Europska komisija razmatra mogućnost da isplate iz sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, vrijednog čak 2 bilijuna eura, uvjetuje provedbom mirovinskih reformi u državama članicama. Cilj je, piše Politico, zaštititi proračune zemalja članica od nadolazeće demografske krize koja prijeti urušavanjem javnih mirovinskih sustava.
Prema informacijama koje su tri visoka dužnosnika EU-a otkrila za Politico, Bruxelles želi potaknuti zemlje članice da ojačaju svoje javne mirovinske sustave i uvedu poticaje za privatnu štednju. Ako vlade zanemare te preporuke, poznate kao country-specific recommendations (CSR), mogle bi ostati bez dijela sredstava iz zajedničkog proračuna od 2028. godine.
“Naš je posao pomoći državama da učine ono što je teško”, rekao je jedan visoki dužnosnik Komisije, dodajući da bi upravo CSR mehanizam mogao povezati reforme s ulaganjima. Bruxelles, naime, smatra da kombinacija visokog duga, starenja stanovništva i pada nataliteta predstavlja eksplozivnu mješavinu koja bi mogla paralizirati sustave pay-as-you-go, u kojima radnici financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika.
U 2023. godini više od 80 posto europskih umirovljenika oslanjalo se isključivo na državnu mirovinu, a gotovo 18,5 milijuna ljudi starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva. Zato Komisija predlaže dvostruki pristup: rasteretiti državne proračune i istodobno potaknuti građane i poslodavce na dugoročnu štednju kroz korporativne i privatne mirovinske fondove po uzoru na američko tržište kapitala.
Ipak, prijedlog je izazvao zabrinutost među ministrima financija. “Mirovinsku reformu ne možete kupiti”, izjavio je jedan od njih za Politico, upozorivši da bi vezivanje EU fondova uz politički osjetljiva pitanja poput mirovina moglo izazvati ozbiljne društvene napetosti.
Primjeri Francuske i Belgije to potvrđuju: obje su zemlje doživjele masovne prosvjede zbog povećanja dobi za umirovljenje. Belgija planira podići granicu sa 65 na 67 godina do 2030., dok je Francuska prošle godine gorjela zbog Macronove odluke da se granica poveća s 62 na 64 godine.
U Komisiji zasad naglašavaju da ne žele određivati dob za umirovljenje ni visinu mirovina. Umjesto toga, fokus je na poticanju štednje i izgradnji dodatnih mirovinskih stupova. Međutim, ako se ideja realizira, države poput Hrvatske, koje već godinama odgađaju strukturne promjene u sustavu, mogle bi se uskoro suočiti s pritiskom iz Bruxellesa.
Za Hrvatsku bi to moglo značiti pojačani nadzor nad fiskalnim održivošću mirovina, poticanje veće kapitalizirane štednje i moguće reforme u smjeru većeg uključivanja poslodavaca i radnika u dobrovoljne oblike osiguranja. U konačnici, Bruxelles ne traži promjenu mirovinske dobi, ali jasno poručuje – bez dugoročnih rješenja za financiranje starosti, teško će biti opravdati daljnje milijarde iz zajedničke blagajne.
