‘Mirovine nam ne prelaze ni 800 eura, a zovu nas povlaštenima’

Hrvatski branitelji koji su nastavili raditi nakon Domovinskog rata često nam se javljaju razočarani iznosom mirovina. Kažu, automatski ih se svrstava u klasu povlaštenih umirovljenika, iako su zapravo siromašni i dijele sudbinu s prosječnim hrvatskim umirovljenicima koji su radili četrdesetak godina.

Njihovo povlaštenje svodi se na to da im je vrijeme provedeno u ratu priznato kao staž u dvostrukom trajanju. Ivan tako navodi 41 godinu i sedam mjeseci staža, Vladimir 44 godine bez prekida, Miho 42 godine rada. Na kraju su dobili mirovine koje ne prelaze ni 800 eura.

Ivan: Zašto sam radio 42 godine?

Ivan je u mirovinu otišao 1. siječnja 2026. godine s više od 60 godina života. “Dobio sam izračun mirovine od mizernih 649,77 eura pa zar nije to sramotno?” pita. Dodaje da je veći dio radnog vijeka proveo u drvnoj industriji kao kvalificirani strojar, potom radio kao vozač i prodavač pekarskih proizvoda u kombi dostavi, a posljednjih nekoliko godina kao vozač viličara.

Najviše ga, kaže, pogađa usporedba s onima koji su otišli u mirovinu puno ranije. “Pitam se što i zašto sam ja radio skoro 42 godine, i sad smo skoro isti”, zaključuje.

Vladimir: Ostavio sam trudnu suprugu i otišao u rat

Vladimir piše da je u mirovinu otišao sa 60 godina života i 44 godine mirovinskog staža, bez jednog dana prekida. U ratu je, navodi, bio osam mjeseci, a mirovina mu iznosi 630 eura. “Danas nisam zdrav, moram si plaćat liječenje, lijekove i sve ostalo”, napisao je. Podsjeća da je radio i odvajao za sustav, dok sada troškove bolesti i starosti pokriva iz mirovine koja mu, prema njegovim riječima, nije dovoljna.

U rat je, kaže nam, otišao dok su mu kod kuće ostali trudna supruga i bolesna majka. Oca je izgubio kao dijete. Navodi i da je njegov otac bio invalid Drugog svjetskog rata. “Toliko o nečijoj državi, jer to nije država nas poštenih”, navodi.

Miho: Ne vjerujem prosjeku

Miho nam se javio zbog statistika koje objavljujemo. Razočaran je jer njegova mirovina nije prosječna mirovina za 40 i više godina staža pa čak sumnja u službene brojeve. “Svaki dan čitam lažne natpise o mirovinama koji tvrde da za rad od 40 godina prosječna iznosi 1.000 eura”, piše nam.

Radio je 42 godine kao vozač Hitne pomoći, tvrdi da je imao iznadprosječnu plaću i da nije imao prekide u stažu. U mirovinu je otišao sa 62 godine života. “Uz to hrvatski branitelj. Moja mirovina iznosi 780 eura. Tko tu laže?”, pita nas.

Tko laže? Nitko

Najkraći odgovor na Mihino pitanje bio bi: nitko, nitko ne laže. Jer upravo njihovi primjeri savršeno se uklapaju u službene statistike koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kada je riječ o mirovinama priznatim po općim propisima, a određenima prema ZOHBDR-u.

U siječnju je u toj skupini bilo 68.392 korisnika. Njihova prosječna mirovina iznosila je 646,60 eura, uz prosječan staž od 31 godine i dva dana, pokazuju podaci HZMO-a.

Najveći dio te skupine čine korisnici starosne mirovine. Njih je 46.435, s prosječnom mirovinom od 676,32 eura i prosječnim stažem od gotovo 34 godine. Invalidskih mirovina bilo je 10.809, s prosjekom od 660,18 eura. Obiteljskih mirovina bilo je 11.148, s prosječnim iznosom od 509,64 eura.

Malo tko ima više od 800 eura

Raspodjela po razredima pokazuje gdje se nalazi najveći broj korisnika. U razredu od 600,01 do 670 eura bilo ih je 25.096. U razredu od 670,01 do 800 eura još 14.923. Iznad 800 eura broj korisnika naglo pada: od 800,01 do 930 eura bilo ih je 2.184, a od 930,01 do 1.070 eura 866.

Ivanova mirovina od 649,77 eura nalazi se gotovo na procijenjenom medijanu starosnih mirovina u ovoj skupini koji je oko 640 eura. To znači da gotovo polovina radnika branitelja prima više od njega, a druga polovina ima mirovinu koja je manja od njegove.

Hoće li se što promijeniti?

Stranka Možemo predložila je da se braniteljima koji su nakon rata nastavili raditi i u mirovinu otišli prema općim propisima mirovina poveća za oko 20 posto kroz povećanje polaznog faktora s 1 na 1,20. No to je za sada samo oporbeni prijedlog. Za Ivana, Vladimira, Mihu i gotovo 70 tisuća sličnih umirovljenika to znači da zasad mogu računati samo na redovna usklađivanja mirovina.