Novo izraelsko istraživanje pokazuje da je četvrta doza cjepiva protiv bolesti COVID-19 uspješna u zaštiti starijih građana. Istraživanje je provedeno na populaciji štićenika domova za starije i nemoćne osobe, a proveli su ga Sveučilište Tel Aviv, Ben Gurion sveučilište i Ministarstvo zdravstva. Izrael je, naime, još u siječnju počeo administriranje druge docjepne doze, takozvane četvrte doze.
Studija provedena na 40.000 Izraelaca koji žive u domovima koje nadzire Ministarstvo zdravstva pokazuje da stariji cijepljeni četvrtom dozom imaju 34 posto manji rizik od zaraze omikronom te od 64 do 67 posto manji rizik od hospitalizacije. U usporedbi s necijepljenom populacijom, rizik od smrti bio je smanjen za čak 72 posto, javio je Times of Israel.
Tijekom istraživanja uspoređivala se skupina od 24.088 osoba koje žive u domovima za stare i nemoćne te su primili četvrtu dozu Pfizerova cjepiva s 19.687 štićenika koji su primili samo tri doze cjepiva. Prosjek dobi ispitanika bio je 80 godina.
tekst se nastavlja ispod oglasa
“Ovo su značajni podaci, budući da je riječ o populaciji koja je najviše pogođena smrtnošću od posljedica zaraze koronavirusom, puno višom od opće populacije”, kazao je voditelj istraživanja prof. Khitam Muhsen za i24news.
“Naše istraživanje pokazuje značajnu dobrobit od drugog docjepljivanja i potvrđuje da je državna javnozdravstvena politika ispravna. Odluka da se četvrtom dozom cijepu najrizičnija populacija je bila mudra i spasila je mnoge živote”, komentirao je Muhsen.
Ranije u nedjelju visoki dužnosnik izraelskog Ministarstva zdravstva najavio je da će Izrael uskoro započeti kampanju za cijepljenje dojenčadi i male djece. Kako bi se to omogućilo, regulatorna agencija za lijekove odobrila je cijepljenje djece u dobi od šest mjeseci do pet godina cjepivima proizvođača Moderna i Pfizer.
Podsjetimo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo još je u travnju, prilikom ukidanja velikog dijela mjera, priopćio kako populaciju umirovljeničkih domova valja još jednom docijepiti. “Drugo docjepljivanje (takozvana četvrta doza), preporučena je za osobe starije od 80 godina i osobe starije od 65 godina koje su korisnici kolektivnog smještaja”, objavio je Zavod.
Kakvi su rezultati cijepljenja u Hrvatskoj?
Ukupno je utrošeno 5.258.768 doze cjepiva, prema najnovijem izvješću HZJZ-a. Ukupno je 2.315.571 osoba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 2.041.941 cijepljeno s dvije doze. S dodatnom dozom (docjepna i treća doza za imunokompromitirane osobe) cijepljeno je 901.256 osoba, od toga 1.637 osoba s drugom docjepnom (tzv. četvrtom) dozom, podaci su za razdoblje od 27. prosinca 2020. godine do 3. srpnja 2022. godine.
Prema prvim rezultatima Popisa 2021., najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (71,1 posto ukupnog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (68,0 posto ukupnog stanovništva).
Kakve su preporuke na razini Europe?
U trenutku pisanja ovog teksta zdravstvene agencije Europske unije preporučile su drugu docjepnu dozu za sve starije od 60 godina zbog porasta broja zaraženih i hospitalizacija širom Europe. Premda postojeća cjepiva i dalje pružaju dobru zaštitu protiv hospitalizacija i smrtnog ishoda, djelotvornost je smanjena jer je virus evoluirao, kazala je povjerenica EU-a Stella Kyriakides uz napomenu da je ključno drugu booster dozu primiti što prije.
“Trenutačno vidimo sve više stope prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 i sve veći trend prijema i popunjenosti bolnica i odjela intenzivne njege u nekoliko zemalja uglavnom potaknut podvarijantom omikrona BA. 5”, izjavila je dr. Andrea Ammon, ravnateljica ECDC-a. Primjena cjepiva nove generacije očekuje se tek na jesen, a do tada je važno koristiti ono što imamo, stav je europskih epidemiologa.
Kakvo je trenutno stanje s koronavirusom?
Hrvatski epidemiolozi upozorili su kako broj novozaražnih u Hrvatskoj, baš kao i u ostatku Europe, raste, no broj hospitalizacija je relativno nizak, budući da u u opticaju visokozarazni sojevi koji izazivaju blaže kliničke slike.
“Jučer je bilo oko 800 novooboljelih, brojke nisu prešle 1.000 kao što je to bilo prošli tjedan. No to ništa ne znači. Srijeda, četvrtak i petak su nam najjači dani. Definitivno je situacija slična europskoj, iako smo još srećom u nekom odmaku iza njih. Nemamo još takav porast, no možemo ga očekivati u sljedećim tjednima. S obzirom daje počela rasti varijanta omikron virusa B5, uz B4 koje su nove varijante, pokazale su se očito nešto zaraznijima i utječu na taj porast”, kazala je epidemiologinja hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Iva Pem Novosel za javnu radioteleviziju.
Pem Novosel tvrdi da je situacija relativno slična kao i prošle godine kada je krajem lipnja počeo rasti broj novooboljelih pa ne bi trebalo biti iznenađena. Jedina “prednost” je što su kliničke slike kod većine oboljele populacije – nešto blaže. No udio onih s teškim oblicima bolesti je nešto veći.
Stariji su i dalje najugroženiji
Ipak, diljem svijeta većinu među umrlima i dalje čine osobe starije od 65 godina. Možda su najilustrativniji podaci iz Sjedinjenih Država koje su u svibnju prešle broj od milijun smrti od COVID-a, a među njima su čak tri četvrtine činile osobe starije od 65 godina. Riječ je o dobnoj skupini koja čini 16 posto američke populacije.
Stariji i imunokompromitirani su i inače podložniji zaraznim bolestima, pa je sličan slika u razmjerima prilikom velikih valova gripe ili upala pluća. Svaka bolest u starijih osoba je veći rizik od smrti i veći rizik od jačih simptoma.
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i sprječavanje bolesti, cijepljenje protiv bolesti COVID-19 bitno je utjecalo na mortalitet, čak kada su u pitanju stari ljudi. Kao primjer navodi se da su u stariji ljudi činili čak 80 posto smrti od koronavirusa u 2020. godini, no u jesen 2021. za vrijeme “špice” delta varijante, taj je udio pao na 60 posto.
Svjesni su opasnosti od virusa, no i dalje strahuju od cijepljenja
Iako je većina dio hrvatskog odraslog stanovništva primio barem dvije doze cjepiva protiv koronovirusa, u razgovoru s našim čitateljima dolazimo do zaključka kako znatan dio starijih osoba još uvijek strahuje od posljedica samog cjepiva. Ako zanemarimo manji dio njih koji su skloni uvezati fragmentirane informacije u teorije urote, vidljivo je u komentarima da je strah od nuspojava još uvijek prisutan.
Anegdotalni primjeri prema kojima je netko (gotovo uvijek neimenovan) preminuo nakon cijepljenja, česti su komentari pod objavama o dobrobiti cjepiva. Strahu od cijepljenja pridonijeli su i sami mediji nekritički šireći informacije koje su izdavali razni stručnjaci, bez stvarne ekspertize na polju epidemiologije i imunologije.
Kakve su nuspojave prijavljivane u Hrvatskoj?
Ipak, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode HALMED upozorava da se većina zaprimljenih prijava nuspojava ne klasificiraju kao ozbiljne – kako uz lijekove općenito, tako ni uz cjepiva protiv bolesti COVID-19. Lani ej tako na adresu Agencije stiglo 6.613 prijava na moguće nuspojave cijepljenja protiv COVID-a, dok je u toj godini utrošeno sveukupno 4,7 milijuna doza cjepiva.
Sumnje na nuspojave najviše su prijavljivali liječnici (43 posto), a gotovo jednak broj prijava zaprimljen je od pacijenata i korisnika lijekova (41,6 posto) Općenito je najveći broj prijava zaprimljen za osobe ženskog spola (66 posto). Udio prijava sumnji na nuspojave prema dobnim skupinama niži je u pedijatrijskim dobnim skupinama do 17 godina, a viši u dobnim skupinama od 18 do 65 godina u odnosu na godinu ranije.
Među prijavama koje su zaprimljene za cjepiva protiv bolesti COVID-19 većina, odnosno 76 posto, ne klasificiraju se kao ozbiljne, blagog su karaktera i ne traže dodatno liječenje. Najčešće su prijavljene vrućica i povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol na mjestu primjene cjepiva, zimica, bolovi u mišićima, umor, slabost, mučnina, malaksalost i bolovi u zglobovima.
Reakcije preosjetljivosti, objavio je HALMED, uključivale su osip, svrbež i koprivnjača, u pojedinim slučajevima praćeno oticanjem lica, grla ili jezika te poteškoćama s disanjem ili gutanje i kod njih je uz primjenu antialergijskih lijekova u svim slučajevima došlo do oporavka. Te su reakcije klasificirane kao ozbiljne. Također, zabilježene su reakcije pareze lica, tromboembolijski događaji te nesvjestice.
Je li cijepljenje u Hrvatskoj uzrokovalo smrti?
Prema informacijama HALMED-a, za cjepiva protiv bolesti COVID-19 u 2021. godini zaprimljene su dvije prijave sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koje je utvrđen određen stupanj uzročno-posljedične povezanosti s primjenom cjepiva.
U jednom slučaju vrlo rijetkog sindroma tromboze s trombocitopenijom utvrđena je vjerojatna povezanost s primjenom cjepiva Vaxzevria (AstraZeneca). U drugom slučaju povezanost rijetkog oblika pretjerane imunološke reakcije (hemofagocitna limfohistiocitoza) s primjenom cjepiva Jcovden (Janssen) ocijenjena kao moguća.
HALMED je primio još 15 prijava smrti koje su navodno povezane s primjenom cjepiva protiv koronavirusa, no riječ je o slučajevima u kojima povezanost nije dokazana i nije vjerojatna.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
tekst se nastavlja ispod oglasa