Hrvatska je ostvarila “fantastičan napredak” u pristupanju Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), no organizacija istodobno traži nastavak reformi, osobito u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te sustavu dugotrajne skrbi, zbog ubrzanog starenja stanovništva.
Na predstavljanju drugog Gospodarskog pregleda Hrvatske istaknuto je da demografski trendovi izravno pojačavaju pritisak na mirovinski sustav i javne rashode.
Premalo se radi
OECD upozorava da se, prema projekcijama Ujedinjenih naroda, radno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj do 2050. može smanjiti za oko 25 posto, što otežava održivost mirovina. Kako bi se na to odgovorilo, u izvješću se preporučuje povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
Uz to se sugerira i povećanje minimalnog broja godina uplate doprinosa potrebnih za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu. Ograničavanje mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanje dobi za umirovljenje, poručuju, produžilo bi radni vijek i poboljšalo adekvatnost mirovina na održiv način.
Podsjetimo, iako OECD izrijekom piše da “smanjenje poticaja za rano umirovljenje i povećanje dobi za umirovljenje može pomoći produljenju radnog vijeka”, Vlada RH je s prvim danom ove godine ukunula penaliziranje prijevremenih mirovina, za umirovljenike starije od 70 godina.
Viši porezi na alkohol, sokove i duhan
U dokumentu se naglašava da je poboljšanje zdravstvenih ishoda jedan od važnih preduvjeta za produljenje radnog vijeka.
OECD zato preporučuje jačanje prevencije te pružanje visokokvalitetne primarne i bolničke zdravstvene skrbi, kao i snažnije oporezivanje alkohola, zaslađenih napitaka te povećanje trošarina na duhanske proizvode. Takve bi mjere trebale smanjiti učestalost kroničnih bolesti i dulje očuvati radnu sposobnost stanovništva, osobito starijih osoba.
Privlačenje stranih radnika i dijaspore
Uz fokus na starije, u izvješću se navodi i da je za ublažavanje pada radno aktivnog stanovništva potrebno povećati stopu radne participacije mladih te majki s malom djecom, kao i provoditi politike privlačenja stranih radnika i hrvatske dijaspore. OECD ove preporuke povezuje s ciljem povećanja ukupnog broja osiguranika i rasterećenja mirovinskog sustava u idućim desetljećima.
