Prati nas

Zdravlje

Prava istina o vašoj stolici

Treba li smrdjeti? Mora li baš svaki dan? Treba li debelo crijevo dodatnu njegu? Možda mislite da ste savladali ovu životnu lekciju, no mi vam nudimo istinu koju mnogi ne znaju, jer su prihvatili vjerovanja od kojih je većina lažna.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Svi to činimo. Ali, neki su oko jednostavnog pražnjenja crijeva napravili cijele rituale, prihvatili vjerovanja od kojih su mnoga lažna. Možda mislite da ste savladali ovu životnu lekciju, no mi vam nudimo istinu koju mnogi ne znaju.

 

Dnevno pražnjenje crijeva je normalno i optimalno

Svojevremeno je američka vojska zagovarala takozvani 3S, što je bila kratica za „shit, shower & shave”. U hrvatskom bi jeziku ta kratica za zdravu dnevnu rutinu „sranje, tuširanje i brijanje“ glasila STB. I točno tim redom. Gastroenterolozi kažu da je normalna učestalost pražnjenja crijeva od tri puta dnevno do tri puta tjedno. Pod uvjetom da se ne radi o premekanoj ili pretvrdoj stolici. Učestalost vas treba brinuti jedino ako se naglo promijeni, piše portal za populariziranje znanosti LiveScience.com.



Zatvor ili začep mogu uzrokovati brojni čimbenici; od loše prehrane, dehidracije, nedovoljnog kretanja, promjene vremenske zone do trudnoće i nekih lijekova. Odmor, pijenje vode, kretanje i prehrana s puno vlakana bi trebali izliječiti zatvor.

S druge strane, i proljev može uzrokovati puno toga. Najčešće su u pitanju virusi i bakterije ili alergijska reakcija. Dugotrajan ili stalan proljev može biti znakom težih bolesti poput sindroma iritabilnog kolona.

 

Smrdi, ali ne smije vas baciti u nesvijest

Očekivano, ono što vam izađe iz stražnjice neće mirisati poput kite poljskog cvijeća, ali ne bi smjelo ni smrditi na trulež ili sumpornu močvaru. Nesnosan smrad može ukazivati na bakterijsku bolest. Ili, još gore, na Kronovu bolest.

Giardioza, infekcija parazitom Giardia, je jedan od poznatih uzroka horor stolice. Ako ovakvo stanje potraje, potražite pomoć liječnika. Kada je riječ o plinovima, njihovo je izbacivanje zdravo. No plinovita stolica nije normalna i možda biste je također trebali spomenuti liječniku.

Previše prdim, imam stalno vjetrove

foto: BigStock

 

Debelo crijevo ne treba pranje

Dugoročno gledano, ispiranje crijeva, ma što vam govorili, najgore je što možete učiniti za zdravlje svoje probave. Osim što je riječ o bacanju novca i vremena, takvi tretmani mogu dovesti do ispiranja korisne crijevne flore, kao i do poremećaja u apsorpciji pojedinih vitamina.

Vaše tijelo je dizajnirano da se samo čisti od otrova i otpadnih tvari. Intervencijom ga možete samo oštetiti. Teorije o toksinima koji se u debelom crijevu apsorbiraju u krv su opovrgnute prije stotinu godina i kada vam netko ponudi tretman ispiranje crijeva možete mu reći da je to golo – sranje. Vaše debelo crijevo je zlatni rudnik za takozvanu industriju hidrokolona i zdravog življenja.

 

Ne, nemojte nositi strip u zahod

Sjedenje na zahodu i čitanje, danas možda surfanje na mobitelima, dio je popularne kulture; od Seinfelda do nekih filmova. Možda drugi u zahodima drže časopise kako bi se opustili i „obavili posao“, ali postoje barem dva razloga zašto to ne biste trebali činiti.

Dugotrajno sjedenje na zahodu izaziva hemoroide zbog dugotrajnog ponavljajućeg opuštanja i kontrahiranja nježnog tkiva. Pokazalo je to istraživanje iz 1974. godine, a poduprlo ga je drugo istraživanje iz 1989. godine prema kojemu osobe s hemoroidima dvostruko češće čitaju na zahodu u usporedbi sa zdravim osobama.

Drugi razlog zašto bi trebalo izbjegavati čitanje u zahodu je prljavština. Istraživanja su pokazala kako se u takvim situacijama knjige, časopisi i mobiteli onečiste fekalnim tvarima, a znamo da je iPhone teško oprati.

 

Više pražnjenja crijeva ne pomaže u mršavljenju

Kao i kod svih zdravstvenih obmana, naizgled se čini logičnim. Mnogi ljudi koriste laksative ili čajeve za mršavljenje zbog kojih navodno izbacuju kalorije. No kalorije se apsorbiraju u tankom, a ne u debelom crijevu. Laksativi djeluju baš u debelom crijevu.

Ako vam prodavači dijetalnih čajeva i pilula pokušaju podvaliti tezu da azijati manje pate od pretilosti u usporedbi sa zapadnjacima, jer češće obavljaju veliku nuždu; kažite im da je i to – sranje. Naime, njihova se prehrana u velikom dijelu sastoji od zrnja, cjelovitih žitarica, neoguljenog voća i povrća. A znamo da je hrana bogata vlaknima ona koja „tjera na zahod“, a ujedno je i siromašnija kalorijama od visoko obrađene hrane.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati