Promjene u pamćenju izazivaju velik strah, no najčešće su dio normalnog starenja

“Starački moment” kolokvijalan je, neki kažu ageistički, naziv za staračku zaboravljivost. Ova neugodna, ali bezopasna pojava, čest je izvor panike za starije osobe koje svjesne svoje zaboravljivosti pomisle na najgore – Alzheimerovu bolest.

No važno je razlikovati demenciju od benigne staračke zaboravljivosti, koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Osobe sa staračkom zaboravljivošću, za razliku od dementnih osoba, imaju sposobnost pamćenja novih informacija, a mogu se i sjetiti onih prije naučenih, ali su pri tome nešto sporije nego u mladosti, kažu u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Pamćenje se definira kao “sposobnost zadržavanja i korištenja informacija” (Hrvatska enciklopedija). Drugdje kažu da je to “moć ili proces reprodukcije ili prisjećanja onoga što je naučeno i zadržano” (Rječnik Merriam-Webster). Naša sposobnost pamćenja i prisjećanja naše prošlosti je ono što nas povezuje s našim obiteljima, našim prijateljima i našom zajednicom. Pamćenje nas čini onim što jesmo.

Proces starenja  prirodno je vezan sa finim promjenama u pamćenju. No ponekad nas te promjene iznenade, dogode se prije no što smo ih očekivali ili je sam proces brži od očekivanog. Mnoge osobe ovaj će proces prešutjeti, druge će reagirati vrlo burno, skoro pa panično, prenoseći svoju uznemirenost na okolinu.

Na pamćenje utječu starenje, lijekovi, traume glave…

No ono što nije dobro je – pomisliti na najgore, razrađivati crne scenarije i očekivati demenciju kada ona čak nije niti pred vratima. Postoji cijeli niz stvari koje mogu uzrokovati probleme s pamćenjem ili pojačati normalne promjene povezane s godinama. Na primjer, ponekad promjene u pamćenju mogu biti posljedica nuspojava lijekova ili postojećeg ili razvijajućeg zdravstvenog problema, kao što su depresija, tjeskoba, problemi sa spavanjem, bolesti srca, infekcije mozga, tumor na mozgu, krvni ugrušci, ozljeda glave, bolesti štitnjače, dehidracije ili nedostatka vitamina. Ako je to slučaj, prepoznavanje i liječenje stanja može poboljšati pamćenje.

Emocionalna stanja utječu na pamćenje

Emocionalni problemi, poput stresa, tjeskobe ili depresije, mogu učiniti osobu zaboravnijom i mogu se zamijeniti s demencijom. Na primjer, netko tko je nedavno otišao u mirovinu ili se nosi sa smrću supružnika, rođaka ili prijatelja može se osjećati tužno, usamljeno, zabrinuto ili može osjećati dosadu i neispunjenost. Pokušavajući se nositi s tim životnim promjenama, neki se ljudi osjećaju zbunjeno ili zaboravno. Zbunjenost i zaboravljivost uzrokovani emocijama obično su privremeni i nestaju kada osjećaji izblijede. Emocionalne probleme mogu ublažiti podrška prijatelja i obitelji, ali ako ti osjećaji traju dulje od dva tjedna, važno je potražiti pomoć liječnika ili savjetnika, savjetuju stručnjaci.

Moždana magla – bolest COVID-19 utječe na pamćenje

U novije vrijeme problemi s pamćenjem mogu biti i posljedica zaraze koronavirusom što još nazivamo i moždanom maglom (eng. brain fog). Iako ovaj fenomen još nije dovoljno istražen, zna se da mnogi od pogođenih imaju osjećaj da više ne funkcioniraju kao prije i da imaju česte prekide mentalnih aktivnosti. Osim problema s koncentracijom, poremećaja pronalaženja riječi i zaborava, mogu se pojaviti i drugi simptomi poput opće mentalne iscrpljenosti. Uz to, ovi simptomi ne pogađaju samo starije osobe. Mogu zahvatiti i mlade.

Novije istraživanje koje je objavila skupina njemačkih istraživača sugerira da čak i ljudi koji ne primjećuju znakove kognitivnog oštećenja mogu imati problema s pamćenjem i pažnjom nakon oporavka od blagog slučaja COVID-19. Istraživanje je uključivalo 136 sudionika koji su regrutirani s web stranice koja se je napravljena kao igra “mozgalica” pomoću koje je, na zabavan način, trebalo utvrditi kognitivne funkcije sudionika. Prosječna starost bila je oko 30 godina. Gotovo 40 posto sudionika oporavilo se od COVID-a koji nije zahtijevao hospitalizaciju, dok ostali nisu imali COVID-19. Svi su sudionici izjavili da nemaju problema s pamćenjem ili razmišljanjem.

Međutim, testiranje je pokazalo da izvedba zadatka pozornosti nije bila tako dobra u skupini koja je imala COVID-19 u usporedbi s onima koji nisu. Isto tako, sudionici koji su imali COVID-19 imali su znatno lošije rezultate u zadacima pamćenja. Čini se da se oba ova učinka s vremenom popravljaju, pri čemu problem s pamćenjem postaje bolji za šest mjeseci, a oštećenje pažnje više ne postoji nakon devet mjeseci.

Navedeno istraživanje sugerira da se problemi s pamćenjem i pažnjom mogu pojaviti ne samo kod ljudi koji bili toliko bolesni od bolesti COVID-19 da su bili hospitalizirani te kod onih koji imaju dugotrajni COVID-19, nego i u određenoj mjeri kod većine ljudi koji su imali COVID-19.

Međutim, kada nas gubitak pamćenja sprječava u obavljanju svakodnevnih zadataka i naših uobičajenih uloga u životu, to postaje zdravstveni problem koji zahtijeva pravu liječničku procjenu.

Koji su problemi s pamćenjem očekivani dio normalnog starenja?

Jednostavna zaboravnost (ne mogu pronaći ključeve, gdje su mi naočale…) može biti dijelom normalnog starenja, jednako kao i kašnjenje, nečije ime “na vrh jezika”, zaboravljanje datuma. Postoji više procesa pamćenja, uključujući učenje novih informacija, prisjećanje informacija i prepoznavanje poznatih informacija. Svaki od ovih procesa može se poremetiti, što dovodi do iskustva zaborava. Postoje i različite vrste pamćenja, od kojih na svaku može drugačije utjecati normalno starenje.

Osoba s običnom staračkom zaboravljivošću tako se bez problema može prisjetiti događaja iz daleke prošlosti, bez problema obavlja zadatke i nema oštećeno opće znanje. Istovremeno joj je teže naučiti nove informacije, potrebno joj je više vremena za usvajanje novih znanja i više vremena za “vađenje” novonaučenih informacija.

Uz to, normalno starenje umjereno utječe na jezik. Pod jezikom podrazumijevamo “riječi, njihov izgovor i način na koji se koriste u kombinaciji da bi se razumjeli”. Razumijevanje jezika (razumijevanje pravila jezika) obično je očuvano, kao i rječnik (semantičko pamćenje) i sintaksa (način na koji se riječi sastavljaju).

Poteškoće s pamćenjem imena i pronalaženjem riječi u razgovoru (“na vrh jezika”) vrlo su česte, a verbalna tečnost (potrebno je više vremena da se “izvuku riječi”) također može biti izmijenjena. Dok verbalna inteligencija (rječnik) ostaje nepromijenjena starenjem, brzina obrade informacija postupno se usporava (kao što su vještine rješavanja problema). Izvršne funkcije (planiranje, apstraktno mišljenje) ostaju normalne za svakodnevne zadatke, ali su usporene kada se suočimo s novim zadacima ili podijeljenom pažnjom. Usporenje brzine kognitivne obrade i vremena reakcije dolazi sa normalnim starenjem.

Kako sačuvati pamćenje tijekom starenja?

Najbolja stvar koju čovjek može učiniti za održavanje zdravlja mozga je vježbanje. Mozgu koriste aerobne vježbe, najmanje dva puta tjedno. Aerobno vježbanje predstavlja tip vježbi kod kojeg se stalno pokreću velike skupine mišića čime se povećava rad srca, pluća i mišićnih stanica i poboljšava izdržljivost tijela. U ovoj vrsti aktivnosti energija za pokretanje mišića dobiva se u biokemijskim reakcijama u kojima se tvari iz hrane razgrađuju uz pomoć kisika.

Pri aerobnom vježbanju ne dolazi do boli, a osoba koja vježba se zadiže i znoji. Primjeri takvog vježbanja su: šetanje, žustro hodanje, trčanje, plivanje, ples, aerobik, vožnja biciklom i romobilom, rolanje i sl. Ovaj oblik vježbanja uključuje veliki broj ponavljanja, vježbe uključuju opterećenja male kilaže bez utega i male pauze između vježbi. Osim vježbanja, liječnici svojim starijim pacijentima savjetuju:

• Održavajte dobar krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi.
• Prestanite pušiti i izbjegavajte prekomjerno pijenje alkohola.
• Jedite zdravu prehranu, onu bogatu antioksidansima i maslinovim uljem. Ako je moguće, prijeđite na mediteranski tip prehrane. Riječ je o prehrani koja se, pojednostavljeno, bazira na visokom unosu maslinovog ulja, izbjegavanju masti, visokom unosu ribe i posnog mesa, umjerenom unosu mlijeka i mliječnih prerađevina, umjerenom unosu alkohola i visokom unosu mahunarki i žitarica.
• Održavajte odgovarajuću težinu.
• Ostanite pozitivni.
• Smanjite stres.
• Spavajte dovoljno.
• Vježbajte.
• Vježbajte mozak, rješavajte zagonetke, kvizove, kartajte, čitajte, naučite novi jezik ili svirajte novi instrument, naučite novu vještinu ili hobi, pohađajte tečaj.
• Ostanite društveno aktivni, dijelite hobije s istomišljenicima, pridružite se klubovima, volontirajte.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.