Rad uz mirovinu u 2026.: Tko može raditi i koliko mu se isplaćuje?

Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, bez obustave isplate mirovine.

Osiguranik koji je ispunio uvjete za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu može nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena i ostvariti pravo na mirovinu bez prestanka radnog odnosa. S poslodavcem pritom treba sklopiti izmijenjeni ugovor o radu.

Puno radno vrijeme uz polovicu mirovine

Od 1. siječnja 2026. godine korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu nakon navršenih 65 godina raditi dulje od polovice punog radnog vremena ili početi obavljati djelatnost uz isplatu umanjene mirovine.

Korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine u tom se slučaju isplaćuje polovica mirovine. Kod obiteljske mirovine koja pripada samo jednom članu obitelji primjenjuje se mirovinski faktor 0,385, odnosno polovica redovitog faktora 0,77. Za ostale slučajeve primjenjuju se odgovarajuća zakonska pravila.

Obrtnici i samostalne djelatnosti

Od 1. siječnja 2026. pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, mogu ostvariti obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost. Za vrijeme obavljanja djelatnosti isplaćuje im se polovica mirovine.

Isto pravo imaju roditelji njegovatelji, njegovatelji prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji koji ispunjavaju propisane uvjete te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti

Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti, od 1. siječnja 2026. isplata mirovine obustavlja se ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. Isto pravilo vrijedi za korisnike kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu mirovinu.

Korisnici tih mirovina mogu raditi kraće od 3,5 sata dnevno bez obustave isplate. To vrijedi i za korisnike najniže invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Djelomični gubitak radne sposobnosti

Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koji se zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine ne obustavlja se. Za vrijeme zaposlenja određuje mu se nova svota mirovine primjenom odgovarajućeg mirovinskog faktora.

Ako je djelomični gubitak radne sposobnosti posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, za rad dulji od polovice punog radnog vremena primjenjuje se faktor 0,5. Ako je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, faktor iznosi 0,6667. Za nezaposlenog korisnika i rad do polovice punog radnog vremena primjenjuje se faktor 0,9.

Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti, može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ako ispunjava propisane uvjete. Pritom nije važno je li nakon stjecanja prava na mirovinu ponovno bio osiguran ili zaposlen.

Korisnicima najniže invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti pravo na najnižu mirovinu pripada i za vrijeme zaposlenja. Ako rade dulje od polovice punog radnog vremena, svota najniže mirovine određuje se primjenom propisanog mirovinskog faktora.

Ponovno određivanje mirovine

Korisnik starosne, prijevremene starosne ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon umirovljenja ostvari najmanje jednu godinu novog staža osiguranja može, uz ispunjenje propisanih uvjeta, zatražiti ponovno određivanje mirovine. Kod rada do polovice punog radnog vremena za jednu godinu staža potrebne su dvije godine rada.

Nova mirovina određuje se prema ukupnom mirovinskom stažu i vrijednosnim bodovima ostvarenima prije i nakon umirovljenja. Pravo se u pravilu ostvaruje nakon prestanka zaposlenja ili djelatnosti, dok za staž ostvaren po osnovi drugog dohotka vrijede posebna pravila. Zahtjev se podnosi HZMO-u.

Kada se mirovina ne obustavlja

Isplata mirovine ne obustavlja se korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima kojima je izričito određeno da takav rad ne utječe na isplatu mirovine.

Mirovina se ne obustavlja ni korisniku koji ostvaruje drugi dohodak ili obavlja drugu djelatnost u skladu s propisima. To se, među ostalim, odnosi na primitke prema ugovoru o djelu, rad u skupštinama i nadzornim odborima te poslove sudskog tumača ili konzultanta. Posebna pravila vrijede za obrt i samostalne profesionalne djelatnosti, ovisno o obvezi mirovinskog osiguranja.