Brojanje do 10.000 koraka bilo je zabavno, ali težiti napraviti 8 kilometara u danu ipak se u praksi pokazalo frustrirajuće pa se tijekom desetljeća dovodilo u pitanje. Svaka niža brojka koja se pojavljivala u raznim studijama djelovala je oslobađajuće – da, svi smo svjesni da je hodanje zdravo i svi želimo hodati, ali, zar baš toliko baš svaki dan?!
Novo istraživanje, provedeno u Poljskoj, pokazalo je da čak i samo 3967 koraka dnevno smanjuje rizik od prerane smrti iz bilo kojeg razloga! Ono što tješi budući da u Hrvatskoj imamo mnogo srčanih bolesnika, a srčane bolesti su ujedno i jedan od najčešćih uzroka smrtnosti, jest još jedna brojka za koju smo uvjereni da ćete je lako ispuniti. Naime, kako objašnjavaju stručnjaci koji su analizirali rezultate, ako napravite već i samo 2.337 koraka, još uvijek smanjujete rizik od prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Svakih dodatnih 1000 koraka znači puno
Postavlja se pitanje: je li dovoljno napraviti 2.337 koraka i dalje voditi neuredan život? Naravno da te korake nećete loviti tako da hodate do trgovine po čips i gazirano piće i tako poništite svaku prednost ove aktivnosti. To tako ne funkcionira, ali da, to je neki minimum koraka. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je svakih 1.000 koraka iznad tih pragova povezano sa 15-postotnim smanjenim rizika od rane smrti iz bilo kojeg razloga.
“Naša studija potvrđuje da čim više hodate, tim bolje”, rekao je Maciej Banach, poljski profesor kardiologije koji je vodio projekt, uzimajući u obzir i prethodno odrađenih 17 studija.
Pih, možemo reći na to. Ima li još brzih, lakih pobjeda poput ove o dostižnim koracima? Pa, možemo vam odmah reći da ima – početkom godine je istraživanje Sveučilišta Cambridge, primjerice, pokazalo da 11 minuta brzog hodanja može spriječiti jednu od 10 preuranjenih smrti!
Čučnite, poskočite malo
Ima li i nešto kraće i od 11 minuta? Da, zapravo. Jedno drugo istraživanje koje je koristilo podatke s pametnih satova pokazalo je da kratki naleti energične tjelesne aktivnosti tijekom dana mogu smanjiti rizik i od srčanih bolesti i od raka.
O koliko kratkim dionicama govorimo? To može biti penjanje uz stepenice, trčanje za autobusom, nošenje teških vrećica iz kupovine kući… Zar nije dobro kad su aktivnosti koje ionako moramo odraditi, još i dobre za zdravlje? Ne libite se zato baš nikakvog posla! I, napravite usput koji čučanj, ili primjerice, pokušajte dotaknuti gornji dio okvira vrata.
I ne ljutite se na kućanske poslove, pa makar to bilo slaganje odjeće, kuhanje, pa čak i vrpoljenje u fotelji. Što više energije trošite na takve stvari, to više smanjujete rizik od smrtnosti. Osvijestite svaki dan i recite si: “Čak i skromno povećanje mobilnosti vjerojatno će poboljšati moje zdravlje.” Vidjet ćete kako ćete odjednom dobiti volju napraviti i ono što već danima odgađate.
