Prati nas

Vijesti

Prosvjed umirovljenika: Hrvatska ne voli svoje starije

100.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, a 57 posto umirovljenika ima manju mirovinu od prosječne mirovine koja iznosi 2314 kuna. 

Objavljeno

|

Zašto su ljudi siromašni?
foto: Pixabay

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) u utorak, 10. listopada, pod geslom “Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti” organizira prosvjed u šest hrvatskih gradova, zahtijevajući od vladajućih hitno donošenje mjera koje će postaviti barijeru daljnjem ubrzanom siromašenju umirovljenika.

Sindikat traži povećanje mirovina svim umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. za 19 posto, promjenu modela obiteljske mirovine, uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće, uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu stekle mirovinu, novi model usklađivanja mirovina i ukidanje zakona kojim se uvodi porez na nekretnine dok se ne urede zemljišne i posjedovne knjige, prenosi Hina.



Gdje se održavaju prosvjedi?

Zagreb, Manduševac, podne
Pula, Trg Portarata, podne
Split, Zapadna obala, podne
Osijek, Trg slobode, podne
Slavonski Brod, Korzo, podne
Zadar, Poljana Pape Ivana Pavla II. 16:00  

Ne vraćajte zdravstvenu riznicu u proračun!

Paketom zahtjeva iz područja zdravstva traže da se zdravstvenu riznicu ne vraća u državni proračun, da se zadrži državno dopunsko osiguranje pri HZZO-u i da se ne poskupljuje dopunsko zdravstveno osiguranje. Sindikat traži i pokretanje redovitog rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, uvođenje povjerenstva za umirovljenike, posebnog pravobranitelja za starije osobe i reformu drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni stup.

Alarmantan broj mirovina manjih od 500 kuna

Zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić upozorio je da 100.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, a da 57 posto umirovljenika ima manju mirovinu od prosječne mirovine koja iznosi 2314 kuna.

Milan Tomičić (foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr)

Najgori smo od svih država bivše Jugoslavije

“Hrvatska, izgleda, ne voli svoje starije“, rekla je predsjednica SUH-a Jasna Petrović, upozoravajući na pogubnu statistiku po kojoj više od 50 posto umirovljenika ima mirovine niže od linije siromaštva, koja iznosi 2085 kuna.  Tužno je što smo najgori u regiji od svih zemlja bivše Jugoslavije, Mađarske i Italije jer imamo udio mirovina u plaći od tek 38 posto, što je gore i od Bosne i Hercegovine, gdje mirovina u prosječnoj plaći sudjeluje sa 43,5 posto, Kosova 47 posto, Srbije 50 posto, Crne Gore 56 posto, Slovenije 60 posto i Makedonije 62 posto.

Započela Kosor, nastavili Mrsić i ostali

“Te brojke dobro govore u kojoj mjeri smo deprivirani, degradirani i diskriminirani“, rekla je Petrović, dodavši da je strmoglavi pad započeo 2010., kad je tadašnja premijerka Jadranka Kosor ukinula na dvije godine usklađivanje mirovina, što je poslije nje nastavio Mirando Mrsić iz tzv. Kukuriku koalicije. Hrvatska je tako pala na dno siromaštva Europske unije, u kojoj su od nas siromašniji samo Bugari.

Jasna A. Petrović (foto. Sandro Bura/MojeVrijeme.hr)

 

.

Vijesti

Poskupjela je uskrsna košarica, tročlana obitelj će potrošiti od 703 do 1.824 kune

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Objavljeno

|

Autor

Koliko potrošiti za Uskrs?

Nezavisni hrvatski sindikati i ove su godine izračunali cijenu uskrsne košarice u tri kategorije: skromna, srednja  i bogatija. Košarice se, kao i u slučaju božićnih košarice,

Tako bogatija košarica ove godine iznosi 1.824,43 kn, dok je prošle godine iznosila 1.715,24 kn (skuplja je za 109,19 kn). Ovogodišnja srednja košarica iznosi 1.225,45 kn, a prošle je godine iznosila 1.224,41 kn (skuplja je za 1,04 kn). Skromna košarica ove godine iznosi 703,28 kn, a lani je iznosila 666,44 kn (skuplja je za 36,84 kn). Ugrubo, vrijednost bogate košarice povećana je za malo više od stotinu kuna, srednje za jednu kunu, a skromne za malo manje od četrdeset kuna.



Niži PDV nije doveo do nižih cijena hrane

Promatrajući prosječne cijene i najčešće cijene u sklopu sindikalnog istraživanja o uskrsnoj košarici, ne može se reći kako je došlo do pada cijena namirnica čija se stopa PDV-a smanjila zadnjom izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Upravo te namirnice su podložne najvećim promjenama, razlikama u cijenama i u prosjeku su se zadržale na približno istoj razini, priopćio je NHS.

Na tržišno najzastupljenijim lokacijama, kao što su primjerice mesnice, kod odabranih namirnica iz košarice primijećene su pretežito jednake cijene u usporedbi s prošlom godinom.

Što se tiče povrća može se reći da su cijene također nepromijenjene, dok su kod voća, jednako kao i prošle godine i u jednakom rasponu, zabilježene najveće razlike u cijenama, ovisno o podrijetlu i kvaliteti.

Jaja su skuplja, pojedini prerađeni proizvodi jeftiniji

Prosječne cijene svježih jaja, koja su ujedno i simbol Uskrsa, blago su porasle u odnosu na prošlu godinu te se i dalje značajno razlikuju, ovisno o veličini i načinu uzgoja. I samo kretanje vrijednosti sindikalnih uskrsnih košarica promatrano po kategorijama pokazuje kako su u prosjeku cijene kvalitetnijih proizvoda porasle, što potvrđuje kretanje bogatije uskrsne košarice.

Nadalje, cijene neprerađenih proizvoda su ostale pretežito stabilne, dok su cijene pojedinih prerađenih i poluprerađenih proizvoda blago pale, što se djelom odrazilo na približno nepromijenjenu vrijednost srednje košarice u odnosu na prošlu godinu. I vrijednost skromne košarice je porasla, iako ne značajno, što jednim dijelom pokazuje kako su cijene tzv. egzistencijalnih namirnica u prosjeku stabilne, dok pojedine bilježe i blagi rast.

Što je u bogatoj košarici?

Jedino je ona bogatija košarica u duhu tradicije, dok je srednja već neki kompromis, a skromna je tek na razini obilježavanja. Iz visine košarice jasno je kako si većina građana ne samo da ne može financijski priuštiti obilježiti blagdane kako su to tradicionalno radili njihovi djedovi i bake pa čak i roditelji. Većini je nedostupna bogatija, ali velikom dijelu građana čak i ona srednja košarica.

U bogatiju košaricu uvrštene su skuplje namirnice koje se tradicionalno konzumiraju za Uskrs kao što su bakalar, janjetina i kuhana šunka, u srednjoj su košarici jeftiniji oslić, odojak i rolana šunka, dok se u skromnoj nalaze jeftiniji dijelovi svinjetine te najjeftinija vrsta ribe, točnije srdela i sušena lopatica.

Isto tako, za juhu su u bogatijoj košarici predviđeni skuplji, a time i kvalitetniji dijelovi junetine (teletine, janjetine), u srednjoj jeftiniji dijelovi junetine koji se uobičajeno koriste za juhu, dok se u skromnoj za tu svrhu nalazi samo kokoš.

Što krije skromna košarica?

Skromna košarica ne predviđa proizvode kao što su slatkiši, grickalice i pića te se isključivo temelji na osnovnim namirnicama potrebnim za promatrane dane blagdana. Ona podrazumijeva i određeni veći napor pri traženju najjeftinijih namirnica, koje su često manje zadovoljavajuće kvalitete.

Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama te je pri obradi korištena prosječna cijena za proizvode istih proizvođača kada su zabilježene razlike u cijenama, a kada se jednaka cijena ponovila na više mjesta, što je često bio slučaj u velikim trgovačkim lancima, kao najpogodniji pokazatelj korišten je mod tj. najčešća cijena.

Nastavi čitati