Prati nas

Zdravlje

10 ugodnih i neugodnih simptoma menopauze

Vrijeme menopauze je vrijeme velikih promjena za svaku ženu. Tijelo se mijenja, mijenjaju se i emocije, pa čak i stav prema određenim aspektima života. No dobra je vijest da nisu svi simptomi menopauze neugodni, a čak i za one koji jesu – ima pomoći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako liječiti menopauzu?
foto: BigStock

Valunzi, noćno znojenje, dobivanje kilograma, promjene u seksualnoj želji. Sve su to stvari koje čine ‘promjenu’.  No, čini se da postoje i neke nuspojave menopauze – ne nužno neugodne – o kojima se ne govori puno. Kako kaže doktorica Nieca Goldberg iz Centra za zdravlje žena ‘Langone Joan H. Tisch’ pri Sveučilištu iz New Yorka, kad je uz pitanju menopauza najčešće se pomisli samo na nekoliko najčešćih simptoma. No, dobra je vijest da vrijeme promjene može biti i vrijeme osnaživanja žene. Evo nekoliko stvari o menopauzi koje možda ne znate, a koje vam mogu pomoći da lakše prebrodite promjenu:

1. Srce vam može početi preskakati

Ali ne u onom smislu ‘uzbuđena sam ili radosna zbog neke dobre vijesti’. U vremenu koje prethodi menopauzi (tzv. perimenopauza), mnoge žene osjete palpitaciju, tj. preskakanje srčanog ritma, kaže doktorica Goldberg. Kod nekih žena to može ukazivati na probleme sa srcem, no kod drugih je riječ tek o hormonskim promjenama. Kako razlikovati to dvoje? Ako preskakanje srčanog ritma traje dulje od nekoliko minuta, uzrokuje nesvjesticu i kratak dah, može se raditi o nečem ozbiljnom. Savjetuje se da svakako posjetite liječnika ako osjetite ovaj simptom.


2. Povišenje razine lošeg kolesterola

Hormon estrogen našem tijelu čini mnogo više dobra od pukog reguliranja menstrualnog ciklusa: drži razinu lošeg kolesterola (LDL) pod kontrolom, a dopušta višu razinu dobrog kolesterola (HDL).  Kako se s vremenom razina estrogena u organizmu smanjuje, razina LDL kolesterola raste, a HDL kolesterola ostaje ista ili pada. Dobra je vijest, kaže doktorica Goldberg, da ako vodite zdrav način života, možete izbjeći te fluktuacije. Osim toga, dovoljno vježbe i pravilna prehrana na dugi rok može spriječiti probleme s kolesterolom čak i u menopauzi.

3. Osjećate manju želju za društvom

Ako ste oduvijek bili ekstrovertirani, možda vas iznenadi želja da više vremena provedete sami. Menopauza je introspektivan period, što znači da možete doživjeti emocionalnu promjenu koja može imati utjecaja na vaš društveni život, kaže Holly Lucille, neurologinja iz Los Angelesa. No, nemojte odmah pomisliti da patite od depresije. Ova novopronađena introspektivnost je nešto što treba cijeniti. Uostalom, ovo je za mnoge žene i prvi put u životu da će sebe i svoje potrebe staviti na prvo mjesto. Prije menopauze žene će češće prvo osigurati da djeca, suprug, suradnici, zapravo svi ostali, dobiju ono što trebaju, pa tek naposlijetku ona sama, zaključuje i Barb Dehn, medicinska sestra iz bolnice Mountain View u Kalifoniji i autorica knjige The Hot Guide to Cool Sexy Menopause. Tijekom menooauze mnoge žene sebe stavljaju kao prioritet i razmišljaju štp one same žele napraviti.

4. Vrijeme je da ‘pozelenite’

Nedavna istraživanja pokazuju da određene kemikalije u pesticidima kojima je tretirana naša hrana i koji se nalaze u proizvodima koje koristimo u kućanstvu, sadrže komponente koje utječu na naše hormone – a to nikako nije nešto što bite poželjeli u razdoblju koje je ionako obilježeno divljanjem hormona, kaže Lucille te dodaje kako svojim pacijentima savjetuje što češću detoksikaciju kad su u razdoblju menopauze. To je hormonski ionako dostas problematično razdoblje, pa zašto onda riskirati još veći poremećaj? Pogotovo se valja čuvaati proizvoda koji sadrže parabene, ftalate i bisfenol A.

5. Vrijeme je i za pojačano vlaženje kože

Kako opada razina estrogena, smanjuje se i proizvodnja ulja u vašoj koži što za posljedicu može imati suhoću i nastanak mrlja na koži. Rješenje je upotreba proizvoda koji snažnije vlaže kožu, možda čak i posebnih ulja, kaže David Bank, dermatolog u bolnici Mt. Kisco u New Yorku i autor knjige ‘Skin: Every Woman’s Guide to Looking Her Best at Any Age’. No ima tu i dobrih vijesti a to su da ćete biti manje skloni aknama s obzirom na manje masnoće u koži. Upravo zbog toga ne morate izbjegavati proizvode koji sadrže ulje. Osim toga, svakako se hidratizirajte i iznutra te pijte dovoljno vode što će dodatno ovlažiti vašu kožu.

6. Valunzi ili napadaji vrućine neće proći baš za tren

Zapravo, valunzi mogu potrajati i čitavu noć, kaže doktorica Alyssa Dweck, ginekologinja u bolnici Mt.Kisco u New Yorku. Zbog njih vam može biti gotovo nemoguće naspavati se. Možete si pomoći smanjivanjem temperature u sobi u kojoj spavate i korištenjem obične plahte umjesto debelog pokrivača. Također, može pomoći i duboko disanje poput onog kad se vježba joga. Dišete li sporije i dublje – otprilike 6 udisaja u minuti – možete smanjiti intenzitet i učestalost naleta vrućine.

7. Vježba može popraviti gotovo sve

Mnoge žene govore o posebnoj vrsti kila koje se nakupljaju u menopauzi i sve su one u pravu, kaže doktorica Dweck. Bez dovoljne količine estrogena, tijelo pokušava zaadržati više masnoće, pogotovo na područjima oko trbuha i bokova. Čak i žene koje redovito vježbaju susrest će se s tim problemom, no ustrajete li u svoje gimnasticiranju, pa čak i ako dodate koju ekstra vježbu, možete spriječiti nagomilavanje kila. Također, tako ćete popraviti i svoje raspoloženje te bolje spavati. Zbog toga ne morate ići u teretanu jer će i samo brzo hodanje i vježbe snage učiniti svoje. Ključ je u tome da se vježba konstantno.

8. Imat ćete više dana s lošom frizurom

Kao da naleti vrućine nisu dovoljno poražavajući za samopouzdanje, stanjena kosa ili čak njezin gubitak također je jedan znak menopauze. Kosa može postati tanka i krhka zbog hormonalnih promjena koje izazivaju sveopće sušenje tijela. Možda vam od pomoći bude korištenje blagih šampona i regeneratora posebno namijenjenih suhoj kosi, a pokušajte izbjegavati tretmane koji će kosu dodatno isušiti.

9. Želja za seksom će vam se možda i povećati

Ako niste koristili hormonalnu zaštitu od začeća, sigurno se sjećate onih dana u mjesecu kad ste bili naročito raspoloženi za seks. I u menopauzi naći ćete se na sličnom hormonalnom vrtuljku, što znači da ćete imati jednake šanse da vam se seksualna želja poveća, kao i da vam se smanji. U razdoblju prije menopauze, hormonalne promjene mogu dovesti do dramatičnih oscilacija u razini estrogena, što pak može značiti i veću seksualnu želju.

No ako se ne budete osjećali ‘napaljeno’, možda je tome razlog vaginalna suhoća koja se, baš poput noćnih preznojavanja, s vremenom ne poboljšava. Vagine imaju mnoštvo receptora za estrogen, a kako se razina estrogena smanjuje, vagina postaje suša i manje sposobna za proširivanje. Kako si pomoći? Koristite lubrikante. I to puno lubrikanata. To što ste u menopauzi ne znači da se morate odreći seksa, kaže doktorica Dweck. Uporabom kvalitetnih lubrikanata na baazi silikona možete spriječiti bol prilikom seksa uzrokovanu suhoćom vagine.

10. Željet ćete odrijemati poput bebe

Iako prije niste običavali odspavati poslijepodne, u menopauzi će vam se češće događati da poželite ‘ubiti oko’. Sve to može se odraziti na vaše tijelo, na razinu energije, vaše emocije, vašu težinu, čak i na vaš libido. Pacijentima se preporučuje da odmore po 20-ak minuta svakoga dana, kaže doktoriva Dweck, jer što ste odmorniji, lakše ćete se nositi sa simptomima.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP