Najnižu mirovinu prima 281.817 umirovljenika, primaju je i bogataši

Hrvatska je u lipnju isplatila 332.722 najnižih mirovina koje su u prosjeku iznosile 431,10 eura neto. Iza tih solidarno nadograđenih mirovina stoji prosječno 28 godina, osam mjeseci i 14 dana mirovinskog staža.

No za jasniju sliku i konkretnije brojke valja izdvojiti samo one umirovljenike koji su svoju mirovinu zaradili isključivo u Hrvatskoj, bez međunarodnih ugovora. Takvih je među primateljima najniže mirovine čak 281.817. Nakon prosječno 28 godina, šest mjeseci i 12 dana staža primaju 476,42 eura. Upravo oni čine 30 posto od ukupno 943.461 korisnika mirovina prema ZOMO-u bez međunarodnih ugovora.

Najniža mirovina nije najmanja mirovina

Naziv „najniža mirovina” može zavarati jer nije riječ o najmanjoj svoti koja se isplaćuje niti o jednom iznosu koji vrijedi za sve korisnike. Najniža mirovina zakonski je zajamčena vrijednost po godini staža pa će osoba s više priznatih godina imati višu najnižu mirovinu od osobe koja je radila kraće.

Institut se primjenjuje kada bi mirovina izračunata prema plaćama, vrijednosnim bodovima, stažu i ostalim elementima bila niža od pripadajuće najniže mirovine. Korisniku se tada isplaćuje povoljniji, zakonski zajamčen iznos. Detalje izračuna potražite a ovoj poveznici.

Zabrinjavajući trend: Broj korisnika raste

No, umjesto da se broj korisnika najniže mirovine smanjuje, on raste. To pak svjedoči o trendu prijava radnika na male plaće iz kojih se doprinosima ne pokriva ni taj najniži iznos mirovine po godini staža.

Naime, prema podacima HZMO-a, pet godina ranije najnižu mirovinu bez međunarodnih ugovora primalo je 231.964 umirovljenika s prosjekom staža od 26 godina, deset mjeseci i 17 dana.

Tako je u pet godina broj korisnika porastao za 49.853, odnosno 21,5 posto. Prosječna mirovina nominalno je povećana za 224,35 eura, gotovo 89 posto, dok je prosječan staž dulji za godinu, sedam mjeseci i 25 dana.

Solidarnost bez provjere prihoda i imovine

Iako je najniža mirovina svojevrsna socijalna i solidarna nadogradnja mirovina, stručnjakinja za mirovinski sustav Vanda Crnjac Pauković upozorava da se pri određivanju ne provjeravaju prihodi ni imovina. Kao ilustraciju promašene solidarnosti navodi pojedine obrtnike koji su uplaćivali najniže doprinose, a danas primaju najnižu mirovinu iako se, kako kaže, „voze u SUV-ovima i ljetuju na jahtama i u vilama”.

Najniža mirovina tako istodobno štiti velik broj ljudi od još nižeg izračuna, ali ne razlikuje umirovljenika bez drugih prihoda od osobe koja uz malu mirovinu raspolaže vrijednom imovinom. Crnjac Pauković zato predlaže zaštitni dodatak namijenjen stvarno siromašnim umirovljenicima, uz provjeru prihoda i imovine. Više pročitajte u njenoj analizi na ovoj poveznici.

I Sindikat traži drugi model

I predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Višnja Stanišić upozorila je da bi u budućnosti trebalo razmotriti uvođenje zaštitnog dodatka na mirovine kojim bi se pomagalo umirovljenicima u stvarnoj potrebi. Stanišić također upozorava na zlouporabu instituta najniže mirovine jer postoje skupine umirovljenika „kojima država pokriva razliku do najniže mirovine, iako su namjerno uplaćivali male doprinose, a istodobno gomilali bogatstvo, nekretnine i zapravo im nije potrebna pomoć”.

Zato je u ime SUH-a predložila ministru Alenu Ružiću izradu socijalne karte umirovljenika kako bi se točno utvrdilo kome je pomoć potrebna. Dio potrebnog novca osigurao bi se ukidanjem davanja onima kojima takva pomoć nije potrebna, priopćio je SUH. Više pročitajte na ovoj poveznici.