Prati nas

Zdravlje

Društvene mreže

Nije svejedno kako umirovljenici koriste Facebook, on utječe na mentalno zdravlje

Starije osobe bi imale više koristi od Facebooka kada bi umjesto beskonačnog pregledavanja objava na Facebook feedu, kreirale vlastiti sadržaj, objavljivale ga i putem njega ulazile u komunikaciju s ljudima koje su dodale na popis prijatelja.

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Iako se to nekada činilo nezamislivim, velik dio mladih ne posjeduje profil na Facebooku. No zato njihove bake vrijedno komentiraju na ovoj društvenoj mreži, razmjenjuju recepte i često im je ona primarni izvor informiranja.

Prošle je godine objavljeno istraživanje američkog istraživačkog centra Pew koje je u medijima interpretirano uz naslove tipa “Facebook postaje društvena mreža za penzionere”. U odnosu na 2015. godinu kada je više od 70 posto onih između 13 i 17 godina koristilo Facebook, ta je brojka pala na njih svega 32 posto, što je najoštriji pad korištenja neke društvene mreže dosad. Pritom, prosjek godina korisnika Facebooka svake godine raste pri čemu su 65-godišnjaci su najbrže rastuća skupina korisnika ove mreže lansirane 2004. godine.

Kako korištenje Facebooka utječe na mentalno zdravlje, pokušala su rasvijetliti brojna istraživanja. No jedno se fokusiralo isključivo na osobe u trećoj životnoj dobi. U nastavku donosimo kratku interpretaciju rezultata.

Nije svejedno što radite na Facebooku

Da treba razlikovati samu društvenu mrežu od onoga što na njoj radimo, a što utječe izravno na naše zdravlje i dobrobit, kažu znanstvenici. U istraživanju koje je proveo tim koji je uključivao istraživače iz američkog Sveučilišta Penn State, starije osobe iskusile su različite razine osjećaja kompetencije, povezanosti i autonomije na Facebooku na temelju onoga što su radili na toj društvenoj mreži.

Primjerice, starije osobe koje su objavljivale više slika na Facebooku, osjećale su se kompetentnijima, što  je značajno povećalo ono što znanstvenici zovu „dobrobit“. No možda bi nepostojeća riječ „dobrostanje“ bila puno prikladnija za to. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u znanstvenoj publikaciji Health Communication.

S druge strane, češće komentiranje i primanje više odgovora na objavljene postove, ima za posljedicu poboljšanja osjećaja opće povezanosti i povezanosti s s osobama na Facebooku koje smo dodali na listu prijatelja. Nadalje, starije osobe koje su same uređivale svoj profil na Facebooku, imale su veći osjećaj autonomije na toj društvenoj mreži.

Dvije strane iste medalje

Međutim, znanstvenici su također otkrili da je sveukupno korištenje Facebooka povezano s nižim osjećajem dobrobiti ili „dobrostanja“ među starijim osobama. Iako se ovo može činiti proturječnim prethodnim rezultatima, riječ je o slojevitoj priči o tome kako društvene mreže utječu na cjelokupnu populaciju.

“Veliki dio istraživanja društvenih medija fokusiran je na mlađe ljude jer su oni uglavnom glavni korisnici tehnologije, ali i stariji se sve više koriste tehnologijom i više koriste društvene medije”, rekala je Eun Hwa Jung, komunikologinja sa Sveučilište Kookmin u Južnoj Koreji. Kaže, ovo istraživanje u kojem je sudjelovala, ponudilo je  starijim odraslim osobama odgovore na to kako bi trebali koristiti društvene mreže za poboljšanje mentalnog zdravlja.

Prevedeno, starije osobe bi imale više koristi od Facebooka kada bi umjesto beskonačnog pregledavanja objava na Facebook feedu, kreirale vlastiti sadržaj, objavljivale ga i putem njega ulazile u komunikaciju s ljudima koje su dodale na popis prijatelja.

Što treba poboljšati?

Dizajniranje funkcija na društvenim mrežama koje će pomoći starijim osobama da se osjećaju manje izolirano i povezanije posebno je važno jer je ova skupina posebno ranjiva kada se govori o društvenoj isključenosti. Općenito, starije osobe imaju veći rizik od društvene izolacije zbog ograničenja mobilnosti.

“Ono što je doista potaknulo ovo istraživanje bila je znatiželja o tome mogu li im društvene mreže pomoći da prevladaju društvenu izolaciju. Uz ograničenja vezana uz COVID-19, porasla je društvena isključenost starijih osoba, a porasla potreba za društvenim povezivanjem”, objasnio je profesor S. Shyam Sundar ravnatelj Laboratorija za istraživanje utjecaja medija pri Sveučilištu Penn State.

Poticanje kreativnog korištenja Facebooka

Znanstvenici tako sugeriraju programerima i dizajnerima društvenih mreža da pronađu načine za jednostavnije korištenje društvenih mreža, posebno onih operacija koje su važne za mentalno zdravlje starijih. Mogli bi tako ublažiti osjećaj nesigurnosti kod objave fotografija na način da ima se odmah da povratna informacija kako je fotografija objavljena. Sučelja bi mogla biti bolje dizajnirana da budu prilagođena starijim osobama, tako da mogu lakše postavljati multimedijske sadržaje.

Za potrebe ovog istraživanja dugog naziva “Aktivnosti starijih odraslih na Facebooku: Mogu li mogućnosti predvidjeti intrinzičnu motivaciju i dobrobit?” znanstvenici su analizirali online ankete 202 ispitanika, a koji su pri tome bili stariji od 60 godina i koristili su Facebook. Anketa je mjerila psihološke osjećaje, poput subjektivne dobrobiti, užitka i autonomije. Paralelno su znanstvenici rigorozno pratili i bilježili aktivnosti ispitanika na društvenoj mreži tijekom jednogodišnjeg razdoblja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “S godinama bolji – Aktivno i zdravo starenje”
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.