Prati nas

Zdravlje

Tiha patnja

Epidemija usamljenih starijih ljudi: Jeste li među njima?

Usamljeni seniori imaju 59 posto veće izglede za pogoršanje fizičkog i psihičkog stanja u odnosu na njihove vršnjake koji se ne osjećaju usamljeno. Pa ipak, istraživanja pokazuju da su znatno manje spremni potražiti zdravstvenu pomoć.

Objavljeno

|

screenshot

Usamljenost u starijoj životnoj dobi nije rijetka pojava. Dapače, u našoj kulturi smatramo ju normalnim dijelom života i starenja. Toliko je prisutna da joj čak i pokušavamo dati smisao. Tako ćemo često čuti da „biti sam“ i „biti usamljen“ nisu iste stvari, što zaista i može biti točno.

Usamljenost se često krije od drugih; interpretira se pogrešno kao slabost, izostanak samodostatnosti ili znak razmaženosti. No kada „biti sam“ slijedi depresija i velika tuga, upozoravaju psiholozi, u pozadini može biti kronična usamljenost koja zahtjeva intervenciju. Problem usamljenosti u starijoj životnoj dobi veliki je problem, kako za pojedinca, tako i za društvo, o svjedoče i istraživanja na koja se osvrćemo u ovom prilogu.


Nekoliko je čimbenika koji starije osobe guraju u usamljenost. Primjerice, gubitak životnog partnera, prestanak profesionalne službe, prestanak druženja s kolegama. Također, kao uzrok se navodi i preseljenje u umirovljenički dom koji se često shvaća kao posljednjom životnom postajom, velikom čekaonicom za put bez povratka. Uz to, odlazak u dom često znači i gubitak kontakta sa susjedima, velikim dijelom obitelji i prijatelja. Ukratko, u korijenu usamljenosti često leži jedan ili više ovih čimbenika:

  • udovištvo
  • umirovljenje
  • gubitak društvene mreže prijatelja i kolega
  • promjena u životnom okruženju
  • loše fizičko zdravlje, gubitak sluha, govora ili vida
  • nemobilnost, nedostatak transporta, sredstava za javni prijevoz, taksi…
  • strahovi od siromaštva i padanja drugima na teret

Ponekad, navode stručnjaci, usamljenost se može dogoditi i uslijed drugih razloga poput razvoja demencije. No za pružanje pomoći, ključno je odrediti uzrok.

Što osjećaju usamljene osobe?

Američka psihologinja Sharon Stephens Brehm, nekadašnja predsjednica Američkog psihološkog društva piše da se kod usamljenih osoba pojavljuju četiri šire skupine osjećaja koje sadrže specifične osjećaje:

  • depresija (tuga, praznina, izoliranost, otuđenost)
  • očaj (beznađe, uplašenost, bespomoćnost, napuštenost, ranjivost)
  • samoosuđivanje (nesigurnost, posramljenost, neprivlačnost, samoodbacivanje)
  • nepodnošljiva dosada (nemir, želja da budemo negdje drugdje, razdražljivost)

Posljedice usamljenosti

Prema američkoj organizaciji Ageing Care, usamljeni seniori imaju 59 posto veće izglede za pogoršanje fizičkog i psihičkog stanja u odnosu na njihove vršnjake koji se ne osjećaju usamljeno. Neke od negativnih posljedica usamljenosti po zdravlje uključuju:

Povećani rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti demencije

Više studija dokazalo da je usamljenost faktor rizika i može pridonijeti propadanju kognitivnih funkcija i biti podloga za demenciju. To je za ogroman rizik za osobe treće životne dobi koji može voditi ka drugim životno opasnim stanjima.

Povećani rizik od depresije

Usamljenost se često povezuje s negativnim osjećajima poput tuge, boli ili osjećaja bezvrijednosti. Ovi i drugi osjećaji mogu pridonijeti razvoju mentalnih problema među osobama treće životne kao što su depresija. Obitelj i prijatelji bi trebali učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi okrenuli ove negativne osjećaje u pozitivne, navodi Ageing Care.

Povećani rizik od smrti

Istraživanje objavljeno u publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) pokazuje da se usamljenost i socijalna izoliranost mogu povezati s većim rizikom od smrti u dobi od 52 godine i naviše. Razlog možemo tražiti i u činjenici da starije usamljene osobe nisu sklone potražiti zdravstvenu pomoć na vrijeme u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja. Ukratko, ne radi o tome da zdravstveno osoblje, skrbnici i obitelj ne vide problem, već se često događa da usamljene starije osobe jednostavno ne žele potražiti pomoć. Zapravo, organizacija Mood Disorders Canada tvrdi da čak 90 posto onih koji pate od kronične usamljenosti ne traže zdravstvenu pomoć, već pate u tišini i samoći.

foto: Mihály Köles/ Unsplash

Koji su znaci usamljenosti kod starijih osoba?

Nemiran san

Istraživanje pokazuje da postoji veza između usamljenosti i efikasnog spavanja. Što se osoba osjeća usamljenijom, san joj je rascjepkaniji. Pritužbe na loš san, neispavanost, umor, znače da je moguće da u korijenu leži usamljenost.

Pojačana potrošnja, bespotrebna kupovine

Istraživanje iz 2013. godine pokazuje da usamljene osobe više i češće troše te da nedostatak socijalnih kontakata kompenziraju kupovinom.

Nedostatak apetita

Usamljenost utječe i na osjećaj gladi. Iako su promijene u apetitu normalne u procesu starenja, i ovu činjenicu valja uzeti u obzir.

Spominjanje dugo neviđenih rođaka i prijatelja

Iako se može raditi o pukom nedostajanju dragih ljudi, ova pojava može biti i znak usamljenosti. Ključne riječi su: “Nedostaju mi”, “Znaš li kako su?” te “Više nikad ne dolaze”.

Promjene u učestalosti telefonskih poziva

Utvrđena je povezanost između navika telefoniranja i osjećaja usamljenosti. Pretjerano telefoniranje može ukazivati da je starija osoba usamljena. Također, smanjena učestalost telefoniranja može ukazivati na isto – ali u smislu prilagodbe na nove uvjete i odustajanje od traženja potpore i društvenog kontakta.

Verbalni znakovi

Obitelji prijateljima često promiču izgovoreni pozivi u pomoć. “Nemam s kim razgovarati” i “Volio bih se češće družiti s prijateljima”, neki su od izgovorenih znakova.

Promjene u ponašanju

Povučenost i prestanak interakcije s drugima mogu biti znakovi usamljenosti.

Umišljene bolesti

Žaljenje na nepostojeće zdravstvene probleme ili prekomjerno pričanje o zdravlju, mogu biti znak da se osoba osjeća usamljeno te da želi malo pažnje drugih. Psiholozi upozoravaju da u ovom slučaju treba izbjegavati grubo konfrontiranje i inzistiranje na priznavanju stvarnog zdravstvenog stanja.

Komunikacija sa sumnjivim ljudima

Usamljene osobe nisu izbirljive kada je riječ o osobama s kojima se upuštaju u interakciju, a to posebno može biti opasno kada se radi o ranjivim skupinama poput starijih osoba. Brojni kanali komunikacije poput društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka, izlaz su iz usamljenosti, ali i mjesta na kojima vrebaju varalice i kriminalci. Primjer su brojne romantične prevare koje se vrlo često događaju i u Hrvatskoj pri čemu u mrežu prevaranata najčešće padaju usamljene starije žene.

Ne želim biti usamljena
foto: Pixabay

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

U usamljenosti u trećoj životnoj dobi govori i znanstveni članak “Kvaliteta života i doživljaj usamljenosti kod osoba starije životne dobi” objavljen 2013. godine u publikaciji “Klinička psihologija – časopis za područje kličke i zdravstvene psihologije, kliničke neuropsihologije, savjetovanja, psihoterapije i srodnih disciplina”.

Autorice Gorka Vuletić i Marina Stapić s Filozofskog fakulteta u Osijeku pišu o istraživanju koje je za cilj imalo utvrditi povezanost između subjektivnog doživljaja usamljenosti i kvalitete života starijih osoba te provjeriti postoje li razlike u subjektivnom doživljaju usamljenosti starijih osoba s obzirom na oblik obiteljske strukture u kojoj žive.

Istraživanje je uključivalo 119 osoba životne dobi iznad 65 godina starosti, podijeljenih u 4 skupine. Prvu skupinu činile su starije osobe koje žive same, drugu skupinu starije osobe koje žive bez supružnika s ostalim članovima obitelji, treću skupinu starije osobe koje žive samo s bračnim partnerom, a četvrtu one koje žive sa supružnikom i ostalim članovima obitelji u istom kućanstvu.

Primijenjena su tri upitnika: Strukturirani upitnik osobnih podataka, Indeks osobne dobrobiti (PWI) te Kratka forma UCLA skale usamljenosti.

Dobiveni rezultati upućuju na postojanje značajne negativne povezanosti između usamljenosti i kvalitete života starijih osoba. Nadalje, usporedbom usamljenosti skupina starijih osoba podijeljenih prema obliku obiteljske strukture utvrđeno je kako su starije osobe koje žive same značajno usamljenije od onih koje žive samo sa supružnikom te onih koje žive sa supružnikom i ostalim članovima obitelji u istom kućanstvu. Značajna razlika u usamljenosti između starijih osoba koje žive same te onih koje žive bez supružnika s ostalim članovima obitelji nije potvrđena. Također, dobiveni rezultati ne upućuju na postojanje značajnih spolnih razlika u usamljenosti i kvaliteti života starijih osoba, pišu Vuletić i Stapić.

I Europska unija je definirala usamljenost kao problem

Zajednički istraživački centar Europske komisije 26. srpnja 2021. predstavio je izvješće s najnovijim znanstvenim dokazima o usamljenosti i društvenoj izolaciji u EU-u, posebice u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Izvješće je, između ostalog, predstavilo ideje o inicijativama za borbu protiv usamljenosti u deset članica EU.

Svaki četvrti građanin EU-a navodi da se tijekom prvih mjeseci pandemije koronavirusa osjećao usamljeno. Usamljenost među osobama u dobi od 18 do 35 godina učetverostručila se u usporedbi s 2016.

Prema ovoj europskoj analizi, u periodu od siječnja 2018. godine do siječnja 2021. godine mediji su objavili dvostruko više članaka o socijalnoj izoliranosti u usamljenosti, u odnosu na predpanedemijsko vrijeme. Korišteni narativi mogu se opisati brigom za javno zdravlje.

Tako nastala publikacija “Usamljenost u EU” kaže da su socijalna izoliranost i usamljenost uzrok štetnih posljedica na mentalno i psihičko zdravlje, ali i da rastaču društvenu koheziju i povjerenje unutar zajednice. Obje pojave su prepoznate kao kritični zdravstveni problemi protiv kojih treba primijeniti efikasne intervencijske strategije.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP