Zbog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, u Hrvatskoj su trenutno na snazi čak četiri režima penaliziranja prijevremenih mirovina. Zakon koji je trajao od 1999. do 2010. godine je svima onima koji su se umirovili pet godina ranije mirovinu umanjio za devet posto.
U režimu između 2010. i 2013. godine umanjenje je bilo od devet do 20,4 posto. Od 2014. do 2018. to je bilo šest posto, ali gornja granica je ostalo 20,4 posto. Oni koji su se se prijevremeno umirovili od 2019. godine imaju umanjenje 0,2 posto po mjesecu ili maksimalno 12 posto.
Objasnio je to u programu javne televizije Srećko Vuković, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Kaže, nekada je bio čest slučaj da se što prije odlazi u mirovinu pa su prijevremene mirovine bile češće korištene, a sada je ipak trend da ljudi ostanu što dulje na tržištu rada, dijelom i zbog ekonomskih prilika.
“Upravo zbog takvog posebnog položaja prijevremenih umirovljenika nakon rata, gubitka radnih mjesta, propasti poduzeća, puno ljudi nije imalo drugog izlaza nego otići u starosnu mirovinu”, izjavio je Vuković.
Europa na jednu, Hrvatska na drugu stranu
Kao što smo već pisali na ovoj poveznici, u Europi je trend da umanjenje bude trajno kada netko jednom ode u prijevremenu mirovinu. Većina zemalja ima znatno jaču i trajnu penalizaciju, no Hrvatska je odabrala drugačiji put i od 1. siječnja 2026. godine penalizacija se ukida za one koji su navršili 70 godina života. “Zato jer naši prijevremeni umirovljenici nisu birali, nego su morali otići u prijevremenu starosnu mirovinu”, objašnjava ravnatelj HZMO-a,
“Trend se mijenja, mi nemamo boom s odlaskom u prijevremenu mirovinu i nadam se da nećemo ni imati. Prijevremena starosna mirovina znači manje uplaćenih doprinosa, više primanja mirovine, izlazak iz svijeta rada. To nije poželjno ni sa strane sustava pa ni sa strane samoga korisnika”, naglasio je Vuković.
Bonifikacijom do puno veće mirovine
Ako muškarac nastavi raditi nakon 65. godine, a žena nakon 64. godine, ima pravo na bonifikaciju od 0,45 po mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada. “Na primjer, ako muškarac ode u mirovinu sa 67 godina, povećava si mirovinu za 10,8 posto zato što je ostao u svijetu rada. Naravno, to je za one koji mogu i koji smatraju da su sposobni raditi nakon 65. godine”, rekao je Vuković.
Obiteljske mirovine ostaju penalizirane
Ukidanje penalizacije, potvrdio je, ne obuhvaća obiteljske mirovine. “Oni koji su ostvarili obiteljsku mirovinu iza smrti korisnika prijevremene starosne mirovine nisu obuhvaćeni. Ali obiteljske mirovine su od 2023. povećane za deset posto. Već su tako ušle u povećanje, s obzirom da su niske u odnosu na druge mirovine. Tada smo uveli i mogućnost primanja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu”, objasnio je Vuković. To pak znači da uz svoju mirovinu, 116.000 korisnika prima dodatna 122 eura mjesečno.
