Čak 37.089 umirovljenika radilo je na pola radnog vremena u studenom prošle godine, pokazuju službene statistike HZMO-a. No mnogi od njih ne znaju svoja radna prava. Neki poslodavci to koriste ne bi li ih natjerali da rade više i duže od onoga za što su plaćeni, često i kada zbog bolesti to nisu u stanju.
Jedna takva umirovljenica i radnica zatražila je pravni savjet u savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH). “U mirovini sam i zaposlena sam na određeno vrijeme, na pola radnog vremena. Razboljela sam se, a poslodavac mi kaže da nemam pravo na bolovanje. Imam li pravo na bolovanje i što trebam učiniti?” otvoreno pita.
Ono što ova umirovljenica ne zna, a njen poslodavac joj ne želi reći, jest da svaki radnik ima pravo na bolovanje, bez obzira je li sklopio ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. “Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga, a bolest je prema zakonu opravdan razlog, radnik ima pravo na naknadu plaće”, odgovaraju pravnici SUH-a.
“Ako ste odsutni s radnog mjesta zbog bolesti trebate se obratiti svom obiteljskom liječniku, i što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. Najkasnije u roku od tri dana dostaviti poslodavcu liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju”, savjet je SUH-ovih pravnika.
Ako radnik, zbog opravdanog razloga ne može dostaviti potvrdu, dužan je to učiniti što prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji su ga u tome onemogućavali.
“Što se tiče same naknade plaće za vrijeme bolovanja, do 42. dana ona pada na teret poslodavca, a od 43. dana na teret HZZO-a. No, ako je radnik stariji od 70 godina tada naknada za dugotrajno bolovanje pada na teret poslodavca”, objašnjavaju u Pravnom savjetovalištu.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
