Jesu li umirovljenici s fakultetskom naobrazbom u neravnopravnom položaju sa svojim vršnjacima koji su se zaposlili odmah nakon srednje škole pa su tako ranije mogli nakupiti potreban staž? Jedna naša čitateljica misli da jesu, no domislila se i načinu na koji se ta nepravda može ispraviti.
“Kada će ljudima u mirovinski staž biti priznate godine studiranja? Ili barem dio, kao što je u drugim zemljama? Mi koji smo pohađali fakultete sada smo zakinuti za te godine, dok su naši vršnjaci u to vrijeme već radili i stekli staž”, kaže naša čitateljica Nada.
“Svatko tko je pohađao bilo koji studij, zna da je to bio itekako naporan rad za buduću egzistenciju. Štoviše, studiranje mnogim ljudima nije poboljšalo financijsku situaciju, jer su poslodavci takve radnike i njihovo znanje nedovoljno plaćali”, obrazlaže Nada.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Zaista, neke zemlje studiranje vrednuju godinama staža. U Poljskoj se pet godina studiranja vrednuje kao osam godina radnog staža, dok se u Njemačkoj godine studiranja mogu pribrojiti radnom stažu sve do 45. godine. Kod susjeda Slovenaca i u Španjolskoj studiranjem se ne ostvaruju nikakvi benefiti, ali se povlastice mogu dobiti radom tijekom studiranja. Belgija i Austrija omogućuju studentima otkup godina studiranja koje im potom ulaze u radni staž i utječu na iznos mirovine, izvijestio je Jutarnji list u veljači ove godine.
U Hrvatskoj takav scenarij, za sada, nije ni u dalekoj mogućnosti. Naime, Zakon o mirovinskom osiguranju koji regulira glavninu pravila oko samog osiguranja i umirovljenja, nije u obzir uzeo godine provedene u fakultetskim klupama. Radni staž se ostvaruje isključivo temeljem radnog odnosa koji je evidentiran u radnoj knjižici, odnosno sklapanjem ugovora o radu. Čak ni rad preko student-servisa nije moguće upisati u staž.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
tekst se nastavlja ispod oglasa
