Prati nas

Ljubav i seks

Zašto mnogi ljudi odlučuju biti sami nakon pedesete?

Samački život često se stigmatizira i na samce se gleda kao na ‘one koji nisu uspjeli naći nekoga’. Međutim, brojna istraživanja pokazuju da samci često vode puno zanimljivije i ispunjenije živote nego oni koji su u vezama.

Objavljeno

|

Zabava za stariju ženu. Zabava za starije muškarce
foto: BigStock

U filmovima i knjigama nije lako pronaći pozitivan primjer osobre koja je sama i nije u nekoj vezi ili braku. Poruka koja se indirektno šalje je da će vas samački živoit s vremenom pretvoriti u luđaka i psihopata poput Normana Batesa iz filma Psiho. Iz nešto novije filmske produkcije tu je primjer Bridget Jones koja svoj čitav život posvećuje pronalasku idealnog partnera.

No kako piše kolumnistica portala High50 Xenia Taliotis, među njezinim divnim prijateljima i prijateljicama koji žive samačkim životom nema ni izbliza tako očajnih primjera. Neki od njih nikada nisu ni bili u vezi i zbog toga nisu nesretni, a i sama Xenia je single skoro čitavo desetljeće.


Mnogi su ljudi sami, bilo zbog vlastitog izbora ili okolnosti. Nemoguće je procijeniti koliko ih je točno, ali pretpostavlja se da ih je u Europi 2011. bilo oko 277 milijuna, te da će ih do 2020. biti oko 331 milijun.

Traženje partnera preko interneta nije za svakoga

Xenia je ostala sama kad je njezin partner umro prije devet godina. Njegova smrt bacila ju je u duboku i mračnu provaliju iz koje se jedva izvukla. Kad se napokon oporavila, bila je u srednjim 40-ima, nije bila stalno zaposlena i oko sebe nije imala pouzdan krug ljudi. Kako je bila slobodnjak, nije svaki dan odlazila na posao gdje bi mogla susretati ljude, pa je pokušala upoznati nekog putem interneta. No ispostavilo se da to nije za nju. Nedostajao joj je osobni kontakt i od upoznavanje srodne duše putem interneta brzo je odustala.

I tako je ostala sama. Djelomice je to bilo zato jer je njezin otpor prema potrazi bio veći od želje da nekoga nađe. S druge strane, nije mogla ni zamisliti da će naći nekoga tako dobrog kao što je bio njezin pokojni partner. Xenia mnoge stvari radi sama: ide u kino, u kazalište, putuje. Nije to zato jer nema prijatelja – jer ima ih mnogo – nego zato što doista spontana može biti samo ako je sama.

Psihologinja Bella DePaulo u svojem se profesionalnom radu dosta bavila pitanjem veza i samoće i kaže da je mit da nam je svima bolje kad smo u vezi.

‘Ljudi koji su sami često vode kvalitetnije živote, baš onakve kakve bi htjeli. Smiješno je pretpostavljati da je svatko tko je sam, istovremeno i usamljen. To su dvije različite stvari’, kaže doktorica DePaulo.

Štoviše, brojna su istraživanja pokazala da ljudi kad uđu u vezu, često zapostavljaju svoje prijatelje i rodbinu i koncentriraju se samo na partnera te tako zapravo ostvaruju daleko manje društvenih kontakata.

Volim svoj mir

Skoro sve kulture stigmatiziraju samoću pa se glas onih koji su sami skoro nikad ne može niti čuti. Sama Xenia s početka naše priče kaže kako joj samački život odgovara i kako je našla zadovoljstvo.

‘Imam puno prijatelja koji su sami. Svi su oni prekrasni, pametni i zanimljivi ljudi. Fran, kojemu je sada 50 godina, nikad nije bio u dužoj vezi. Kaže da mu je veza svojevremeno pala na pamet, ali nije se baš previše trudio da je i ostvari. Uvijek je bio zadovoljan u društvu samoga sebe i navikao je na takav život’, priča Xenia.

Fran kaže kako bi navikavanje na život u paru iziskivalo previše truda i prilagodbe. Voli svoj mir i to što ne mora ni sa kime razgovarati kad dođe kući. Ne voli čavrljanje i draža mu je tišina.

Što kad dođete u određene godine?

I Xenia je zadovoljna svojim samačkim životom. Pa ipak, ima neke bojazni vezane uz budućnost. Strah ju je što će biti kad bude imala 70 ili više godina i kad ljudi s kojima se sada druži možda odsele ili umru. Što kad više ne bude mogla raditi sve one stvari koje ju sada vesele?

‘Nadam se da ću još dugo moći putovati’, kaže Xenia. ‘Putovanja su moja strast. Volim posjećivati druge gradove i prijatelje koji ondje žive.’

U posljednje vrijeme samcima je lakše putovati. S obzirom da ljudi koji putuju sami ima sve više, hotelijeri i prijevoznici su se tome prilagodili i nude im posebne pogodnosti. S druge strane tu je i tehnologija koja olakšava samački život. Uz internet i društvene mreže cijeli svijet je udaljen samo nekoliko klikova pa možete razgovarati s nekim tko možda stanuje na drugoj strani planete.

Zaključak je jasan. Samački život nije nikakav bauk. Štoviše, nekima uopće ne odgovara prilagođavanje tuđim željama. Biti sam nipošto nije isto što i biti usamljen i nije točno da svi bolje funkcioniraju u paru.

.

Ljubav i seks

Beate Uhse, pilotkinja koja je ženama dala seksualne igračke, danas bi slavila stoti rođendan

Jedni se ljute, a drugi joj se dive. Spolnost odjednom nije više bila samo muška stvar. Beate Uhse oslobađa žene tako što im priznaje pravo na samostalnu spolnost.

Objavljeno

|

Autor

Ona je otvorila prvi sex shop na svijetu: Beate Uhse je imala pionirsku ulogu u prodaji erotskih proizvoda i revolucionarne poslovne ideje. Danas bi napunila 100 godina, podsjeća Deutsche Welle.

Mnogi Nijemci su se desetljećima zacrvenili već i na samo spominjanje imena Beate Uhse. Ta samouvjerena i rječita Njemica je iz spavaće sobe u izlog svoje radnje iznijela čitav svijet seksa, ali i pomagala za razne seksualne igre. To se zbivalo u vrijeme kada se o seksualnosti nije javno govorilo, a nije bilo ni svijesti o tome da bi ona mogla biti povezana s radošću i zadovoljstvom.


Beate Uhse je rođena 1919. u tadašnjoj Istočnoj Pruskoj, oblasti koja je poslije Drugog svjetskog rata postala dio Rusije. Roditelji su ju odgajali u otvorenom i liberalnom duhu. Otac je bio poljoprivrednik. U štali je vidjela kako se pare životinje.

Majka je bila jedna od prvih žena u Njemačkoj koje su završile medicinu. Ona joj je otvoreno govorila o ženskoj seksualnosti i čak joj je preporučila kontracepcijska sredstva. Beate je naučila u roditeljskoj kući da su djevojčice isto tako talentirane kao i dječaci.

1937. je odlučila postati pilotkinja

Uskoro je bila sportska i umjetnička letačica. Zatim se 1939. udala za svog instruktora letenja Hans-Jürgena Uhsea, a 1943. im se rodio sin.

Godinu dana kasnije je njen muž stradao u avionskoj nesreći, ali ona je i dalje nastavila letjeti. Od 1944. je bila u njemačkom Wehrmachtu. Sa činom kapetana transportirala je zrakoplove do fronte. Do kraja života nije željela govoriti o svojoj ulozi u tom vremenu, ali nije osjećala krivicu.

Seks više nije samo muška stvar

Na kraju rata uspjela je jednim od posljednjih letova napustiti Berlin zajedno sa sinom. Našla se u Flensburgu na sjeveru Njemačke.

Bila su to teška vremena za samohranu majku. U razgovoru sa ženama čiji su se muževi vraćali iz rata saznaje da se te žene plaše trudnoće u to doba teške oskudice. Beate Uhse se sjetila kontracepcijskih metoda koje joj je majka preporučila i zapisala jednu od njih: kalendarsku metodu računanja plodnih dana poznatu kao metodu Knaus-Ogino.

“To nije bila sigurna metoda, ali je bila bolje nego ništa”, rekla je Beate Uhse kasnije. “Schrift X” je naziv brošure koju je prodala po tada veoma visokoj cijeni u 32.000 primjeraka. Tako je stekla kapital za osnivanje firme koja će kasnije postati svjetski koncern.

2.000 tužbi

No njen način prodaje, koji se bazirao na tada neuobičajenom slanju formulara za naručivanje na sve adrese do kojih je mogla doći, donosi joj i prve sudske procese. Poslije će ih u njenoj karijeri biti oko dvije tisuće. Najčešće su podnositelji tužbi smatrali da su na njihove adrese stigli nepristojni materijali koji navode na nemoralno ponašanje i seks prije braka.

Jedni se ljute, a drugi joj se dive. Seks odjednom nije više bila samo muška stvar. Beate Uhse oslobađa žene tako što im priznaje pravo na samostalnu seksualnost. Ona je svoju ideju gledala s pragmatične strane: “Nije se tada obaziralo na sentimente u onome što se radilo. Gledalo se da se preživi i da se izađe na kraj s djetetom.”

Bračna higijena

Onda je 1951. učinjen sljedeći korak: osnovana je “kuća za dostavu Beate Uhse”. Ona prodaje kondome i publikacije o “bračnoj higijeni”, kako se tada nazivao seks u braku. Njen poslovni model se sastoji od prodaje stvari koje su svima potrebne, a nitko o njima ne priča. Ali i ton je nov – za proizvode jamči svojim imenom i direktno oslovljava mušterije.

Rezultat je brz rast firme. Poslije prvog desetljeća zapošljava 200 ljudi. U Flensburgu 1962. otvara prvi sex shop na svijetu.

Ta “specijalizirana trgovina za bračnu higijenu” je izazvala val negodovanja. Neki građani su smatrali da ona potiče neprirodno zadovoljenje seksualnih potreba. Beate Uhse zbog njezinog lošeg glasa nisu htjeli primiti ni u lokalni teniski klub. To ju je razljutilo pa je izgradila vlastito tenisko igralište.

“Mislim da je meni bilo lakše. Muškarcu se mnogo brže spočitavaju negativne misli ili prljava mašta nego ženi koja je udata i ima djecu, pa joj ništa na tom području nije tuđe. Njoj više vjeruju”, rekla je u jednom intervjuu 1997.

Trgovina Beate Uhse u Amsterdamu (foto: National Archives, 1971.)

Legalizacija pornografije

Novi poslovni impulsi dolaze sedamdesetih. Mijenjaju se i zakoni i moralne predodžbe ljudi. U centru pažnje više nisu “bračna higijena” već želja i zadovoljstvo. Pored kondoma, krema i časopisa, odavno se prodaju i erotska pomagala i igračke, donje rublje i sredstva za potenciju.

Pornografija je 1975. legalizirana u Njemačkoj te Beate Uhse uključuje video-sadržaje u svoju ponudu. Za mnoge feministice ovdje dolazi do radikalnog raskida. Zašto Uhse prodaje filmove u kojima su žene degradirane na razinu seksualnog objekta? Kritičari joj spočitavaju do danas da joj nije bila važna ravnopravnost već profit.

Neuspjeh obiteljske firme

Uhse je dobila još dva sina u drugom braku s trgovcem Ernst-Walterom Rotermundom. Sinovi su se uključili u posao. Posao je cvjetao, ali sinovi su se posvađali. Firma je podijeljena 1981. “Beate Uhse” ostaje kod majke i njenog sina Ulricha, a “Dostava Orion” od tada pripada dvojici drugih sinova.

Stagnacija je za firmu nezamisliva. Nove ideje postaju stvarnost. Beate Uhse 1996. otvara Muzej erotike u Berlinu, a 1999., dvije godine pred smrt, s firmom je izašla na burzu.

Dionice najprije astronomski rastu, a potom kontinuirano padaju. Firma se bori sa smanjenim prometom, neke filijale se zatvaraju. Prevelika je konkurencija na internetu, stalno prijeti bankrot. Insolventnost je prvi put proglašena prije dvije godine, ali osnivačica firme to nije doživjela.

Kažu da je Beate Uhse mnogo patila zbog svađe sinova i podjele firme. A i njen drugi muž izgleda nije bio za nju. Brzo se povukao iz posla i okrenuo se drugim ženama. Poslije 20 godina braka Beate Uhse se razvodi i potom nalazi novu ljubav, Amerikanca koji je mlađi od nje 25 godina.

Priznanja tek pred kraj života

Pred kraj života poslovanje je bilo nestabilno, ali za svoju pionirsku ulogu u oslobađanju seksualnosti počinje dobivati društvena priznanja. Dugo je u svom Flensburgu bila odbacivana, ali za svoj osamdeseti rođendan se upisala u Zlatnu knjigu grada. Međutim, nije postala počasna građanka.

Deset godina prije toga, 1989., dobila je Savezni križ za zasluge. Ona se nametnula u muškim oblastima – kao pilotkinja i poslovna žena. Nesumnjivo je njena zasluga da su neke teme koje su bile tabu pronašle put do javnosti. Nije ustuknula ni pred prijetnjama, ni pred tužbama ili pred pokušajima da je marginaliziraju.

Katrin Rönicke, autorica njene biografije, izjavila je da Beati Uhse nije posebno na srcu ležala ženska emancipacija. Ona je, prema Katrin Rönicke, rani primjer influencerice.

Beate Uhse je umrla 2001. u osamdeset i prvoj godini života od posljedica upale pluća.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP