Prati nas

Mozaik

Bake po majčinoj strani bolje brinu o unucima, znamo i zašto

Znanstvenici su sasvim pouzdano otkrili da su muškarci umirali ranije – ako su odgajani uz bake po ocu a ne uz bake po majci. Isto nije važilo za djevojčice.

S. Bura

Objavljeno

|

Koje bake su bolje?
foto: BigStock

Što nam je priroda poručila s menopauzom? Gotovo je s rađanjem, sada je vrijeme da svojoj kćeri pomognete odgojiti djecu. Upravo tako – kćeri. Čini se da je to evolucijska svrha menopauze, kraja plodnog razdoblja u životu svake žene.

 

Baka – nova biološka uloga

Dok muškarci mogu stvarati novi život do kraja života, žene imaju dodatnu ulogu – one ga stvaraju, a potom i održavaju. Naime, kada životinje dođu do kraja plodnog razdoblja, znak je to da je i sam život došao svojem kraju. Za žene to znači da počinju novi život.


Prema nekim teorijama, žene su dobile tek par desetljeća plodnosti kako bi se mogle pošteno pobrinuti za djecu. Zaista, i danas kada čujemo da je neka gospođa rodila u sedmom desetljeću života, najčešće postavljamo pitanje – tko će se brinuti o djetetu? Ali novije teorije potkrijepljene istraživanjima kažu kako žene odriješene brige o vlastitom potomstvu, mogu pomagati u odgoju unučadi, pomoći njihovom preživljavanju, što u konačnici znači da će svoje gene prenijeti ne samo jednu generaciju unaprijed, već dvije.

 

Ali, nisu sve bake jednake

Da bi to dokazala Daryl Shanley sa Sveučilišta Newcastle u Engleskoj je analizirala demografske podatke 5500 osoba iz dvaju sela u Gambiji. Istraživanje je objavljeno u stručnoj publikaciji Proceedings of the Royal Society B. i kaže da su djeca bolje preživljavala kada se je o njima brinula i baka po majčinoj strani. Intrigantno, utvrđeno je kako je smrtnost djece o kojoj se brine baka po očevoj strani znatno veća.

Te su brojke nedvosmisleno pokazale da je menopauza korisna za društvo, prvenstveno kroz brigu o unučadi, jer ljudska mladunčad trebaju nevjerojatnu količinu brige kroz dug vremenski period. No, zašto to bolje rade bake po majčinoj liniji?

 

Evolucijski programirana “sebičnost”

Tajna se, utvrdili su znanstvenici, krije u X kromosomu. Dokazalo je to istraživanje Leslie Knapp s Sveučilišta Cambridge. Naime, ona je sa svojim suradnicima istražila povijesne podatke iz sedam država, uključujući Englesku, Japan i Etiopiju – od 17. stoljeća do danas. Znanstvenici  su sasvim pouzdano otkrili da su u svih sedam zemalja, muškarci umirali ranije – ako su odgajani uz bake po ocu a ne uz bake po majci. Isto, objavljeno je u publikaciji New Scientist, nije važilo za djevojčice. I upravo je tu ključan X kromosom.

Rječnikom brojki, baka po majčinoj strani ima 25% povezanost kroz kromosom X s unukama i unucima i jednaki su izgledi da će im prenijeti svoje gene smještene u tom kromosomu. S druge strane, kada se radi o baki s očeve strane i unukama, ta je povezanost čak 50%. No kada je riječ o baki s očeve strane i unuku, povezanost je ravna nuli. I upravo zbog toga „sebične bake“, manje ulažu u sinovljeve sinove koji budućim generacijama ni teoretski ne mogu prenijeti spomenute gene.

Ipak, ne brinite, riječ je o evolucijskom mehanizmu koji danas sve manje vrijedi, budući da je sve manje kućanstava u kojima se o djeci brinu i bake.

 

Što kaže naše istraživanje?

Čak 15% ispitanica misli da su bolje majke no što su to njihove snahe, 18%  ih nije sa sigurnošću moglo odgovoriti na ovo pitanje. 32% svekrva svakodnevno čuvaju unučad, 59% ih to čini ponekad, a visokih 7% snaha svekrvama nikada ne povjeravaju djecu na čuvanje. (Hrvatske svekrve vole snahe, ali žele malo više poštovanja)

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP