Prati nas

Vijesti

Iseljeništvo

Umirovljenici se mogu preseliti u drugu članicu EU, ovo su uvjeti

Državljanin Hrvatske može se trajno preseliti u zemlju Europske unije no za to ipak treba ispuniti niz uvjeta.

Objavljeno

|

Kako se državljanin jedne članice EU može preseliti u drugu državu EU? Koje uvjete mora ispuniti i koliko dugo može ostati?
ilustracija: S. Bura/mj

Val iseljavanja mladih potaknuo je i neke od njihovih roditelja da život premjeste bliže djeci. Tako nam je pisao čitatelj iz Slavonskog Broda koji razmišlja o preseljenju, ali ga muče brojne nedoumice.

“Sin i kći žive u Nizozemskoj i ne misle se vraćati u Hrvatsku. Ja sam ostao u Hrvatskoj, ali ovdje više nemam obitelji i ništa me ne drži. Mogu li se ja preseliti k njima u Nizozemsku za stalno bez straha da će me jednog dana potjerati natrag u Hrvatsku budući da sam umirovljenik, a ne radnik?” pita naš čitatelj. Donosimo uopćeni odgovor koji važi za sve državljane Hrvatske koji se kane preseliti u neku od članica Europske unije (EU).

Naš čitatelj kao državljanin Hrvatske, države članice EU-a ima pravo živjeti u bilo kojoj zemlji EU-a ako ima sveobuhvatno zdravstveno osiguranje u zemlji domaćinu i dovoljne prihode da živi bez potpore dohotku. Taj prihod može biti mirovina ili bilo koji drugi izvor prihoda.

Tijekom prva tri mjeseca boravka u novoj zemlji kao državljanin države članice EU-a nije obavezan zatražiti boravišnu ispravu kojom se potvrđuje pravo na život u toj članici, iako neke članice traže da se boravak prijavi odmah po dolasku.

Mora li dobiti dozvolu boravka?

Nakon tri mjeseca u novoj zemlji možda će morati prijaviti boravak pri nadležnom tijelu (obično je to gradska vijećnica ili lokalna policijska postaja) te dobiti potvrdu o prijavi. Za to mu je nužna važeća osobna iskaznica ili putovnica te dokaz o cjelovitom zdravstvenom osiguranju i dokaz da ima izvor prihoda (mirovina ili nešto drugo) za vlastito uzdržavanje bez potrebe za dodatnim potporama tom dohotku.

Može li biti protjeran?

Iako su stupovi Europske unije slobode kretanja i rada, one nisu neograničene i države članice mogu se zaštiti od zloporabe tih sloboda. Ako osoba koja je došla boraviti u nekoj članici više ne ispunjava uvjete za taj boravak, država je može zatražiti da napusti njen teritorij.

U iznimnim slučajevima zemlja domaćin može i deportirati osobu koja boravi na njenom teritoriju, ali tada mora dokazati da ta osoba predstavlja ugrozu javnog poretka ili javne sigurnosti. Odluka o deportaciji ili zahtjev za napuštanje zemlje mora se dostaviti u pisanom obliku. U odluci ili zahtjevu moraju biti navedeni svi razlozi za deportaciju te način na koji se može podnijeti žalba i rok u kojem se može podnijeti žalba.

Ima li pravo na trajni boravak?

Nakon pet godina besprekidnog zakonitog boravka u drugoj državi članici, naš čitatelj ima pravo na stalni boravak, što pak znači da u toj državi članici može ostati koliko god dugo želi.

Tijekom tih pet kvalifikacijskih godina smije napuštati zemlju boravka, ali ne duže od šest mjeseci godišnje. Smije izbivati i zbog vojne službe, što u slučaju umirovljenika i umirovljenica nije za očekivati. Također, može izbivati i 12 mjeseci uzastopce u slučaju teške bolesti, obrazovanja ili upućivanja na rad u neku drugu zemlju. Trudnoća i porod su također legitimni razlozi za jednogodišnje izbivanje, no teško ostvarivi u slučaju umirovljenika.

Kada nakon tih pet prvih godina naš čitatelj dobije pravo na stalni boravak, to pravo može izgubiti ako živi izvan zemlje dulje od dvije godine zaredom.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.