Prati nas

Vijesti

Radni staž

Ranija puna mirovina za fizičke radnike: Nužnost ili besmilica?

Protivnici takvih ideja odgovaraju da su fizički poslovi s vremenom mehanizirani te da današnji fizički radnici imaju na raspolaganju robote, automatizirane dizače tereta i tehnologiju koja im pomaže u obavljanju posla.

Objavljeno

|

Kad će se uvesti dodatni staž za fizičke radnike?
ilustracija: mj/mojevrijeme

Može li muškarac koji je počeo s 18 godina raditi na građevini dočekati starosnu mirovinu na istom ili jednako teškom poslu? Jedino ako ima kralježnicu od titana, odgovorit će mnogi građevinci kad im postavite ovo pitanje. Isto se može reći za poljoprivrednike, radnike koji nose teške terete, cestare…

Je li onda rješenje njihovih problema u spuštanju dobi za umirovljenje teškim fizičkim radnicima kako bi barem dio mirovine proveli u relativno dobrom zdravlju, bez penalizacija i dodatnih osiromašivanja?

Oglas

Ovakve su inicijative već viđene u Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Protivnici takvih ideja odgovaraju da su takvi prijedlozi anakrona besmislica jer su fizički poslovi s vremenom mehanizirani te da današnji fizički radnici imaju na raspolaganju robote, automatizirane dizače tereta i tehnologiju koja im pomaže u obavljanju posla. Navode da i svatko može otići u invalidsku mirovinu s utvrđenim profesionalnim tjelesnim oštećenjem. No poanta je, odgovaraju zagovornici ideje, da se u mirovinu ode relativno zdrav kako bi se u njoj proživjelo barem nekoliko godina u kakvom-takvom zdravlju.

Fizički radnik: Potrošen sam, sve me boli!

Da su se nekad teški fizički poslovi u međuvremenu mehanizirali potvrđuje i naš čitatelj Mario (51), iskusan radnik na građevini. “Danas imamo viljuškare, dizalice, strojeve za kopanje, miksere, elevatore, ali još uvijek je velik dio posla koji se sastoji od dizanja tereta. Ja sam počeo kao 19-godišnjak i u dobrom sam fizičkom stanju, iako me bole leđa i ramena jer me je taj posao već u mladosti potrošio. Da nije došlo do promjena u tehnologiji, danas bi vjerojatno bio izmoreni starac”, kaže Mario.

Naš sugovornik misli da bi, usprkos olakšanjima, radnici na građevini trebali u mirovinu ići barem pet godina ranije nego kada je riječ o uredskim poslovima. “Radiš u svakakvim uvjetima, po zimi i vjetru, nekad si i mokar, nije lako tako dočekati penziju, Kad čovjek ode u invalidsku penziju, onda je za njega već kasno. A stručnjaci u kancelarijama mogu raditi i do devedesete”, dodaje pomalo posprdno.

Stručnjaci: Priznajte nam godine studiranja u staž!

No s druge strane i stručnjaci misle da su zakinuti pa sve glasnije traže rješenje svoga problema. Oni ne žele spuštanje dobne granice za umirovljenje, nego priznavanje studiranja u staž kako bi uspjeli otići u takozvanu punu mirovinu.

Naime, ljudi sa završenim fakultetima ne mogu rano zasnovati radne odnose i, u pravilu, debelo kasne za onima koji su počeli raditi nakon srednje škole. Riječ je o kadrovima koji stvaraju radna mjesta i osmišljavaju proizvodne procese. I obje strane imaju valjane argumente.

“Mi koji smo pohađali fakultete sada smo zakinuti za te godine, dok su naši vršnjaci u to vrijeme već radili i stekli staž”, kaže naša čitateljica Nada. “Svatko tko je pohađao bilo koji studij, zna da je to bio itekako naporan rad za buduću egzistenciju. Štoviše, studiranje mnogim ljudima nije poboljšalo financijsku situaciju, jer su poslodavci takve radnike i njihovo znanje nedovoljno plaćali”, obrazlaže Nada.

Kako je u drugim zemljama?

Zaista, neke zemlje studiranje vrednuju godinama staža. U Poljskoj se pet godina studiranja vrednuje kao osam godina radnog staža, dok se u Njemačkoj godine studiranja mogu pribrojiti radnom stažu sve do 45. godine. Kod susjeda, Slovenaca, i u Španjolskoj studiranjem se ne ostvaruju nikakvi benefiti, ali se povlastice mogu dobiti radom tijekom studiranja. Belgija i Austrija omogućuju studentima otkup godina studiranja koje im potom ulaze u radni staž i utječu na iznos mirovine, izvijestio je Jutarnji list u veljači ove godine.

U Hrvatskoj takav scenarij, za sada, nije ni u dalekoj mogućnosti. Naime, Zakon o mirovinskom osiguranju, koji regulira glavninu pravila oko samog osiguranja i umirovljenja, nije u obzir uzeo godine provedene u fakultetskim klupama. Radni staž se ostvaruje isključivo temeljem radnog odnosa koji je evidentiran u radnoj knjižici, odnosno sklapanjem ugovora o radu. Čak ni rad preko studentskih servisa nije moguće upisati u staž.

Zanima nas vaša priča

Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

Oglas