Prati nas

Vijesti

Je li to kraj dosadnom reklamiranju putem telefona?

Trgovci često telefonski kontaktiraju potrošače i nude im svoje proizvode i usluge, ne obraćajući pažnju na vrijeme i učestalost pozivanja. Isto tako, ranjiviji potrošači starije životne dobi, postali su mamac predstavnicima pojedinih trgovaca za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata.

Objavljeno

|

Reklame preko telefona
foto: BigStock

Građani koji ne žele primati promidžbene obavijesti trgovaca putem telefona ili poruka moći će svoj broj upisati u poseban registar, kojeg će trgovci morati provjeriti prije nego li ih kontaktiraju, a ako to učine, unatoč tomu što je broj građana u registru, prijeti im novčana kazna od 10 do 100 tisuća kuna, predlaže Ministarstvo gospodarstva.

Kako javlja Hina, ministarstvo je u srijedu otvorilo javno savjetovanje o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača te sve zainteresirane pozvalo da svoje primjedbe dostave do 21. lipnja. Izmjenama se želi unaprijediti zaštitu potrošača, posebice vezano za telefonsko nuđenje proizvoda i usluga i sklapanje ugovora putem telefona.


“Naime, u praksi trgovci često telefonski kontaktiraju potrošače i nude im svoje proizvode i usluge, ne obraćajući pažnju na vrijeme i učestalost pozivanja. Isto tako, ranjiviji potrošači starije životne dobi, postali su mamac predstavnicima pojedinih trgovaca za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata”, upozoravaju iz Ministarstva.

Stoga se, sukladno praksama zemalja članica EU, poput Njemačke, Grčke, Italije, Velike Britanije ili Belgije, predlaže uspostavljanje registra u kojeg bi građani, koji ne žele primati takve pozive ili poruke, upisali svoj broj telefona. Taj bi registar potrošača koji ne žele biti kontaktirani u okviru promidžbe i prodaje putem telefona vodila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

“Trgovci će morati provjeriti je li potrošač upisan u registar, odnosno želi li primati njihove promidžbene obavijesti prije negoli kontaktiraju potrošača telefonom ili porukom. Na taj način zaštitit će se ranjivi potrošači, koji često i ne razumiju što im se nudi, odnosno nisu svjesni da sklapaju ugovor”, ističu iz Ministarstva.

Ako trgovac kontaktira potrošača koji ne želi primati pozive ili poruke u svrhu promidžbe, a čiji je broj upisan u registar, izmjene zakona predviđaju novčanu kaznu u iznosu od 10.000 do 100.000 kuna.

Potrošači nisu ni svjesni da su sklopili ugovor

Nadalje, ističu iz Ministarstva gospodarstva, osim što je potrošačima potrebno omogućiti da ne primaju promidžbene obavijesti putem telefona i poruka ako to ne žele, praksa pokazuje da je potrošače potrebno zaštititi i kada sklapaju ugovor o uslugama putem telefona.

“Naime, potrošači vrlo često nisu ni svjesni činjenice da je pri komunikaciji s trgovcem putem telefona vezanoj za pojedinu uslugu, došlo do sklapanja ugovora, već toga postaju svjesni tek kad im usluga bude pružena ili kad im za istu bude ispostavljen račun. Stoga se prijedlogom izmjene Zakona jasnije uređuje trenutak sklapanja ugovora putem telefona”, navode iz resora gospodarstva, u čijoj je nadležnosti i zaštita potrošača.

Zakonski bi se tako propisalo da je u slučaju sklapanja ugovora o uslugama na daljinu putem telefona trgovac dužan potrošaču dostaviti ponudu na trajnom mediju, a ugovor se smatra sklopljenim kada potrošač potpisanu ponudu pošalje trgovcu.

.

Vijesti

Hrelja piše zakonski prijedlog. ‘Omogućite umirovljenicima puno radno vrijeme!’

Ne očekuje podršku od Vlade, no spreman je za borbu svim sredstvima. Kako kaže, ako treba i građanskim neposluhom te dolaskom umirovljenika premijeru pod prozore.

Objavljeno

|

Autor

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja objavio je da će u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Riječ je o ispravljanju nepravde na koju već duže vrijeme upozorava i Sindikat umirovljenika Hrvatske, budući da je mogućnost punog radnog vremena uz zadržavanje mirovine dana samo nekim umirovljenicima.

“Želimo omogućiti da umirovljenici rade bez četverosatnog limita, pogotovo zato što se nakon šest godina primjene odredbe o radu umirovljenika pokazalo da njihov rad nije nikakva bauk niti ugrožava zapošljavanja mladih”, kaže Hrelja.


Ove je godine, objavio je, radilo svega 11.000 umirovljenika, što znači da ova skupina građana nije opasnost za mlade na tržištu rada. Prijedlog ide u smjeru da svatko tko želi može raditi puno radno vrijeme. Osim toga, podsjeća, i umirovljenici koji rade uplaćuju doprinose, poreze i prireze čime pune državni i lokalne proračune.

Ovu inicijativu podupire i SDP, objavio je saborski zastupnik te stranke Arsen Bauk. Hrelja pak ne očekuje podršku od Vlade, no spreman je za borbu svim sredstvima. Kako kaže, ako treba i građanskim neposluhom te dolaskom umirovljenika premijeru pod prozore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP