Mogu li tajni kupci zaštititi osiromašene hrvatske umirovljenike?

65 posto hrvatskih umirovljenika živi ispod linije siromaštva. Galopirajuća inflacija, divljanje cijena i skori prelazak na euro, prijetnja su koja bi mogla značajan dio preostalih 35 posto umirovljenika potopiti u službeno siromaštvo.

I dok smo početkom godine slušali kako će Vlada RH kažnjavati one koji se makar pokušaju okoristiti ovom situacijom, ljeto nam je donijelo značajna poskupljenja, a i samo kontroliranje preračunavanja cijena u eure zapelo je već u prvom danu.

“Učinit ćemo sve da, bez obzira na inflatorne pritiske i naše napore koji idu na njihovo ublažavanje, preveniramo da proces uvođenja eura ne bude dodatni okidač pojedinim akterima na tržištu”, izjavio je to sada bivši ministar financija Zdravko Marić u lipnju. “Ako vidite da vam netko diže cijene za koje znate koje su bile u kunama, odite kod drugoga. Netko drugi neće. Tamo gdje postoji konkurencija. Birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena”, savjetovao je građanima guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić početkom godine plasirajući nesvjesni cinizam, budući da umirovljenici već godinama napamet znaju kataloge trgovačkih lanaca koji ih obavještavaju koji je najpovoljniji dan u tjednu za kupovinu mesa, a koji za nabavku toaletnog papira.

Umirovljenici su uglavnom protiv uvođenja eura

A naši čitatelji, životno trenirani na pesimizam poručuju: “Režije skuplje, mirovina realno sve manja, hrana je postala luksuz. Živjela Hrvatska!” Ili: “Uz ovakav umirovljenički standard koji imamo, sasvim je svejedno u kojoj su valuti izražene cijene. Nosit ćemo i nadalje gaće na štapu.” Ili: “Ovo je kraj za Hrvatsku. Nikad više slobodni. Obični umirovljenici su većinom bili protiv eura jer to dovodi do još većeg osiromašenja.” Ili: “Pretvaranje kuna po prodajnom tečaju smanjit će prihode jer ćemo dobiti manje eura. Cijene će porasti jer će se pretvarati po još lošijem tečaju za nas. Tako u začaranom krugu dalje. Pa sretno nam bilo!”

I svaki od tih komentara barem je djelomice točan. Sve je jasnije da su neki trgovci i prerađivači neopravdano podignuli cijene uvjereni u pasivnost hrvatskih potrošača (koji bunt iskazuju samo na društvenim mrežama). Tako se zadnjih dana govorilo o mlijeku čija je litra u trgovinama premašila deset kuna. Znajući da je otkupna cijena mlijeka i dalje ostala samo 3 kune za litru, posve je jasno da je netko u lancu od seljaka do kupca stavio i ponešto ekstra profita u džep. Na litri mlijeka koja košta 10 kuna struktura troška izgleda ovako: samo 30 posto ili 3 kune idu mljekarima, čak 65 posto ili 6 i pol kuna prerađivačima i trgovcima, a tu je i PDV od 5 posto ili 50 lipa.

I dok se prerađivači pravdaju rastom cijene energenata i troškova prerade i distribucije, ostaju posve neosjetljivi na činjenicu da i mljekari plaćaju skuplju struju, gorivo, hranu za stoku i sav potreban materijal. Stoga su se čula i razmišljanja kako bi Vlada Republike Hrvatske trebala, po uzoru na gorivo, uredbama intervenirati i u cijene osnovnih živežnih namirnica. No za to, pravdaju se vladajući, nema uporišta u propisima Europske unije.

Čega se umirovljenici najviše boje?

U kontekstu gore navedenih poskupljenja, ali i najava o katastrofalno visokih cijenama struje i pline uoči sezone grijanja, najveći strah hrvatskih umirovljenika, kada je o prelasku na euro riječ, jest zaokruživanje cijena naviše, pogotovo kada je riječ o uslugama. Primjerice, ako kemijsko čišćenje kaputa košta 100 kuna, to bi preračunato po tečaju konverzije (1 euro: 7,53450 kuna) iznosilo 13,27 eura. Računajući na staru naviku zaokruživanja i neosvješćivanja činjenice da jedan cent vrijedi puno više od jedne lipe, pružatelj usluge bi u tom slučaju mogao cijenu podignuti na 13,50 eura. A to je pak poskupljenje od gotovo dvije kune.

Sve bi to trebali snimiti tajni kupci koji su već danas trebali krenuti u obilazak trgovina kako bi provjerili tko se od prodavača pokušava okoristiti uvođenjem eura. No to se nije dogodilo. Naime, kako je objavila šefica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja još nije zgotovilo aplikaciju u koju bi se snimljeno stanje na terenu trebalo zabilježiti. Prema neslužbenim informacijama, aplikacija će biti dostupna već sutra pa bi se tajni kupci do 5. rujna trebali u potpunosti obučiti za njeno korištenje.

Tko su tajni kupci?

Kako na svojim stranicama navodi agencija Heraklea, tajni kupci su osobe koje, na zahtjev, zovu i posjećuju tvrtke ponašajući se kao redovni kupci. Pritom, prema unaprijed zadanim kriterijima, objektivno mjere kvalitetu usluge i nakon toga izvještavaju o svome kupovnom iskustvu. Jedina razlika između tajnog i “običnog” kupca je ta što tajni unaprijed dobije upute na koje elemente kvalitete usluge, prodajnih vještina djelatnika i ostalo treba obratiti pažnju te da nakon svog posjeta detaljno kronološki opiše cijelo kupovno iskustvo. Tajni kupac uvijek mora odgovarati profilu tipičnog kupca tvrtke koju posjećuje i ničim se ne smije isticati u odnosu na ostale kupce.

Što će raditi tajni kupci?

U kontekstu ulaska Hrvatske u eurozonu, tajni kupci trebali po istražiti tko lovi u mutnom i tko će neopravdano dignuti cijene u sklopu preračunavanja vrijednosti iz kuna u euro. Ukratko, od danas bi trebali pratiti cijene u kunama, a od 5. rujna i u eurima, jer su od tada svi prodavači i pružatelji usluga dužni isticati dvojne cijene.

Zato je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potpisalo ugovore o dodjeli financijske podrške udrugama za zaštitu potrošača za provedbu projekata u sklopu natječaja “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj”‟. Udruge za zaštitu potrošača koje su potpisale ugovor su: Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Razvojna organizacija zaštite potrošača, Društvo potrošača Međimurja, Potrošački centar Rijeka i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača. Udruge će svoje projektne aktivnosti provoditi u razdoblju od kolovoza 2022. do prosinca 2023. Za ovaj opsežan posao, Vlada Republike Hrvatske osigurala je tek 700.000 kuna.

 “U procesu zamjene hrvatske kune eurom, posebnu pozornost posvećujemo mjerama i mehanizmima za siguran i transparentan prelazak na novu valutu. Uključivanje i suradnja s organizacijama civilnog društva pokazala se kao dobra praksa i u drugim članicama Europske unije, a istraživanja Europske komisije pokazala su da, kad se radi o zaštiti potrošača, ljudi najviše vjeruju udrugama koje se time bave. Upravo iz tog razloga, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo je ovaj natječaj te računamo na nevladin sektor kao pouzdanog partnera u procesu uvođenja eura”, izjavio je to ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović prilikom potpisivanja ugovora s udrugama.

Jedan od zaštitnih mehanizama je i uvođenje etičkog kodeksa koji treba doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače te utjecati na pouzdano i transparentno uvođenje eura. Filipović je kazao kako će se javno objavljivati tko se priključio kodeksu te da će pohvale i kritike građana također biti javno objavljivane. Zapažanja, pohvale i kritike, građani će moći ostavljati na besplatnom telefonskom broju.

Neće se obilaziti baš sve trgovine

Razumljivo, s obzirom na ukupno odobreno financiranje, tajni kupci neće moći obići većinu trgovina. A i neće kupovati, već će samo snimati cijene. Kako je pojasnila Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača, na mjesečnoj razini ova će udruga kontrolira deset prodajnih mjesta u tri županije (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska) i provjeravat će određeni dio namirnica i usluga. Unificiranog popisa namirnica čije cijene će se bilježiti nema, već će svaka udruga odrediti popis namirnica i nastojat će da to budu one koje ljudi svakodnevno kupuju, primjerice mlijeko, ulje, brašno itd.

Udruge ipak neće objavljivati crne liste?

Iako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predvidjelo da udruge mogu javno objavljivati takozvane crne liste na kojima bi se našli profiteri tranzicije na euro, neke udruge su se u startu ogradile od toga. Naime, skromna sredstva s kojima hrvatske udruge raspolažu, nisu dovoljna za sudovanja i plaćanja dosuđenih odšteta. U slučaju da neki trgovački lanac, a što se već dokazalo, tuži udrugu za propuštenu dobit i narušavanje ugleda, Ministarstvo nije predvidjelo da će stati iza nje. Tako je direktorica Razvojne organizacije zaštite potrošača Gordana Lukić  potvrdila da će njena organizacija objavljivati samo listu onih koji se pridržavaju službenog tečaja i ne uvode euro na štetu svojih kupaca. Objavit će i izvješće o kretanju cijena roba i usluga, njihovom dvojnom iskazivanju i ispravnosti preračunavanja kuna u euro, kao i o poštivanju etičkog kodeksa.

Nije sve na udrugama

No kako ističu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, aktivnosti ovih udruga nisu jedini mehanizam kojima će se štititi građane u postupku uvođenja eura. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Državni inspektorat će u okviru svoje nadležnosti provoditi nadzor nad tržištem te propisivati prekršajne odredbe za nepravilnosti i nezakonitosti koje se utvrde tijekom obavljanja nadzora.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.