Prati nas

Zdravlje

Što boja iscjetka iz nosa govori o vašem zdravlju?

Upravo po boji sluzi iz nosa možete zaključiti ponešto o stanju vašeg organizma. Imate li djecu ili unuke, vjerojatno već znate da se upravo po boji sadržaja nosa može ustanoviti radi li se o običnoj prehladi ili nekoj težoj infekciji.

Objavljeno

|

Boja šmrklja
foto: BigStock

Iako se ova tema čini prilično odvratnom, odgovor na postavljeno pitanje može vam štošta reći o općenitom zdravstvenom stanju vašeg organizma. Istina, sluz iz nosa obično ne služi dijagnosticiranju bolesti, ali može biti koristan pokazatelj onoga što se zapravo događa u vašim nosnim šupljinama. Otorinolaringolog s instituta u Clevelandu, Raj Sindwani, za portal Grandparents.com nabrojao je nekoliko najčešćih boja sluzi i zdravstvenih stanja povezanih s njima.

Bistra sluz – sve je u redu. Čista, prozirna sluz sastoji se uglavnom od vode, proteina, antitijela i rastopljene soli. Sluznica vašeg nosa proizvodi sluz bez prekida, a većina se slije kroz vaše grlo do želuca gdje se otapa.



Bijela sluz – začepljeni ste. Natečeno, upaljeno tkivo vašeg nosa usporava protok sluzi, uzrokujući da postane viskozna, gušća i mutnija. Ovakva sluz može biti znak infekcije ili prehlade.

Žuta sluz – vaša prehlada ili infekcija se pogoršavaju. Različite stanice, među kojima su i bijele krvne stanice, žure kako bi obranile organizam od mikroba. Kad su stanice potpuno iscrpljene, odnosi ih plima sluzi i poprimaju žućkastu boju. Ovakva borba stanica i mikroba zna trajati i do 14 dana, a najbolji lijek je da se utoplite, pijete puno tekućine i čekate da prođe.

Zelena sluz – vaš je imunološki sistem se zaista hrabro bori. Sluz postaje gušća zbog svih mrtvih bijelih krvnih stanica i drugog otpada zaostalog iz bitke. Ako se i nakon 12 dana i dalje osjećate loše, trebali biste posjetiti liječnika. Vjerojatno se radi o sinusitisu ili nekoj drugoj bakterijskoj infekciji. Ako usto imate i groznicu te osjećate slabost, svakako otiđite liječniku.

Ružičasta ili crvena – to je krv. Sluznica nosa je oštećena jer je isušena, iziritirana ili na neki drugi način povrijeđena. Postoji mogućnost i da ste ju sami fizički8 povrijedili prstom ili grubim brisanjem nosa.

Smeđa sluz – Ovo bi također mogla biti krv. No vjerojatnije je nešto što ste udahnuli, poput prašine, zemlje, mljevene paprike ili sličnog.

Crna sluz – ukoliko niste pušač ili konzument droga, ovo može značiti ozbiljnu gljivičnu infekciju. Ovakve se infekcije obično pojavljuju kod ljudi kojima je narušen imunitet. Ako pripadate u tu kategoriju, vjerojatno ste već bili kod liječnika. Ako niste, svakako otiđite.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati