Ako jedva čekate mirovinu, Danska možda nije zemlja za vas. Parlament te zemlje upravo je izglasao zakon kojim će se dob za umirovljenje povećati na 70 godina, a nova pravila stupaju na snagu 2040. godine za sve rođene 1971. ili kasnije. No, Danska nije jedina koja ide tim smjerom.
U Ujedinjenom Kraljevstvu državna mirovina nekoć je bila dostupna ženama sa 60, a muškarcima sa 65 godina. Danas je granica za sve 66 godina, no ona će postupno rasti do 67 za osobe rođene nakon travnja 1960. godine, piše msn.
Mnogi smatraju da će dob za mirovinu u budućnosti porasti još više, a činjenica da je jedna europska zemlja već postavila granicu na 70 godina smatra se važnim presedanom. Takav trend izaziva zabrinutost. Hoće li ljudi u sedmom desetljeću života biti fizički sposobni za rad? I hoće li biti dovoljno zdravi da uživaju u mirovini?
Što kaže znanost?
Iako su zdravstvene i mentalne sposobnosti pojedinaca vrlo različite, države odluke moraju temeljiti na prosjecima stanovništva.
Jedna od ključnih činjenica jest da je očekivani životni vijek tijekom 20. i 21. stoljeća u većini zemalja rastao, iako se taj rast u zadnjih desetak godina usporio ili zaustavio. U Velikoj Britaniji, primjerice, djevojčica rođena početkom 20. stoljeća mogla je očekivati životni vijek od 52 godine. Danas žene u prosjeku žive 83 godine.
No, razlog za podizanje dobne granice za mirovinu nije produljenje osobnog životnog vijeka. Razlog su ekonomski izazovi. Kako stanovništvo stari, broj radno sposobnih osoba koje pune državni proračun smanjuje se u odnosu na broj umirovljenika koji primaju mirovinu. “Glavni pritisak je politički: trošak mirovina”, objašnjava sociolog prof. Alan Walker sa Sveučilišta u Sheffieldu.
Zdravlje ne prati duljinu života
Za razliku od životnog vijeka, broj godina u kojima osoba može živjeti u dobrom zdravstvenom stanju nije znatno rastao. Između 2009. i 2016. godine zdravstveni vijek muškaraca porastao je za svega 0,4 godine, dok je životni vijek porastao za 0,8 godina. Kod žena se zdravstveni vijek čak smanjio za 0,2 godine, iako je životni vijek porastao za 0,6 godina.
Drugim riječima, sve dulje živimo, ali i sve dulje živimo u lošem zdravlju. “Trenutačno trošimo sve više novca kako bismo održavali starije osobe u sve lošijem zdravstvenom stanju”, kaže gerontolog prof. Richard Faragher sa Sveučilišta u Brightonu.
Posebno su pogođene osobe nižih primanja koje često obavljaju fizički zahtjevne poslove i ranije napuštaju tržište rada zbog zdravstvenih tegoba. “Loše zdravlje češće prisiljava ljude iz nižih društvenih slojeva da ranije odu u mirovinu”, dodaje Faragher.
Rad u starijoj dobi – korisno ili nužno zlo?
Za neke osobe rad u starijoj dobi može imati i pozitivne učinke. Ako je zdravlje očuvano, posao može pružiti osjećaj svrhe, mentalnu stimulaciju pa čak i smanjiti rizik od demencije, tvrdi dr. Mark Cortnage sa Sveučilišta Anglia Ruskin. No, ističe da intelektualnu aktivnost mogu poticati i druge aktivnosti poput volontiranja ili brige za unuke.
Hoće li očekivani životni i zdravstveni vijek nastaviti rasti? Neki znanstvenici, poput demografa Jamesa Vaupela, vjeruju da će većina djece rođene nakon 2000. godine doživjeti stotu. No, biogerontolog prof. David Gems sa University Collegea u Londonu takve tvrdnje smatra potpuno nerealnima.
“Ljudi možda jesu u nešto lošijem zdravlju, ali to ne znači da su nesposobni za rad”, tvrdi Gems. I zaključuje: “Surova realnost jest da imamo sve više starijih ljudi, a sve manje mlađih.”
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
