Prati nas

Zdravlje

Bez panike

Noću ste budni i brinete? Ovo će vas smiriti bolje od bilo koje tablete

Stručnjaci savjetuju da bismo trebali spavati sedam do osam sati bez prekida te nas potiču da pratimo, brojimo i mjerimo sate i minute sna kako bismo postigli savršenstvo spavanja. No, dio autora i istraživača sna tvrdi da nam to stvara pretjeran pritisak.

Objavljeno

|

Kako se boriti protiv nesanice?
ilustracija: S. Bura/mj

San je nužan za zdravlje i funkcioniranje organizma. No, bezbroj savjeta, bilo da dolaze od znanstvenika ili TikTok influencera, na kraju samo povećavaju anksioznost.

Štoviše, bombardiraju nas upozorenjima da loš san povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, pretilosti, depresije i prerane smrti. Stoga ne čudi što se toliko ljudi očajnički bori sa snom. Čak 37 posto ljudi ima tegobe, prema organizaciji Sleep Charity. A ovaj farmaceutski sektor, potpomognut strahom od nespavanja, vrijedi nevjerojatnih 585 milijardi dolara.

Dodatno vrijeme kao dar

Kod ljudi koji se bude noću to stalno podsjećanje da je san naša supermoć samo pojačava anksioznost. Annabel Abbs, autorica koje piše za The Guardian, priznaje da je i sama bila među onima s poremećenim snom. No, uspješno je prevladala strahove, prigrlila neprospavano noćno vrijeme i naposljetku postigla željeni ritam spavanja.

oglas

O tome kaže: “Kad je niz životnih gubitaka moju blagu nesanicu pretvorio u neizdrživu, poslušala sam savjet stručnjaka za san koji mi je predložio da je doživim kao luksuzan dar dodatnog vremena. S takvim pristupom, moje neprospavane noći postale su prilika za učenje i istraživanje, umjesto histeriziranja kao kad sam na nesanicu gledala kao na životnu prijetnju”, svjedoči Abbs.

Dodaje da je to dodatno vrijeme dobro iskoristila i istražila povijesne i znanstvene činjenice o snu koje su je utješile da nije sve tako crno i bijelo, a kamoli fatalno. Svoj napredak zahvaljuje četiri ključna uvida, koje dijeli s nama.

Nitko nije umro od nesanice

“Ljudi su oduvijek prolazili kroz razdoblja kratkog i isprekidanog sna. Pisma, dnevnici i anegdote dokazi su koji stoljećima pokazuju da je noć bila vrijeme budnosti, slavlja i isprekidanog spavanja. Bilo da se radilo o pogrebnim bdijenjima, crkvenom bdijenju, elementarnim nepogodama ili brizi za bolesne i bebe, naši preci redovito su proživljavali nedostatak sna”, piše Abbs.

Dr. Tim Hearn s Newnham Collegea u Cambridgeu smatra da je nespavanje ženama u prošlosti osiguralo evolucijsku prednost. One koje su mogle izdržati dugotrajne poremećaje cirkadijskog ritma (uslijed brige za novorođenče) i pritom funkcionirati, bile su otpornije i poželjnije partnerice. Zanimljivo je i to da nekoliko istraživanja o učincima isprekidanog i kratkog sna pokazuje da to nije ostavilo negativne posljedice na žene”, ističe.

Buđenje usred noći je posve normalno

“Prema istraživanju povjesničara Rogera Ekircha, dvokratno spavanje bilo je uobičajeno sve do industrijske revolucije. U nekim se mediteranskim zemljama tzv. siesta (kratki odmor tijekom dana, obično poslije ručka) zadržala do danas. Mnoge autohtone zajednice još uvijek spavaju u dva navrata.”

“Budna razdoblja tijekom noći naši su preci koristili za duhovnost ili kreativnost. Mnogi dnevnici otkrivaju da je molitva bila popularna aktivnost usred noći. Za žene, noć je često bila dragocjeno privatno vrijeme za učenje, pisanje, slikanje i razmišljanje. Primjerice, slikarice Lee Krasner i Joan Mitchell slikale su noću, kao i brojni pisci koji su ispisali svoja djela u ‘sitan sat’. Kad sam sve to osvijestila, i sama sam, kad nisam mogla spavati, počela slijediti njihov primjer”, ističe Abbs.

Prestanite se brinuti da nećete funkcionirati

Većina ljudi tijekom dana nema priliku nadoknaditi izgubljeni san i prepustiti se siesti, a sve zbog pritiska kapitalizma, školskih rasporeda i interneta dostupnog 24 sata na dan. Sve to povećava anksioznost koju onda osjetimo tijekom neprospavanih noći. No, ne treba paničariti jer iako sutradan možda nećemo biti u najboljem izdanju, pojačana noćna anksioznost će ujutro izblijedjeti.

“Mnoge govore održala sam nakon 35 sati bez sna, brojne ispite položila nakon besanih noći i podigla četvero djece, a to je značilo desetljeće oskudnog sna. Još uvijek sam ovdje i nikada ništa sutradan nije bilo toliko loše, koliko mi se strašnim činilo noću. Čovjek se sabere i razbudi”, naglasila je ova autorica.

Shvatite da smo programirani za razmišljanje noću

“Normalno je da nam noću naviru misli, ali i da nam sve izgleda katastrofalnije nego što jest. Čak i najnovija istraživanja otkrivaju da se naš ‘um nakon ponoći’ razlikuje od ‘dnevnog uma’. Ta evoluirali smo da budemo oprezniji noću! Sada kad to razumijem, čim noću počnem dramatizirati i preuveličavati, podsjetim se da je to moj ‘um nakon ponoći’ i da će ujutro sve izgledati drugačije i bolje”, napominje autorica Annabel Abbs.

oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP