Prati nas

Zdravlje

Prava istina o vašoj stolici

Treba li smrdjeti? Mora li baš svaki dan? Treba li debelo crijevo dodatnu njegu? Možda mislite da ste savladali ovu životnu lekciju, no mi vam nudimo istinu koju mnogi ne znaju, jer su prihvatili vjerovanja od kojih je većina lažna.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Svi to činimo. Ali, neki su oko jednostavnog pražnjenja crijeva napravili cijele rituale, prihvatili vjerovanja od kojih su mnoga lažna. Možda mislite da ste savladali ovu životnu lekciju, no mi vam nudimo istinu koju mnogi ne znaju.

 

Dnevno pražnjenje crijeva je normalno i optimalno

Svojevremeno je američka vojska zagovarala takozvani 3S, što je bila kratica za „shit, shower & shave”. U hrvatskom bi jeziku ta kratica za zdravu dnevnu rutinu „sranje, tuširanje i brijanje“ glasila STB. I točno tim redom. Gastroenterolozi kažu da je normalna učestalost pražnjenja crijeva od tri puta dnevno do tri puta tjedno. Pod uvjetom da se ne radi o premekanoj ili pretvrdoj stolici. Učestalost vas treba brinuti jedino ako se naglo promijeni, piše portal za populariziranje znanosti LiveScience.com.


Zatvor ili začep mogu uzrokovati brojni čimbenici; od loše prehrane, dehidracije, nedovoljnog kretanja, promjene vremenske zone do trudnoće i nekih lijekova. Odmor, pijenje vode, kretanje i prehrana s puno vlakana bi trebali izliječiti zatvor.

S druge strane, i proljev može uzrokovati puno toga. Najčešće su u pitanju virusi i bakterije ili alergijska reakcija. Dugotrajan ili stalan proljev može biti znakom težih bolesti poput sindroma iritabilnog kolona.

 

Smrdi, ali ne smije vas baciti u nesvijest

Očekivano, ono što vam izađe iz stražnjice neće mirisati poput kite poljskog cvijeća, ali ne bi smjelo ni smrditi na trulež ili sumpornu močvaru. Nesnosan smrad može ukazivati na bakterijsku bolest. Ili, još gore, na Kronovu bolest.

Giardioza, infekcija parazitom Giardia, je jedan od poznatih uzroka horor stolice. Ako ovakvo stanje potraje, potražite pomoć liječnika. Kada je riječ o plinovima, njihovo je izbacivanje zdravo. No plinovita stolica nije normalna i možda biste je također trebali spomenuti liječniku.

Previše prdim, imam stalno vjetrove

foto: BigStock

 

Debelo crijevo ne treba pranje

Dugoročno gledano, ispiranje crijeva, ma što vam govorili, najgore je što možete učiniti za zdravlje svoje probave. Osim što je riječ o bacanju novca i vremena, takvi tretmani mogu dovesti do ispiranja korisne crijevne flore, kao i do poremećaja u apsorpciji pojedinih vitamina.

Vaše tijelo je dizajnirano da se samo čisti od otrova i otpadnih tvari. Intervencijom ga možete samo oštetiti. Teorije o toksinima koji se u debelom crijevu apsorbiraju u krv su opovrgnute prije stotinu godina i kada vam netko ponudi tretman ispiranje crijeva možete mu reći da je to golo – sranje. Vaše debelo crijevo je zlatni rudnik za takozvanu industriju hidrokolona i zdravog življenja.

 

Ne, nemojte nositi strip u zahod

Sjedenje na zahodu i čitanje, danas možda surfanje na mobitelima, dio je popularne kulture; od Seinfelda do nekih filmova. Možda drugi u zahodima drže časopise kako bi se opustili i „obavili posao“, ali postoje barem dva razloga zašto to ne biste trebali činiti.

Dugotrajno sjedenje na zahodu izaziva hemoroide zbog dugotrajnog ponavljajućeg opuštanja i kontrahiranja nježnog tkiva. Pokazalo je to istraživanje iz 1974. godine, a poduprlo ga je drugo istraživanje iz 1989. godine prema kojemu osobe s hemoroidima dvostruko češće čitaju na zahodu u usporedbi sa zdravim osobama.

Drugi razlog zašto bi trebalo izbjegavati čitanje u zahodu je prljavština. Istraživanja su pokazala kako se u takvim situacijama knjige, časopisi i mobiteli onečiste fekalnim tvarima, a znamo da je iPhone teško oprati.

 

Više pražnjenja crijeva ne pomaže u mršavljenju

Kao i kod svih zdravstvenih obmana, naizgled se čini logičnim. Mnogi ljudi koriste laksative ili čajeve za mršavljenje zbog kojih navodno izbacuju kalorije. No kalorije se apsorbiraju u tankom, a ne u debelom crijevu. Laksativi djeluju baš u debelom crijevu.

Ako vam prodavači dijetalnih čajeva i pilula pokušaju podvaliti tezu da azijati manje pate od pretilosti u usporedbi sa zapadnjacima, jer češće obavljaju veliku nuždu; kažite im da je i to – sranje. Naime, njihova se prehrana u velikom dijelu sastoji od zrnja, cjelovitih žitarica, neoguljenog voća i povrća. A znamo da je hrana bogata vlaknima ona koja „tjera na zahod“, a ujedno je i siromašnija kalorijama od visoko obrađene hrane.

.

Nema predaje

Moždani udar – kako ga prepoznati i kako pomoći

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Objavljeno

|

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod kuće, ja sam nešto radila po kuhinji, a muž je bio u kupaonici. Odjednom sam čula udarac, kao da se nešto stropoštalo. Dotrčala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje leži na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila ukočena i polovica lica nekako čudno obješena. Odmah sam pomislila da je to moždani udar”, prepričava taj šokantan dan gospođa Mirjana Babić iz Zagreba.

“Nazvala sam hitnu pomoć koja je stigla vrlo brzo. Muža su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo došli u bolnicu, liječnici su počeli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj strašnoj priči što nije bio sam kod kuće kad se to dogodilo i što je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, baš ta brza reakcija je ključna. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugrušaka i prebačen je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo više od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je prošla neposredna opasnost, prebacili su ga na običan odjel”, opisuje dalje gospođa Mirjana.


“Nakon bolnice, muž je prebačen u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je počeo s redovitim vježbama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nuždu… Još uvijek je, više-manje, tako. Sada je kod kuće, no već je godinama u krevetu, nepokretan”, kaže gospođa Mirjana.

“U dobru i zlu”

Brigu o nepokretnom mužu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi čovjeku pružili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, državni domovi imaju ogromne liste čekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobično čovjeka s kojim sam provela većinu života smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti – tako smo se zavjetovali i to je to.”

No briga o nepokretnom čovjeku nije nimalo laka, kaže nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od ležanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba čovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, priča dalje Mirjana.

Ipak, od svega toga Mirjani najteže pada otežana komunikacija s mužem. “Stanko teško ne govori tako da teško komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor počeo malo po malo vraćati. Moždani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi liječnici rekli da je pravo čudo što je uopće preživio te da sigurno ne bi preživio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad – što je tu je. Nije lako, ali držimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”

Kako nastaje moždani udar?

Suprug gospođe Mirjane jedan je od 11.300 ljudi u Hrvatskoj koliko ih svake godina doživi moždani udar. Zašto on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budinčevića, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh.

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile (arterije) ugruškom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski moždani udar) ili prsnuća krvne krvne žile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski moždani udar). Uzroci moždanog udara su različiti te su povezani s promjenjivim (modificiajućim) čimbnicima rizika – odnosno na one na koje možemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificirajućim) čimbenicima rizka na koje ne možemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni moždani udar, nasljeđe)

Može li se moždani udar spriječiti? (posebnim režimom prehrane, vježbe, načinom života…)

Činjenica je da se 90 % moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificirajućih) čimbenika rizika. Promjenjivi čimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), 2. šećerna bolest, 3. hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), 4. srčane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pušenje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedelački način života, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres.

Neki od ovih čimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim načinom života što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu voćem i povrćem (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masnoća i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne težine, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakološke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemiji preporuča se primjena lijekova, što predstavlja osnovu i za liječenje fibrilacije atrija.

Osim toga za potvrdu nekih od ovih čimbenika rizika potrebno je učiniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i učiniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirurškom ili endovaskularnom liječenju stenoze (suženja) karotidne arterije ukoliko je ona viša od 70 %.

Kad nastupi moždani udar, kako pomoći sebi ili nekome drugome?

Najvažnije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se može obaviti potrebna obrada i započeti sa liječenjem u što kraćem roku kako bi se smanjilo oštećenje mozga koje nastaje kod moždanog udara. Moždani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poremećajem cirkulacije, a deficit odgovara zahvaćenom području mozga.

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Ukratko FAST se odnosi na Face – naglo nastala asimetrija lica, Arm – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, Speech – naglo nastali poremećaj govora i Time – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u moždanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (moždanih stanica) ali taj broj može ići i do 27 milijuna stanica u minuti.

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspješno ljudi oporavljaju od moždanog udara te o čemu to ovisi?

S rehabilitacijom nakon moždanog udara treba započeti što ranije, najčešće se počinje nakon 24 sata od moždanog udara. Oporavak od moždanog udara ovisi o više čimbenika, vrsti moždanog udara, težini i veličini moždanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom liječenja. Smatra se da ukoliko se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara pobošljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugruška lijekom) za 30 %, a mehanička trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa začepljenjem velike moždane arterije, posebnim kateterima se ugrušak uklanja iz cirkulacije).

Smatra se da se trećina osoba s moždanim udarom nemaju posljedice, druga trećina je ovisna o drugima, dok trećina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od moždanog udara smanjuje, nažalost planira se porast broja oboljelih od moždanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Pod rehabilitacijom se obično podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uključiti i radnu terapiju te logopedske vježbe.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP