Prati nas

Zdravlje

10 ugodnih i neugodnih simptoma menopauze

Vrijeme menopauze je vrijeme velikih promjena za svaku ženu. Tijelo se mijenja, mijenjaju se i emocije, pa čak i stav prema određenim aspektima života. No dobra je vijest da nisu svi simptomi menopauze neugodni, a čak i za one koji jesu – ima pomoći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako liječiti menopauzu?
foto: BigStock

Valunzi, noćno znojenje, dobivanje kilograma, promjene u seksualnoj želji. Sve su to stvari koje čine ‘promjenu’.  No, čini se da postoje i neke nuspojave menopauze – ne nužno neugodne – o kojima se ne govori puno. Kako kaže doktorica Nieca Goldberg iz Centra za zdravlje žena ‘Langone Joan H. Tisch’ pri Sveučilištu iz New Yorka, kad je uz pitanju menopauza najčešće se pomisli samo na nekoliko najčešćih simptoma. No, dobra je vijest da vrijeme promjene može biti i vrijeme osnaživanja žene. Evo nekoliko stvari o menopauzi koje možda ne znate, a koje vam mogu pomoći da lakše prebrodite promjenu:

1. Srce vam može početi preskakati

Ali ne u onom smislu ‘uzbuđena sam ili radosna zbog neke dobre vijesti’. U vremenu koje prethodi menopauzi (tzv. perimenopauza), mnoge žene osjete palpitaciju, tj. preskakanje srčanog ritma, kaže doktorica Goldberg. Kod nekih žena to može ukazivati na probleme sa srcem, no kod drugih je riječ tek o hormonskim promjenama. Kako razlikovati to dvoje? Ako preskakanje srčanog ritma traje dulje od nekoliko minuta, uzrokuje nesvjesticu i kratak dah, može se raditi o nečem ozbiljnom. Savjetuje se da svakako posjetite liječnika ako osjetite ovaj simptom.


2. Povišenje razine lošeg kolesterola

Hormon estrogen našem tijelu čini mnogo više dobra od pukog reguliranja menstrualnog ciklusa: drži razinu lošeg kolesterola (LDL) pod kontrolom, a dopušta višu razinu dobrog kolesterola (HDL).  Kako se s vremenom razina estrogena u organizmu smanjuje, razina LDL kolesterola raste, a HDL kolesterola ostaje ista ili pada. Dobra je vijest, kaže doktorica Goldberg, da ako vodite zdrav način života, možete izbjeći te fluktuacije. Osim toga, dovoljno vježbe i pravilna prehrana na dugi rok može spriječiti probleme s kolesterolom čak i u menopauzi.

3. Osjećate manju želju za društvom

Ako ste oduvijek bili ekstrovertirani, možda vas iznenadi želja da više vremena provedete sami. Menopauza je introspektivan period, što znači da možete doživjeti emocionalnu promjenu koja može imati utjecaja na vaš društveni život, kaže Holly Lucille, neurologinja iz Los Angelesa. No, nemojte odmah pomisliti da patite od depresije. Ova novopronađena introspektivnost je nešto što treba cijeniti. Uostalom, ovo je za mnoge žene i prvi put u životu da će sebe i svoje potrebe staviti na prvo mjesto. Prije menopauze žene će češće prvo osigurati da djeca, suprug, suradnici, zapravo svi ostali, dobiju ono što trebaju, pa tek naposlijetku ona sama, zaključuje i Barb Dehn, medicinska sestra iz bolnice Mountain View u Kalifoniji i autorica knjige The Hot Guide to Cool Sexy Menopause. Tijekom menooauze mnoge žene sebe stavljaju kao prioritet i razmišljaju štp one same žele napraviti.

4. Vrijeme je da ‘pozelenite’

Nedavna istraživanja pokazuju da određene kemikalije u pesticidima kojima je tretirana naša hrana i koji se nalaze u proizvodima koje koristimo u kućanstvu, sadrže komponente koje utječu na naše hormone – a to nikako nije nešto što bite poželjeli u razdoblju koje je ionako obilježeno divljanjem hormona, kaže Lucille te dodaje kako svojim pacijentima savjetuje što češću detoksikaciju kad su u razdoblju menopauze. To je hormonski ionako dostas problematično razdoblje, pa zašto onda riskirati još veći poremećaj? Pogotovo se valja čuvaati proizvoda koji sadrže parabene, ftalate i bisfenol A.

5. Vrijeme je i za pojačano vlaženje kože

Kako opada razina estrogena, smanjuje se i proizvodnja ulja u vašoj koži što za posljedicu može imati suhoću i nastanak mrlja na koži. Rješenje je upotreba proizvoda koji snažnije vlaže kožu, možda čak i posebnih ulja, kaže David Bank, dermatolog u bolnici Mt. Kisco u New Yorku i autor knjige ‘Skin: Every Woman’s Guide to Looking Her Best at Any Age’. No ima tu i dobrih vijesti a to su da ćete biti manje skloni aknama s obzirom na manje masnoće u koži. Upravo zbog toga ne morate izbjegavati proizvode koji sadrže ulje. Osim toga, svakako se hidratizirajte i iznutra te pijte dovoljno vode što će dodatno ovlažiti vašu kožu.

6. Valunzi ili napadaji vrućine neće proći baš za tren

Zapravo, valunzi mogu potrajati i čitavu noć, kaže doktorica Alyssa Dweck, ginekologinja u bolnici Mt.Kisco u New Yorku. Zbog njih vam može biti gotovo nemoguće naspavati se. Možete si pomoći smanjivanjem temperature u sobi u kojoj spavate i korištenjem obične plahte umjesto debelog pokrivača. Također, može pomoći i duboko disanje poput onog kad se vježba joga. Dišete li sporije i dublje – otprilike 6 udisaja u minuti – možete smanjiti intenzitet i učestalost naleta vrućine.

7. Vježba može popraviti gotovo sve

Mnoge žene govore o posebnoj vrsti kila koje se nakupljaju u menopauzi i sve su one u pravu, kaže doktorica Dweck. Bez dovoljne količine estrogena, tijelo pokušava zaadržati više masnoće, pogotovo na područjima oko trbuha i bokova. Čak i žene koje redovito vježbaju susrest će se s tim problemom, no ustrajete li u svoje gimnasticiranju, pa čak i ako dodate koju ekstra vježbu, možete spriječiti nagomilavanje kila. Također, tako ćete popraviti i svoje raspoloženje te bolje spavati. Zbog toga ne morate ići u teretanu jer će i samo brzo hodanje i vježbe snage učiniti svoje. Ključ je u tome da se vježba konstantno.

8. Imat ćete više dana s lošom frizurom

Kao da naleti vrućine nisu dovoljno poražavajući za samopouzdanje, stanjena kosa ili čak njezin gubitak također je jedan znak menopauze. Kosa može postati tanka i krhka zbog hormonalnih promjena koje izazivaju sveopće sušenje tijela. Možda vam od pomoći bude korištenje blagih šampona i regeneratora posebno namijenjenih suhoj kosi, a pokušajte izbjegavati tretmane koji će kosu dodatno isušiti.

9. Želja za seksom će vam se možda i povećati

Ako niste koristili hormonalnu zaštitu od začeća, sigurno se sjećate onih dana u mjesecu kad ste bili naročito raspoloženi za seks. I u menopauzi naći ćete se na sličnom hormonalnom vrtuljku, što znači da ćete imati jednake šanse da vam se seksualna želja poveća, kao i da vam se smanji. U razdoblju prije menopauze, hormonalne promjene mogu dovesti do dramatičnih oscilacija u razini estrogena, što pak može značiti i veću seksualnu želju.

No ako se ne budete osjećali ‘napaljeno’, možda je tome razlog vaginalna suhoća koja se, baš poput noćnih preznojavanja, s vremenom ne poboljšava. Vagine imaju mnoštvo receptora za estrogen, a kako se razina estrogena smanjuje, vagina postaje suša i manje sposobna za proširivanje. Kako si pomoći? Koristite lubrikante. I to puno lubrikanata. To što ste u menopauzi ne znači da se morate odreći seksa, kaže doktorica Dweck. Uporabom kvalitetnih lubrikanata na baazi silikona možete spriječiti bol prilikom seksa uzrokovanu suhoćom vagine.

10. Željet ćete odrijemati poput bebe

Iako prije niste običavali odspavati poslijepodne, u menopauzi će vam se češće događati da poželite ‘ubiti oko’. Sve to može se odraziti na vaše tijelo, na razinu energije, vaše emocije, vašu težinu, čak i na vaš libido. Pacijentima se preporučuje da odmore po 20-ak minuta svakoga dana, kaže doktoriva Dweck, jer što ste odmorniji, lakše ćete se nositi sa simptomima.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP