U ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 29. prosinca, stanovnici savezne pokrajine Tiringije pozvali su policiju ispred lokalnog supermarketa, upozoravajući da provalnici pokušavaju ući. No, kada su vlasti stigle, zatekle su skupinu mladića opskrbljenim toplim čajem i dekama, koji su samo željeli biti prvi u redu kada se supermarket otvori.
29. prosinca u Njemačkoj započinje trodnevno razdoblje u kojem se pirotehnika smije prodavati isključivo punoljetnim osobama starijima od 18 godina za proslavu Nove godine.
Diljem zemlje, unatoč hladnoći i mraku, ljudi se svake godine okupljaju i čekaju početak prodaje pirotehnike. Traženi proizvodi nose nazive poput Giftzwerg (otrovni patuljak), Hysteria i Hurricane Force. Pirotehnička sredstva dolaze u šarenim pakiranjima različitih veličina, s vidljivim fitiljem, piše DW.
Samo manjina pali privatnu pirotehniku
Njemačka ima dugu tradiciju privatnog paljenja vatrometa u novogodišnjoj noći. Za proizvođače je riječ o profitabilnom i stabilno rastućem poslu. Njemačka udruga pirotehničke industrije izračunala je da je 2024. godine ostvarena prodaja u iznosu od 197 milijuna eura. To je rekordna razina u odnosu na 180 milijuna eura godinu ranije.
Ipak, samo 22 posto stanovnika Njemačke želi dočekati Novu godinu uz privatni vatromet. Pokazalo je to reprezentativno istraživanje provedeno na 2.500 osoba starijih od 18 godina, koje je proveo institut za ispitivanje javnog mnijenja Civey, po narudžbi Udruge tehničkih nadzornih tijela (TÜV).
“Samo manjina ljudi pali vlastite petarde, rakete ili drugu pirotehniku u novogodišnjoj noći”, rekao je Joachim Bühler, glavni direktor TÜV-a. Dodao je da je ta tradicija najraširenija među mlađim osobama i obiteljima s djecom.
Sve više teško ozlijeđenih
Iako neki vatromet doživljavaju kao šaren, uzbudljiv i zabavan, rakete i petarde imaju i ozbiljne negativne posljedice. Osim golemih količina otpada, Savezna agencija za okoliš zabilježila je da paljenje pirotehnike u novogodišnjoj noći stvara više od 2.000 tona sitnih lebdećih čestica, koje predstavljaju zdravstveni rizik. To čini oko jedan posto ukupnog godišnjeg onečišćenja zraka česticama u Njemačkoj.
Najveća zabrinutost, međutim, odnosi se na činjenicu da broj ozljeda i materijalnih šteta iz godine u godinu raste, osobito u velikim gradovima. Petarde mogu uzrokovati teške ozljede poput akustične traume, opeklina i gubitka dijelova tijela, primjerice prstiju ili čak cijele šake.
Sve češće su uzrok ozljeda pirotehnička sredstva kupljena ilegalno na crnom tržištu u Poljskoj, Češkoj i Nizozemskoj, koja imaju znatno veću razornu snagu. Prema policiji, takva su sredstva usporediva s bombama i ručnim granatama.
2024. godine u Njemačkoj su dvojica mladića poginula nakon rukovanja tzv. kuglastim bombama koje su sadržavale više od 600 grama crnog baruta. Jedan je liječnik jednog od stradalih opisao kao osobu koja je bila raznesena u komade.
Ove je godine pirotehnika po prvi put zabranjena u velikim dijelovima Češke. Od 2026. godine Nizozemska uvodi potpunu zabranu privatne pirotehnike. Cilj je spriječiti da te dvije zemlje i dalje služe kao ključne tranzitne točke za kućno izrađene petarde i robu prokrijumčarenu iz Kine.
Njemačka carina izvijestila je da je 2024. zaplijenila više od sedam tona pirotehničkih sredstava koja nisu bila odobrena za uporabu u Njemačkoj. To je znatno više nego u sve tri prethodne godine zajedno.
“Za mnoge ljude obična pirotehnika više nije dovoljna”, upozorio je Jochen Kopelke, predsjednik Saveznog policijskog sindikata. “Žele sve snažnije eksplozije, s velikom vatrom i što jačim detonacijama.”
Sve više organizacija traži zabranu petardi
Zabilježen je i porast namjerne uporabe pirotehnike kao oružja, uključujući napade na policajce, vatrogasce i djelatnike hitne pomoći. Agresija i nasilje često eskaliraju u novogodišnjoj noći, osobito u velikim gradovima, pri čemu pojedine četvrti gotovo nalikuju ratnim zonama.
Zbog toga sigurnosne službe pozivaju na potpunu zabranu sve pirotehnike. Peticiju u tom smjeru, koju je u Berlinu pokrenuo policijski sindikat (GdP), do sada je potpisalo gotovo 2,5 milijuna ljudi. Predsjednik berlinskog ogranka GdP-a, Stephan Weh, smatra da političari moraju reagirati.
“Sve što se posljednjih godina dogodilo svodi se na uvođenje lokalnih zabrana petardi, oružja i noževa u određenim zonama. No to ne smanjuje razmjere nasilja”, rekao je. “Ne želimo čekati da netko od naših kolega izgubi život u tom divljem, besmislenom ludilu s petardama.”
Više od 50 organizacija civilnog društva udružilo se u pozivu na zabranu privatnog novogodišnjeg vatrometa pod hashtagom #böllerciao (Zbogom, petarde). Inicijativu podupiru liječničke udruge, Ekološka akcija Njemačke, organizacije za zaštitu životinja i Njemački dječji fond. Njihovu je peticiju već potpisalo oko 750.000 ljudi.
Trećina protiv zabrane
Povećana agresija u novogodišnjoj noći utječe i na osjećaj sigurnosti građana. Istraživanje TÜV-a pokazalo je da se gotovo svaka treća osoba – osobito žene – ne osjeća sigurno u javnosti kada se koristi pirotehnika. Ukupno 32 posto ispitanih reklo je da se u novogodišnjoj noći ne osjeća sigurno zbog petardi, dok je među ženama taj udio 45 posto.
Sve više ljudi podržava ograničenja privatne pirotehnike. Gotovo polovica ispitanih zalaže se za potpunu zabranu, uz iznimku najmanjih pirotehničkih sredstava poput prskalica ili stolne pirotehnike, dok 22 posto želi zabranu svih petardi, i velikih i malih. Istodobno, prema istraživanju, 33 posto ispitanika protivi se bilo kakvoj zabrani, pozivajući se na tradiciju i osobnu slobodu.
Za sada nema izgleda za uvođenje nacionalne zabrane privatne pirotehnike, jer se savezni i pokrajinski ministri unutarnjih poslova nisu uspjeli usuglasiti. Premijer Donje Saske Olaf Lies zalaže se za lokalno odlučivanje. “Mnoge lokalne vlasti već određuju zone u kojima je zabranjeno paljenje pirotehnike”, rekao je uoči blagdana.
Posljednjih godina uspostavljeno je sve više zabranjenih zona u Berlinu, Hamburgu, Kölnu, Münchenu i drugim velikim gradovima, osobito u središtima gradova. U cijeloj Njemačkoj u potpunosti je zabranjeno paljenje pirotehnike u blizini bolnica, crkava, dječjih domova, domova za starije i nemoćne te zračnih luka.
