Prati nas

Zdravlje

Kako podići sebe ili drugoga nakon nezgodnog pada?

Stariji ljudi padaju češće od mlađih, čak svaka treća osoba starija od 65 godina doživi pad čije posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Seniori koji su imali pad imaju tri puta veću vjerojatnost za smještanje u instituciju za starije osobe.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Padovi u kući
foto: Pixabay

Padovi su jedan od vodećih problema starijih osoba. Ako se, na primjer, osoba nađe u situaciji da svoj krivi položaj mora naglo ispraviti, a to ne uspije, može doći do pada. Stariji ljudi padaju češće od mlađih, čak svaka treća osoba starija od 65 godina doživi pad čije posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, među nesrećama, padovi su najčešći uzrok smrti starijih osoba, i to češće žena nego muškaraca.

– oko 30% seniora ima barem jedan pad godišnje


– padovi uzrokuju 20% smrti od svih ozljeđivanja,

– gotovo polovina svih padova događa se u kući,

– padovi uzrokuju gubitak neovisnosti,

– seniori koji su imali pad imaju tri puta veću vjerojatnost za smještanje u instituciju za starije osobe,

– gotovo 40% hospitaliziranih starijih osoba s ozljedom slomilo je kuk,

– stopa smrti od ozljede u porastu je.

Kako pomoći drugima kada je u pitanju nezgodan pad?

Odgovore nudi Carol Bradley Bursac, stručnjakinja za njegu starijih osoba.

1. Budite sabrani i pomozite osobi koja je pala da zadrži hladnu glavu

2. Pregledajte je i potražite ozljede, otekline, modrice, potencijalne lomove i iščašenja

3. Ako je riječ  ozbiljnoj ozljedi, ne pomičite ozlijeđenu osobu i zovite Hitnu pomoć. Utoplite je i pomognite da se ugodnije osjeća

4. Ako je ozljeda lakša, a osoba se želi podignuti, pomozite joj i odmorite se na svaku pojavu boli, vrtoglavice ili umora

5. Nađite dva čvrsta stolca. Postavite jedan stolac pored glave osobe koja leži, a drugi pored stopala. Ne zaboraviti da se osoba mora dignuti sama, svojom snagom. Vi ste tu samo da joj pomognete.

6. Pomognite joj da zauzme klečeći položaj

7. Pomaknite stolac koji je stajao uz glavu skroz do osobe kojoj pomažete kako bi se rukama mogla osloniti na njega

8. Kada se osoba pridigne, podmetnite joj drugi stolac pod stražnjicu i pomognite joj da sjedne. Pomognite joj da uspravno drži tijelo i sjednite na drugi stolac.

9. Obavijestite liječnika o padu

Kako pomoći sebi kod pada?

1. Ostanite smireni

2. Pregledajte se i utvrdite imate li ozljeda

3. Ako ste sigurni da niste ništa slomili ili da ozljeda nije ozbiljna, potražite najbliži komad namještaja. Stolac bi bio idealan.

4. Postavite se na koljena i ruke pa se privucite do odabranog komada namještaja

5. Stavite se u klečeći položaj i rukama se uhvatite za čvrst komad namještaja

6. Podignite koljeno i stopalom zagazite na pod

7. Istovremeno rukama i nogom se odignite, zaokrenite pa stražnjicu položite na taj komad namještaja

8. Sjedite dok ne budete sigurni da se možete dalje kretati bez padova ili ozljeda

9. Ako utvrdite da se ne možete dignuti s poda ili se ne možete osoviti na noge, zovite pomoć. Dok pomoć dođe, pokušajte se utopliti, ne činite nagle pokrete i ne opterećujte udove koje ste možda slomili

10. O svemu izvijestite svog liječnika 

 

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP