njima bi uz ove opće mjere pomoći, trebalo dodatno isplatiti posebnu naknadu ili dodatak. Predviđeni vaučeri sigurno neće obuhvatiti sve umirovljenike, iako ih je većina ispod ili blizu praga siromaštva. Trebalo bi im se, se dodatno financijski pomoći prema kategorijama- onima s najnižim mirovinama najviše, onima s većima nešto manje.”

Umirovljenici su u trenutnim okolnostima, ističe Sever, trenutno najugroženija skupina. Posebno su ugrožena samačka kućanstva, posebno ona u ruralnim sredinama. Ugrožena su i kućanstva s više djece.

Najavljivana poskupljenja svatko će osjetiti, a o kojem je broju građana, koji će biti obuhvaćeni pomoći, riječ, još se ne zna. Međutim, pomoć će u pokrivanju troškova trebati izrazito veliki broj ljudi; od umirovljenika, nezaposlenih osoba, radnika s najnižim, ali i prosječnim plaćama, do onih koji i sada primaju određene oblike socijalne pomoći.

“Država ne može svima pomoći, ali bi kombiniranjem mjerama, mogla građanima donekle ublažiti šokove poskupljenja. Država će dobrim djelom u tome morati sudjelovati na strani svojih prihoda, ako govorim o smanjenju porez, ali i povećanjem rashoda.”

U svakom slučaju, zaključuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, paket mjere pomoći morao bi biti širokoobuhvatan i kada su u pitanju građani koji bi trebali primiti pomoć, ali i kada su u pitanju oni koji bi trebali u ublažavanju poskupljenja sudjelovati.

Neke od zemalja EU najavljuju novčanu pomoć svojim građanima i smanjuju poreze na dodanu vrijednost na električnu energiju. Neke svim kućanstvima subvencionira račune za struju. Primjerice Bugarska je zamrznula regulirane cijene struje i grijanja za kućanstva do kraja ožujka. U Češkoj su promijenili uvjete za stjecanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje. Poljska je primjerice najavila smanjenje poreza na energiju, benzin i osnovne prehrambene artikle i novčanu pomoć kućanstvima. Francuska se obvezala ograničiti rast cijena struje elektroenergetskoj kompaniji koja je u većinskom vlasništvu države, a u Njemačkoj bi se ukinule naknade za obnovljive izvore energije u računima za struju.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP