Prati nas

Zdravlje

Korona je u Hrvatskoj kosila starije od 60. Što donosi jesen?

Sve dostupne statistike pokazuju da su umirovljenici najugroženija skupina kada se radi o COVID smrtima, ali i to da nije dovoljno učinjeno u njihovoj zaštiti. Pos festum, ovih je dana pokrenuta istraga protiv muškarca koji je svjesno zarazio starijeg ukućana. A istraga bi se mogla pretvoriti u jasno upozorenje da je vrijeme za odgovornost i prestanak igranja s tuđim životima.

Objavljeno

|

COVID testiranje u Dubravi (foto: Sandro Bura)

Ovih je dana Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici donijelo rješenje o provođenju istrage protiv 42-godišnjeg muškarca zbog osnovane sumnje da je svjesno zarazio svog tasta koronom koji je kasnije preminuo u bolnici. Naime, kako navodi DORH, muškarca istražuju zbog osnovane sumnje na počinjenje teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi iz članka 192. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. istoga članka i članka 180. stavka 2. Kaznenog zakona.

Ukratko, osumnjičeni muškarac u studenom prošle godine nije poštovao propisanu mjeru izolacije, iako je znao da je zaražen koronavirusom. Štoviše, iako je znao da mu je tast teško bolestan, neposredno je kontaktirao s ukućanima pa čak i tastom koji se na taj način razbolio da bi potom 26. studenog 2021. godine preminuo u respiracijskom centru KBC-a Osijek.

Jesmo li otpisali stare i siromašne?

Ovo je samo jedan od brojnih slučajeva koji pokazuju neugodnu istinu o odnosu društva prema starijim građanima. No ne samo prema starijima već i prema siromašnima kojima globalno nije pružena zadovoljavajuća skrb. Svjetska zdravstvena organizacija tako navodi da je globalni višak smrtnosti zabilježen tijekom pandemije uglavnom otpadao na srednje bogate i siromašne zemlje – čak 85 posto. Prevedeno, radi se o čak 12,7 milijuna smrti, što govori da u tim zemljama žrtve koronavirusa uglavnom nisu kao takve ni evidentirane.

Među tim umrlima čak je 83 posto starijih ljudi za koje su neki znanstvenici odbačeni od znanstvene zajednice govorili da “moraju od nečega umrijeti”. Situacija se nije bitno razlikovala ni u našoj zemlji koja je također zabilježila višak smrti. Stariji građani u Hrvatskoj imali su se pravo uvrijediti jer su od velikog dijela društva doživjeli da ih se promatra kao višak, teret ili nešto što se može jednostavno odbaciti.

Usprkos mantrama koronaskeptika, činjenica je da ti ljudi ne bi “ionako umrli zato što su stari i bolesni”. Jer višak smrti zapravo mjeri broj smrti iznad očekivanog broja smrti u nepandemijsko vrijeme. Mnogi od tih ljudi bi, da nisu zaraženi koronavirusom, poživjeli još pet, deset, možda i dvadeset godina, kroničnim bolestima unatoč. Jer zadatak medicine jest omogućiti nam da živimo, čak i kad smo bolesni.

Jedno istraživanje objavljeno u znanstvenoj publikaciji British Journal of Medicine pokazuje da je pandemija 2020. godine u 31 državi odnijela dodatnih 28 milijuna godina života i to većinom među starijom populaciju. Ove brojke samo potvrđuju ono što se znalo od samog izbijanja pandemije – stariji su posebno skloni komplikacijama i umiranju od posljedica infekcije koronavirusom.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Iako je u ovom trenutku broj službenih koronažrtvi premašio 16 tisuća, razmjere pomora umirovljenika od koronavirusa u Hrvatskoj možda najbolje opisuje brojka mirovina koje su se prestale isplaćivati. Naime, prije epidemije u Hrvatskoj je godišnje umiralo između 48 i 49 tisuća korisnika mirovine. No taj broj je u dvogodišnjem razdoblju podebljan sa oko 18.000 smrti, pokazali su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objavljeni u siječnju 2022. godine.

Što pokazuju službeno registrirane smrti?

Koliko je koronavirus opasan za starije osobe jasno pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za period od početka izbijanja epidemije do 24. srpnja 2022. godine. Naime, do tada je ukupno umrla 16.251 osoba. Umrle je HZJZ stratificirao po dobnim skupinama iz čega je jasno vidljivo da se rizik za smrtni ishod višestruko povećava nakon 50. rođendana. Među umrlima, dobna skupina od 50 do 59 godina čini 0,54 posto. 2,17 posto su žrtve u dobi od 60 do 69 godina. 7,74 posto žrtava bilo je staro od 70 do 79 godina. Dekada od 80 do 89 godina čini 19.85 posto žrtava, a više od 30 posto žrtava bile su osobe starije od 90 godina.

Sudar koronakrize i energetske krize?

Zdravstveni sustavi zemalja europske unije pripremaju se za očekivane jesenske i zimske valove koronavirusa koji će hrvatske umirovljenike zateći izmorene inflacijom i poskupljenjem energenata. Kako stvari stoje, za sada ne mogu računati na financijsku pomoć države u vidu ranije isplaćenog COVID dodatka.

“Teško je očekivati da će EU, zbog energetske krize i inflacije, ovu zimu biti u stanju osigurati značajna sredstva za kompenzacije zbog bolesti COVID-19. Mi ćemo se više orijentirati na promidžbu preporuka koje su dobro poznate s obzirom na to da pandemija traje već dvije godine. Ono što je sigurno je da će se maksimalno pokušati zaštiti starije osobe i one s kroničnim bolestima. U tome bi cijepljenje, kao i pridržavanje temeljnih epidemioloških mjera trebalo imati najveći potencijal”, izjavio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade RH i prvi čovjek Stožera civilne zaštite.

Da Hrvatska trenutno stoji dobro u usporedbi sa Slovenijom, Austrijom i Njemačkom, potvrdio je ministar zdravstva Vili Beroš koji upozorava na nove podvarijante omikrona BA.4 i BA.5 zbog kojih treba biti na oprezu.

Beroš: Stariji, docijepite se!

“Imamo i nove podvarijante za koje još ne znamo kakvo će biti njihovo kliničko ponašanje iako je već sada jasno da vrijedi zaključak kako su manje opasne, ali zaraznije. Kod nas raste broj hospitaliziranih. U samo jednom danu imamo šest osoba više na respiratorima. No kada kompariramo brojeve hospitaliziranih i umrlih s ukupnim brojem novozaraženih na dnevnoj bazi, situacija je povoljnija”, izvijestio je ministar prije tjedan dana na konferenciji za medije.

Beroš smatra da nije dobra činjenica da “nam umire od COVID-a ili s COVID-om prosječno 11 osoba u posljednjih tjedan dana”. Pozvao je starije ljude da prime sada svoju dozu cjepiva protiv COVID-19 unatoč tome, kako je kazao, što se uskoro očekuju nova cjepiva. “Sada postojeća cjepiva brane od novih varijanti u određenoj mjeri – sprječavaju teže oblike bolesti i smrt”, kazao je.

Vili Beroš (screenshot: HTV)

Što još preporučiti starijim osobama?

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike sastavilo je upute za starije osobe koje bi im trebale pomoći preživjeti nove valove koronavirusa. Preporuke su, kako je istaknuo ministar Božinović, dobro poznate svima.

Perite ruke

Pranje ruku prva je i najvažnija mjera koju možete učiniti za zaštitu svojeg zdravlja. Redovito perite ruke sapunom i vodom ili ih dezinficirajte, posebno prilikom svakog povratka u kuću izvana.

Nosite maske

Nosite vlastite maske u javnom prijevozu (a to uključuje i taksi prijevoz, ako ga koristite), prilikom posjeta trgovinama, institucijama zdravstvene skrbi, ljekarnama, domovima za starije osobe i drugim javnim prostorima. Ukratko: nosite masku prilikom svakog ulaska u zatvoren javni prostor ili prilikom boravka u većoj grupi ljudi. Maska štiti Vas, a štiti i druge. Ako svi nosimo maske, značajno se smanjuje rizik zaraze. Da bi bile učinkovite, maske je važno nositi pravilno – maske moraju pokrivati nos i usta.

Zadržite fizičku udaljenost

Kad god je to moguće, držite fizičku udaljenost od 1,5 metra prema drugim osobama. Bliski kontakt  značajno povećava rizik od zaraze. Bliski kontakt je svaki kontakt na udaljenosti manjoj od 1,5 metra licem u lice tijekom više od 15 minuta te bilo koje fizičko dodirivanje druge osobe s kojim niste u zajedničkom kućanstvu. To uključuje i rukovanje, grljenje, dodirivanje, tapšanje.

Izbjegavajte velika okupljanja

U velikim skupinama ljudi teško je i gotovo nemoguće održati fizičku udaljenost. Izbjegavajte gužve i u zatvorenom i na otvorenom prostoru. U većim skupinama ljudi virus se brzo i lako širi, stoga je najbolja prevencija jednostavno izbjegavati veća okupljanja i veće skupine ljudi.

Dezinficirajte površine

Redovito čistite i dezinficirajte površine koje često dodirujete, poput kvaka i radnih površina.

Budite opremljeni

Samostalno ili uz pomoć obitelji pokušajte držati kod kuće dovoljne količine hrane, pića, higijenskih i drugih potrepština koje će Vam omogućiti da ne morate često odlaziti u trgovinu. To je važno radi izbjegavanja kontakata i većih skupina ljudi. Ako rjeđe odlazite u trgovinu, manje su šanse da se izložite potencijalnoj zarazi.

Češće prozračujte

Prozračujte prostore u kojima boravite najmanje 3 puta dnevno. Otvarajte prozore i puštajte u prostorije svjež zrak.

Šetajte

Uz sva ova ograničenja, važno je ne zaboraviti na kretanje i fizičku aktivnost. Stoga, šetajte. Šetnja je dobra za Vaše fizičko i psihičko zdravlje.

Ostanite povezani

Za Vaše zdravlje je sada važno da smanjite fizičke kontakte, ali ostanite povezani s obitelji i  prijateljima. Povežite se s njima na daljinu – kada god je to moguće, koristite telefon i modernu tehnologiju da zadržite kontakt s djecom i unucima. Razgovarajte, dijelite svoja iskustva i svoju svakodnevicu.

Potražite pomoć

Ako osjetite fizičke simptome koji Vas brinu, kontaktirajte svojeg liječnika. Ako Vam je potrebna pomoć u svakodnevici, zatražite je od obitelji, susjeda, prijatelja, centra za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta ili nazovite besplatni broj za pružanje informacija vezano uz sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19: 0800 5223. Uputite osobe koje Vam pomažu i koje Vas posjećuju da se pridržavaju zaštitnih mjera prevencije (održavanje fizičke udaljenosti, nošenje maski, redovito pranje ili dezinfekcija ruku i prostora).

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.