Prati nas

Zdravlje

Još uvijek je s nama: Tuberkuloza, sušica, tubica…

Dvije starije žene s križevačkog područja umrle su od posljedica tuberkuloze, bolesti koja se povezuje s lošim uvjetima života i lošom prehranom. Iako se broj zaraženih otprije 20-ak godina drastično smanjio sa stotinjak oboljelih godišnje na samo desetak, bolest je itekako prisutna među stanovnicima te županije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koji su simptomi tuberkuloze?
foto: BigStock

Tuberkuloza je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis. Podaci o tuberkulozi sežu i u antičko doba, a u narodu se tuberkuloza spominje pod nazivom sušica. Uzročnik tuberkuloze prvenstveno zahvaća pluća, iako rjeđe može zahvatiti i druge organe i organske sustave, kao što su grkljan, poplućnica, koža, kosti, mokraćni i spolni sustav te središnji živčani sustav.

Izvor bolesti je isključivo bolestan čovjek koji ima simptome tuberkuloze (tuberkulozu pluća i grkljana). Tuberkuloza se najlakše prenosi u dugotrajnom kontaktu s osobom koja je bolesna. Uzročnik bolesti prenosi se zrakom, tj. kapljičnim putem, kada osoba koja ima tuberkulozu pluća ili grkljana kašlje, pjeva ili pljuje.


Najčešći su simptomi tuberkuloze dugotrajno kašljanje, koje može biti popraćeno iskašljavanjem krvi, gubitak težine, blaga dugotrajna temperatura (do 37,4 ° Celzijusa), noćno znojenje i umor. Najosjetljivija populacija su djeca, starije osobe te osobe kojima je oslabljen imunosni sustav. Od trenutka izloženosti do početka simptoma može proći od nekoliko mjeseci do nekoliko desetljeća, što dodatno otežava liječenje tuberkuloze. Liječenje tuberkuloze traje najmanje 6 mjeseci, većim brojem lijekova, što dodatno ukazuje na to koliko je tuberkuloza zahtjevna i teška bolest.

Umiru starije osobe

Dvije starije žene s križevačkog područja umrle su od posljedica tuberkuloze, bolesti koja se povezuje s lošim uvjetima života i lošom prehranom. Iako se broj zaraženih otprije 20-ak godina drastično smanjio sa stotinjak oboljelih godišnje na samo desetak, koliko Zavod za javno zdravstvo u Koprivnici bilježi zadnjih nekoliko godina, bolest je itekako prisutna među stanovnicima te županije. A to potvrđuju i spomenuta dva smrtna slučaja tijekom 2016. godine. (Podravski.hr, 28. 3. 2018)

BCG jedno od cjepiva s najduljom primjenom

Tuberkuloza je prisutna na svim kontinentima, a najveći broj oboljelih nalazi se u zemljama u razvoju, poglavito u afričkim zemljama. U Republici Hrvatskoj je u 2014. godini zabilježeno 10 novooboljelih osoba na 100 000 stanovnika, što je najmanje oboljelih od kada se vrši evidencija oboljenja. Trendu smanjivanja obolijevanja od tuberkuloze, uz ostale preventivne mjere, pridonijela je i uporaba cjepiva protiv tuberkuloze.

Cjepivo protiv tuberkuloze počinje se primjenivati u Republici Hrvatskoj 1948. godine i jedno je od cjepiva koja su najduže u uporabi. Prema kalendaru obvezatnog cijepljenja, cijepe se djeca u prvoj godini života (cijepljenje je obvezatno) te osobe koje imaju pojačan rizik, prema epidemiološkoj procjeni. Cjepivo se nije uvijek pokazalo učinkovitim u zaštiti od tuberkuloze pluća, ali je njegova učinkovitost veća u zaštiti od tuberkuloze središnjeg živčanog sustava (mozga) i tuberkuloze koja može zahvatiti različite organe (milijarna tuberkuloza), koje imaju visoku smrtnost i najčešće se javljaju u dječjoj dobi.

Posljednji slučaj tuberkuloze središnjeg živčanog sustava u djece zabilježen je u Republici Hrvatskoj 2004. godine, što se može djelomično pripisati cijepljenju, a djelomično i drugim preventivnim mjerama koje se provode. Cjepivo protiv tuberkuloze poznato je pod nazivom BCG, a pripremljeno je od živog, oslabljenog bacila goveđe tuberkuloze (bacilus Calmette-Guerin).

Cijepljenje i dalje jedno od najvažnijih oružja protiv TBC-a

U nekim zemljama cijepljenje protiv tuberkuloze nije obvezatno zbog niskog rizika od infekcije. Cijepljenje, uz ostale mjere prevencije, kao što su rano otkrivanje oboljelih, praćenje oboljelih, pronalaženje osoba koje su bile u kontaktu s oboljelim, edukacija i liječenje oboljelih, predstavlja i dalje jedan od najvažnijih načina borbe protiv tuberkuloze, posebice u zemljama s velikim brojem oboljelih od tuberkuloze.

(Dr.sc. Morana Tomljenović, dr.med, Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP