Iako je mirovina pravo koje ostvaruje na temelju rada i uplaćenih doprinosa, postoje i one mirovine koje se isplaćuju zbog nemogućnosti rada. Među njima su i takozvane povlaštene mirovine političkih zatvorenika koje su se proteklih godina brojem značajno smanjile.
U prosincu 2025. godine isplaćene su 1.642 mirovine u ovoj kategoriji s prosjekom od 929,30 eura. Deset godina ranije bilo ih je više nego dvostruko, 3.763, a prosječna mirovina bila je oko 475 eura.
Kada se gledaju samo korisnici bez međunarodnih ugovora, prosječna mirovina političkih zatvorenika za prosinac iznosi 1.043,73 eura, dok prosječna starosna mirovina iznosi samo 680,39 eura. To pak znači da su mirovine političkih zatvorenika u prosjeku veće za više od 360 eura, odnosno oko 53 posto.
I staž iza ovih mirovina veći je od prosjeka – 33 godine. No on obuhvaća stvarni radni staž i dodan staž na temelju posebnog Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika.
Tko su ti ljudi?
Riječ je o hrvatskim državljanima koji su zbog svojih političkih uvjerenja ili borbe za samostalnu hrvatsku državu lišeni slobode u razdoblju od 1. prosinca 1918. do 8. listopada 1991. godine. To pak uključuje žrtve represije u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Jugoslaviji, NDH i Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji.
Najistaknutiji pripadnici ove skupine su takozvani proljećari koji su robijali zbog osuda za nacionalizam, antikomunizam i opoziciju režimu nakon Hrvatskog proljeća 1971. godine. Mnogi od njih su bili i aktivni sudionici političkog života Republike Hrvatske nakon Domovinskog rata.
Kako se dokazivao status?
Status, uglavnom, nije bilo teško dokazati, budući da se to moglo sudskom ili policijskom odlukom kojom je osoba osuđena ili lišena slobode te otpusnicom iz kazneno-popravne ustanove. Ako to nije bilo moguće, dokazno sredstvo bilo je mišljenje i obrazloženje Hrvatskog društva političkih zatvorenika na temelju kojeg se pokretao postupak za ostvarivanje ove povlaštene mirovine.
U čemu se sastoji povlastica?
Posebnim zakonom utvrđeno je da se vrijeme provedeno u zatvoru ili pritvoru računa kao staž u dvostrukom trajanju, vrijeme nezaposlenosti nakon izlaska iz zatvora priznaje se kao staž u jednostrukom trajanju, a prosječni vrijednosni bodovi se dodatno povećavaju prema duljini vremena provedenog iza rešetaka.
U praksi je to povećanje bodova izgledalo ovako: do 6 mjeseci zatočenja 25 posto, od 6 mjeseci do 1 godine 35 posto, od 1 do 2 godine 40 posto, od 2 do 3 godine 50 posto, od 3 do 5 godina 65 posto, od 5 do 7,5 godina 80 posto, od 7,5 do 10 godina 90 posto, a za više od 10 godina 100 posto.
Zakon također propisuje da se mirovina određuje prema općim pravilima ZOMO-a, ali ako je poseban zakon povoljniji, primjenjuje se on.
Osigurana je i posebna naknada
Zakon predviđa i naknadu za svaki dan proveden u zatvoru ili pritvoru u vrijednosti od 54 kune. Pravo na tu naknadu, ako je osoba umrla, prelazilo je na bračnog druga. Ako je politički zatvorenik umro prije podnošenja zahtjeva, članovi obitelji mogu pokrenuti postupak i ostvariti obiteljsku mirovinu prema pravilima propisa o mirovinskom osiguranju. Zahtjev za ovu vrstu mirovine mogao se predati do kraja siječnja 2002. godine.
