Vijesti
Umjesto ustaških dužnosnika stižu hrvatske umjetnice? Možemo predlaže nova imena ulica
Odlučili smo te ulice nazvati po našim istaknutim dramskim umjetnicama te smo dali pet mogućih prijedloga za zamjenske nazive Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine, navode.
Danas je svega desetak ulica i trgova u Zagrebu nazvano po ženama, kad isključimo književne likove. U četvrti Črnomerec još nema niti jedne.
“U isto vrijeme, neke ulice nose nazive po osobama koje su djelovale i koje se povezuju s najmračnijim razdobljem naše povijesti. Odlučili smo barem malo doprinijeti ispravljanju te nepravde”, stoji u objavi koju su objavili vjećnici Gradske četvrti Črnomerec iz platforme Možemo na stranici Črnomerec je naš.
“Na 20. sjednici VGČ Črnomerec donijeli smo zaključak o preimenovanju četiri ulice na području naše četvrti koje nose nazive po istaknutim pripadnicima režima Nezavisne Države Hrvatske (Franje Nevistića, Ivana Oršanića, Srećka Karamana i Branka Klarića). Odlučili smo te ulice nazvati po našim istaknutim dramskim umjetnicama te smo dali pet mogućih prijedloga za zamjenske nazive Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine”, navode.
Predložene su Mia Oremović, hrvatska glumica; Božena Begović, hrvatska glumica, kazališna djelatnica, književnica i prevoditeljica; Božena Kraljeva, hrvatska glumica; Eliza Gerner, hrvatska glumica; Sidonija Erdődy (udana Rubido), prva hrvatska operna primadona.
Tko su Nevistić, Oršanić, Karaman i Klarić?
Franjo Nevistić bio je pravnik i publicist. Doktorirao je na Pravnome fakultetu u Zagrebu 1940. godine. Nakon uspostave NDH bio je tajnik u kabinetu ministra pravosuđa i bogoštovlja. Od prosinca 1944. bio je tajnik Sveučilišnoga stožera u Zagrebu, a od siječnja 1945. glavni urednik tjednika Spremnost. Emigrirao je u svibnju 1945; nakon boravka u Grazu i Rimu, 1947. je otišao u Argentinu. Sudjelovao je u izdavaštvu hrvatske političke emigracije.
Ivan Oršanić bio je političar i publicist. U NDH je bio državni tajnik za promidžbu i zapovjednik Ustaške mladeži. U svibnju 1945. otišao u emigraciju. 1951. godine u Buenos Airesu osnovao je Hrvatsku republikansku stranku i pokrenuo političku reviju Republika Hrvatska.
Srećko Karaman bio je pravnik i pjesnik. Studij prava završio je u Zagrebu 1936. Za rata je radio kao upravni službenik u Dalmaciji. Svjedočio je pokolju na Bleiburgu, no uspio je pobjeći partizanima. Englezi su ga zarobili kod Afragole u Italiji, ali je i njima uspio pobjeći. 1947. godine otišao u Argentinu. Živio je kao mornar na rijekama La Plata i Paraná, pa kao službenik u građevinskom poduzeću u Buenos Airesu. U emigraciji je pisao prozu i poeziju.
Branko Klarić bio je učitelj i pjesnik iz Jesenica. Između ostalih, pisao je pjesme koje slave Antu Pavelića i ustaški pokret. Ubijen je na Bleiburgu.
