Prati nas

Zdravlje

Mislite da je ebola biološko oružje? Pročitajte ovo!

Što je s „kihačima-samoubojicama“, onima koji će se i sami zaraziti da bi zarazili druge? Može li ebola biti oružje terorista ili elita koje “rade na smanjenju svjetske populacije”? Teško. Postoje puno praktičnije bolesti za te svrhe.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li ebola proizvedena u laboratoriju?
foto: BigStock

Nakon što smo objavili tekst „Sve što (za sada) trebate znati o eboli“, dobili smo niz poruka naših čitatelja koji nas uvjeravaju da je “ebola namjerno puštena iz laboratorija”, a sve kako bi neimenovane “elite” smanjile broj stanovnika na Zemlji. Sličnu su tezu poduprli čak i najtiražniji britanski i američki tabloidi tvrdeći da je virus ebole opasno niskobudžetno oružje u rukama, ne samo “masona i ljudi-guštera”, već i džihadista takozvane Islamske države. Paralelno su vođe te iste Islamske države optužile Washington za kreiranje ovog virusa.  No istina je da bi virus ebole bio vrlo loše, neisplativo i općenito neefikasno oružje. Evo i zašto.

Zamislite terorističku organizaciju kako ide od vrata do vrata s vrećama tjelesnih izlučevina kako bi zarazila šačicu ljudi

Stručnjak za bioterorizam i bioetičar Nicholas Evans sa Sveučilišta u Pennsylvaniji u svojem osvrtu za Slate magazin objašnjava da je virus ebole slabo zarazan; jedna zaražena osoba će u prosjeku zaraziti tek 2 osobe. Osim toga, zarazna osoba jasno pokazuje simptome bolesti i zbog toga postoji čitav niz organizama koji su bolje oružje od ebole, primjerice smrtonosni antraks (bedrenica, crni prišt, maligna pustula).

Za razliku od antraksa koji se širi mikroskopskim sporama i lako ga je proizvesti i rasuti u obliku praha, ebola zahtjeva prijenos tjelesnim tekućinama u kojima virus živi. „Možete li zamisliti da teroristička organizacija ide od vrata do vrata s vrećama tjelesnih izlučevina kako bi zarazila šačicu ljudi?“, pita se Evans.


A što je s „kihačima-samoubojicama“, onima koji će se i sami zaraziti da bi zarazili druge? I taj je scenarij poprilično nezgodan i neefikasan. Kako smo već naveli, osoba je zarazna tek kada pokazuje jasne simptome bolesti pa ju potencijalne žrtve mogu na vrijeme uočiti. Osim toga, nije baš da su zaražene osobe sposobne za bilo kakav fizički napor i organiziraniju terorističku akciju.

“Ebola nije oružje, već posljedica sraza čovjeka i njegove okoline, poraz javnozdravstvenih institucija zemalja u kojima je izbila. Ebola je i djelomično naš poraz, jer im nismo na vrijeme pomogli da zauzdaju bolest“, tvrdi znanstvenik. Naime, riječ je o starom virusu čiji je prirodni rezervoar u životinjama, a moderna ga je znanost registrirala još prije nekoliko desetljeća.

„U razvijenim zemljama najveća prijetnja nije terorizam, već strah“, dodaje navodeći da je strah najmoćnije oružje koje se može koristiti protiv ljudi kako bi donijeli loše odluke. „Da bismo pobijedili ebolu, moramo se manje zamarati teroristima i više pomagati ljudima“, zaključuje Evans.

.

Zdravlje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP