“A zašto tek sa 70?” Pitanje je to koje hrvatski prijevremeni umirovljenici postavljaju kada se spomenu mirovinska reforma i penalizacija. Naime, sredinom godine na snagu bi trebao stupiti novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji će ukinuti tu korekciju, a nakon što umirovljenik napuni 70 godina života.
Istovremeno bogatije države poput Njemačke, nisu sklone takvim mjerama koje neki ekonomisti smatraju populizmom. Dapače, u Njemačkoj se čuju i pozivi na suprotan smjer: povećanje postojećeg umanjenja za one koji se odluče ranije povući s tržišta rada.
U Hrvatskoj su, podsjećamo, umirovljenici različito penalizirani, ovisno o godini umirovljenje pa se uz trenutno važeću stopu od 0,2 posto, penalizacije kreću do 0,34 posto mjesečno. To na razini nekoliko godina može biti 20 i više posto. Prema procjenama Ministarstva rada, ukidanje penalizacije sa 70 godina obuhvatit će oko 120.000 umirovljenika, a prosječno povećanje mirovine za njih iznosit će oko 55 eura.
Baš kao Hrvatska, i Njemačka se suočava s ozbiljnim demografskim izazovima, starenjem stanovništva i nedostatkom radne snage. U tom kontekstu sve se češće propituje efikasnost aktualne penalizacije. Naime, Njemačka omogućuje prijevremeni odlazak u mirovinu uz trajno umanjenje od 0,3 posto za svaki mjesec prije navršene propisane dobi, što godišnje iznosi 3,6 posto.
Imućniji i zdraviji koriste penalizaciju?
Iako je penalizacija veća nego u Hrvatskoj, nije izgledno da će Njemačka tako skoro razmišljati o njenom ukidanju. Dapače, ekonomski stručnjak Martin Werding, član utjecajnog vladinog Savjetodavnog vijeća za gospodarstvo traži da se penalizacija poveća na čak 6 posto godišnje.
Ovaj ekonomist misli da sadašnje umanjenje nije dovoljno snažan demotivator za prijevremeni izlazak iz tržišta rada, osobito u kontekstu sve izraženijeg nedostatka radne snage. Werding kaže da je takav sustav nepravedan jer omogućuje imućnijim i zdravijim osobama raniji odlazak u mirovinu bez znatnih posljedica, dok ostali, najčešće u fizički zahtjevnijim zanimanjima, nastavljaju raditi do kraja radnog vijeka.
Njegove prijedloge podržavaju neki političari i udruge poslodavaca, dok se sindikati i oporbene stranke protive takvoj reformi smatrajući je nepravednom prema dijelu radnika koji zbog prirode posla teško mogu izdržati do 67. godine na radnom mjestu, a koliko je propisano za osobe rođene 1964. godine i kasnije. Naime, čak je i zakonska dob za punu mirovinu u Njemačkoj znatno veća nego u Hrvatskoj.
Zašto Hrvatska i Njemačka imaju različite pristupe?
Razlike između Hrvatske i Njemačke treba tražiti u tomu da Hrvatska svojim mjerama želi financijski osnažiti brojne umirovljenike koji su zbog gubitka radnih mjesta odabrali prijevremeno umirovljenje pa i po cijenu toga da time umanjuju ukupnu vrijednost mirovina onih koji su radili do pune dobi.
Pri tomu treba biti oprezan, budući da je prerano umirovljenje u Hrvatskoj i pitanje mentaliteta jer ni novi umirovljenici, u puno boljim uvjetima, uglavnom ne odrađuju propisanu dob. S druge strane, Njemačkoj je primarni cilj zadržati ljude u radnom statusu.
Podsjetimo, Europska komisija (EK) predlaže Hrvatskoj sve samo ne reformu kakvu sada provodi garnitura Andreja Plenkovića. Umjesto ukidanja penalizacije i cementiranja dobi za umirovljenje na 65, od Hrvatske se očekuju postepeno podizanje te dobi, jačanje penalizacije, ali i dugoročno pravedan mirovinski sustav s naglaskom na transformaciju braniteljskih mirovina, a na što je EK prvi put ukazala još 2016. godine.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
