Prati nas

Nema predaje

Prosvjed umirovljenika je događaj godine, no podsjetite se i na ostalo

Kako će nas djeca pomagati, kad ni za sebe nemaju dovoljno? Podsjetilo nas je to na onu bajku o snahi koja je od supruga tražila da ubije majku i donese, kao dokaz ljubavi, njeno srce. I dok je nosio srce, potrknuo se i pao. „Jesi li se ozlijedio, sine?“ progovorilo je roditeljsko srce.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Godina na izmaku bila je upravo ono što je godina prije nje najavljivala. Donijela nam je realni pad standarda, novi val gastarbajtera i još dublji sunovrat društva rastrganog između nezdravog pogleda na vlastitu prošlost i sljepila za budućnost. Umirovljenicima je dala još i manje, no barem su pokazali da su živi. I da jedan njihov, doduše manji, dio ne namjerava pristati na sve što mu odnarođene političke elite spremanju.

Briga za djecu

Podaci Eurobarometra koje smo objavili prvih dana siječnja jasno su pokazali – 56 % građana Europske unije strahuje za budućnost svoje djece. Smatraju da će život mladih generacija biti teži no što su ga oni imali i to zbog terorizma i siromaštva. Statistike su pokazale da smo sve pesimističniji. Ovakvom viđenju  budućnosti skloniji su oni koji pamte neka druga vremena, dakle ljudi stariji od 55 godina.


Kolinda protiv jugonostalgičara

No zato je tu predsjednica koja se oglasila sredinom siječnja da bi nam objasnila kako nam je danas bolje nego što je bilo u, recimo, Jugoslaviji. “Susrećem stalno ljude koji imaju nostalgiju prema Jugoslaviji. Njima uvijek predložim da na jedan dan vratimo Jugoslaviju pa da vide koje bi se sve slobode ukinule, a u kojima u današnjoj Hrvatskoj mogu uživati”, izjavila je vrhovnica i podsjetila svoj pesimistični narod da ga je Josip Broz, u sprezi s medijima i komunistima, uvjeravao da je život u Pokojnici divan. A nije bio, jer su se građani, dodala je predsjednica, vozili par-nepar i čekali u redu za kavu i deterdžent.

foto: K. Grabar-Kitarović, Službena Facebook stranica

Krajem istog mjeseca, umirovljenicima je “snažnu” poruku poslao i premijer Andrej Plenković. „Radit ćemo za dobrobit mladih, svih koji rade u svim granama gospodarstva, državne uprave, privatnog sektora, brinut ćemo o umirovljenicima. Zato ćemo nastaviti posao oko socijalnog dijaloga”, izjavio je šef HDZ-a povodom sto dana svoje vladavine.

Birali ste, trpite

Još je jaču poruku umirovljenicima u ožujku odaslao neformalni šef Živog Zida, Ivan Pernar, ridikul domaće politike koji sve veću potporu, nažalost, uživa i među starijim građanima. „Svi stariji od 65 godina nemaju razvijeno kritičko mišljenje jer su izmanipulirani i isprogramirani od strane medija“, poručio je Pernar. “On tvrdi da nije u redu što ‘umirovljenik od 90 godina koji je jednom nogom u grobu ima pravo glasa’, čime zaziva još snažniju diskriminaciju osoba koje ionako u velikom broju slučajeva žive na društvenoj margini i u teškim egzistencijalnim uvjetima. Hoće li im nakon glasovanja ukinuti i prava na mirovinu ili život?“ pitao ga je retorički šef HSU-a Silvano Hrelja.

Ministar s Marsa

U lipnju se javnosti predstavi Marko Pavić, novi ministar mirovinskog sustava. „Hvala premijeru na velikom povjerenju koje mi je ukazao. Dugo se godina bavim zapošljavanjem mladih, nadam se da ću opravdati povjerenje“, kazao je klimatolog Pavić na novinarsko pitanje kako će se, s obzirom na struku, snaći na novom radnom mjestu. Možda je opravdao očekivanja premijera, no umirovljenici i danas misle da novi ministar – nema pojma. Naime, ministar je tijekom sastanka u više navrata upućivao umirovljeničke predstavnike na europske fondove, te je predlagao da  tamo nađu rješenje barem za dio svojih problema.

Tko je ministar Marko Pavić?

Marko Pavić (screenshot: N1)

Naime, doznalo se i da su hrvatski umirovljenici najsiromašniji u regiji. Najniža mirovina u Hrvatskoj je 125 eura, a u susjednoj Sloveniji gotovo 400 eura više. Veću mirovinu od građana Hrvatske primaju u Bosni i Hercegovini, a tek desetak eura manju u Srbiji. No te brojke govore jezikom istine kada izračunamo što se za njih u pojedinoj državi može priuštiti. Ili kada se usporedi prosječna mirovina s prosječnom plaćom. U Hrvatskoj je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću svega 37%. U Sloveniji je to 60%, a ista je situacija i u Makedoniji. “Hrvati su najsiromašniji umirovljenici i nadam se da ćemo osvijestiti također i prisutne političare i javnost o tome da ova vlada kao i svaka vlada koja želi normalno i demokratski funkcionirati, mora se pouzdati u starije osobe i omogućiti im normalan i dostojanstven život”, kazala je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

Guverner s Venere

Da budućnost ipak nije tako crna, u srpnju je poručio guverner Hrvatske narodne banke u programu Nove TV. Doduše, ne umirovljenicima, već onima koji će to postati, jednom nekad. “Jasno je da stanovništvo stari. Bit ćemo starije stanovništvo i morat ćemo duže raditi. Ne samo da smo stariji nego smo i zdraviji u prosjeku, i dulje živimo, pa zašto ne bismo dulje radili? Ne treba se toga bojati, niti se tome opirati. To jest u interesu svih nas”, misli guverner.

S koliko godina se ide u mirovinu?

Boris Vujčić (screenshot: Nova TV)

No nije da ni umirovljenici bježe od posla. Prema podacima koje je objavio Sindikat umirovljenika Hrvatske, pravo na rad bez obustave mirovine do kraja srpnja iskoristilo je nešto manje od 4.000 umirovljenika, što je tisuću više nego na kraju 2016. Uz to, oko 10.000 umirovljenika radi preko ugovora o djelu ili autorskog ugovora, u sklopu kojeg plaćaju doprinose od deset posto za mirovinsko i sedam posto za zdravstveno osiguranje. Umirovljenici to nazivaju i diskriminacijom jer su sve te doprinose već otplatili do stjecanja mirovine.

Rog izobilja

Rujan, poznat i kao mjesec izobilja, donio nam je najveće usklađivanje mirovina još od 2008. godine koje zahvatilo više od milijun umirovljenika. Zbog povišice od 2,1%, umirovljenik s prosječnim primanjem od 2454 kune, dobio je 51 kunu više. Prošetali smo trgovinama kako bismo vidjeli na što bi se mogla utrošiti ta povišica. Predložili smo: Edamer, polutvrdi narezani, kilogram – 49.99 kuna, pakirano pile, komad – 48,58 kuna, vino Vranac u tetrapaku, 3 litre – 49.99 kuna; Nivea protiv bora, 50 ml – 49.99 kuna, kupaonski tepih, 50x80cm – 49.99 kuna. Iz ponuđenog izloga možete odabrati samo jedan proizvod. Da ne bi bilo da nismo rekli.

Rog izobilja, rog obilja

foto: BigStock

Niste obitelj

U istom je mjesecu u javnu raspravu pušten novi Obiteljski zakon koji je jasno poručio – bake i djedovi, vi niste obitelj! Po prvi je puta u zakon stavljena definicija obitelji koja je sama posebi toliko osjetljva stvar da ju ni naprednije demokracije od Hrvatske još nisu usudile napisati. No tim ministrice Nade Murganić je zaključio da su obitelj muškarac, žena i njihova djeca. Istospolnim parovima koji odgajaju djecu jasno je poručeno da ih država ne smatra obiteljima, ali i heteroseksualnim parovima koji ne mogu ili ne žele imati djecu. Sramotan prijedlog, kojeg se ne bi postidjele ni organizacije koje su ustavno “zaštitile” brak, istog je dana povučen. Nakon premijerove packe, ministrica Nada Murganić je iz novog prijedloga izbrisala spornu definiciju i preživjela glasovanje o povjerenju u Saboru.

Događaj godine!

U listopadu je desetak tisuća umirovljenika, u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, izašlo na ulice više hrvatskih gradova kako bi poručili da je dosta siromaštva i poniženja u starosti. Prosvjedom. kojem na ruku nije išla kiša. dominirali su transparenti na kojima je pisalo “Za više radničke mirovine, a ne povlaštene”, “Ustaj treća dob, kopaju nam grob”, “Mi smo izgradili, vi ste opljačkali”, “Siromaštvo je najgori oblik nasilja” i “Umirovljenici neće mirovati”. Slobodni smo zaključiti kako je ovo događaj godine za umirovljenike. Čak i za one koji su odlučili ostati doma, jer će, valjda, netko drugi voditi njihove bitke.

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

O smrti ležerno

Hrvatska je dobila i svoj prvi „kafić smrti“, klub smrti“ ili „uz kavu o smrti“, kako je kod nas službeno prevedeno. Nije riječ o klasičnom fizičkom kafiću, već o sastancima ljudi koji sa stručnim osobama, opušteno uz kavu, jednom mjesečno razgovaraju o smrti. O svim njenim aspektima; od pravne do medicinske. Smrt je neiscrpna tema o kojoj se na ovaj način može razgovarati u Rijeci. A možda uskoro i u drugim hrvatskim gradovima.

Još, još, još…

Kraj studenog je donio saborsku raspravo i glasovanje o novom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. Još više branitelja, još više prava, još više mirovina; zaključak je oporbe. „Znadete li koliko će ukupno koštati mirovine hrvatskih branitelja od 2018. do 2025. godine? Ni manje ni više nego 55,7 milijardi kuna. Samo iz proračuna za te će se potrebe izdvojiti 39,5 milijardi kuna“, objavio je saborski zastupnik  Goran Beus Richembergh (GLAS) pa dodaje: „Samo za mirovine po ovom zakonu 2025. g. izdvajat će se godišnje 8,3 milijarde kuna (danas 5,5), od čega će se iz državnoga proračuna morati osigurati 5,7 milijardi kn (danas 4,1). Dakle, samo za mirovine, mimo doprinosa, svi hrvatski poreski obveznici morat će od 2018. do 2025. g. kumulativno izdvojiti 3,75 milijardi kuna više nego po dosadašnjem zakonu.

I opet, briga za djecu

Godinu smo završili razmatranjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji će od prvog dana 2018. kažnjavati zanemarivanje starih i nemoćnih članova obitelji. Najmanja kazna bit će od 10 tisuća kuna do 45 dana zatvora. „Kako će nas naša djeca pomagati,  kad ni za sebe nemaju dovoljno?“ zavapile su stotine naših pratitelja na Facebooku. Podsjetilo nas je to na onu bajku o snahi koja je od supruga tražila da ubije majku i donese, kao dokaz ljubavi, njeno srce. I dok je nosio srce, potrknuo se i pao. „Jesi li se ozlijedio, sine?“ progovorilo je roditeljsko srce.

foto: BigStock

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.   

.

Mozaik

Vrtovi na balkonu nisu samo razbibriga, tako se mogu uzgojiti pristojne količine hrane

Da biste se okušali u vrtlarstvu, nije vam potrebno mnogo zemlje. Pronašli smo ljude koji sasvim ozbiljne količine hrane uzgajaju na vlastitom balkonu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Mali vrt u kojem se može uzgojiti dovoljno hrane da bi se to moglo osjetiti na kućnom budžetu i dovoljno znanja da se to učini, san su mnogih. Hrvatska je neslavni rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu, pa tako svaki mjesec u prosjeku na hranu ode 28 posto onoga što zaradimo. To je, doduše, za pet postotnih poena manje nego prije desetak godina kad smo na hranu trošili 33 posto budžeta, ali je dalje puno. Ne treba ni naglašavati da u Hrvatskoj na hranu potrošimo značajno više od prosjeka Europske unije gdje se na hranu troši, ovisno o državi, između tri i deset posto kućnog budžeta.

Razlog ovakvog stanja u Hrvatskoj su niske plaće i mirovine s jedne, a cijene hrane iste ili čak i više nego u ostalim zemljama Europske unije, s druge strane.


No nije samo to. Sve više smo svjesni važnosti zdrave prehrane pa želimo namirnice za koje smo sigurni da su posve prirodne i netretirane ikakvim štetnim stvarima. Osim toga, u današnjem užurbanom i stresnom životu komadić zemlje na kojem bi se moglo raditi i kasnije uživati u plodovima svojih ruku, za mnoge su način opuštanja i mogli bismo reći oblik meditacije uz rad.

Kako nemaju svi luksuz komada zemlje, niti mogu doći do parcele urbanog vrta – koje svojim građanima omogućuju neki gradovi – mnogi se u želji da se nekako ipak okušaju u vrtlarstvu, okreću balkonima, terasama, pa čak i zelenim površinama oko stambenih zgrada. No je li takvo vrtlarenje samo odmor za živce i zgodan hobi, ili se na balkonu može uzgojiti dovoljno hrane za ukusne obroke koji k tome mogu utjecati na kućni budžet? Kolika je uopće najmanja površina na kojoj je moguće uzgojiti neku primjetnu količinu hrane?

Pronašli smo ljude koji kažu da puno površine, uz malo kreativnosti, volje i pametnu organizaciju, i ne treba. Vrtlari entuzijasti okupljeni oko Facebook grupe “Moj mali vrt” podijelili su s nama svoja iskustva.

Slavica Bartolović: “Mi smo jedne godine posadili mahune u tegle po stepenicama i imali dovoljno za sebe, za zamrzivač i za dijeliti. Peršin i celer također radi lista imam u teglama. Vrt mi je mali, ali i u njemu svašta ima. Neke stvari kupujemo, no čovjeka uvijek veseli ubrati svoje, ma koliko god to bilo.”

Irina-Helga Breskvar: “Imam mali balkon širine 98 cm, ali dugačak skoro devet metara. Sadim okruglu mrkvu, celer i peršin za list, jagode, češnjak, blitvu, balkonski paradajz, bosiljak, timijan… Svašta.”

Martina Mačković: “Imam vrt na lođi i terasi. Uistinu se osjeti na kućnom budžetu. Salatu nisam morala kupiti od studenog 2019. do kraja lipnja ove godine, a jedemo je skoro svaki dan. Sadila sam salatu i sijala rikolu u različitim fazama i šišala je kod branja pa bi ona iznova potjerala. Imala sam i dosta blitve koja nanovo raste kad se pošiša, doduše ne tako brzo kao salata. Sadim i mladi luk, češnjak, hrpu celera, provansalskog kelja, a o isplativosti začinskog bilja da ne govorim: ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina duđica, vlasac, peršin, celer, kopar. Imala sam i manje količine mladog krumpira, oko 1,8 kg te rajčice.”

Biserka Rak: “Imam nekih 40 kvadrata vrta i uvijek ima nešto u njemu, ovisno koje je godišnje doba. Vrt je na suncu, dosta zaklonjen od vjetra i jako rano počnem s berbom povrća. Prve rajčice, paprike i tikvice berem već u kasno proljeće, a ako računate koliko je kilogram svega, osjeti se ušteda. Uvijek imam svega pomalo koliko nama treba, a višak ili kuham ili spremam u zamrzivač.”

Julijana Cifrek Brna: “Ja imam vrt od cca 100 m2. Nije puno, ali uz redovito sijanje i održavanje, ima svega pomalo. Povrće kupujem samo kad mi nešto ne uspije, recimo ove godine paprika. Rad u vrtu opušta, smiruje i jedno mi je od najdrazih mjesta.”

Lili Mendeš: “Imam vrt od oko 180 kvadrata. To je baš za ostavljanje briga i problema, uživanje u plodovima i njihovoj ljepoti… Nadmudrujem se sa štetnicima, no zato imam ekološki uzgoj povrća i voća. I dakako da to pomaže kućnom budžetu.”

Za četveročlanu obitelj – 50 kvadrata

Koja površina je dovoljna da bi se uspjelo uzgojiti dovoljno povrća, voća ili začinskog bilja da bismo to doista primijetili i na novčaniku, pitali smo Andreju Čoh, urbanu vrtlaricu koja je svoja iskustva u vrtlarenju na skučenim prostorima dijelila i u TV emisiji “Gradionica vrtova” koja se emitirala na HVT-u.

“Da biste uspjeli uzgojiti dovoljno hrane za sebe, a govorimo o četveročlanoj obitelji, onda vam je potrebno oko 50 kvadratnih metara prostora. Naravno, nećete tako moći uzgojiti svu hranu koja vam je potrebna, ali pametnom sadnjom, te godine neke namirnice nećete morati kupovati”, kaže nam Andreja.

“Pametna sadnja znači da će biti iskorišten doslovno svaki centimetar od tih pedesetak kvadrata, pa ako zasadite mahune ili tikvice i pažljivo brinete o njima, to povrće nećete morati kupovati jer ih se može uzgojiti doista puno tako da ćete možda nešto i podijeliti.”

S čim početi?

“Uvijek je najbolje početi sa začinima jer vam za njih doista ne treba puno prostora i možete ih uzgajati u tegli na prozoru. Znači, ružmarin, lovor, timijan… To su sve trajnice što znači da će rasti čitavu godinu”, kaže Čoh pa dodaje: “Ako se odlučite za bosiljak, u jednoj ga se tegli može uzgojiti doista puno. Ja ga nakon branja usitnjavam i stavljam u maslinovo ulje koje potom zaledim u kutijama za led, pa kad mi je potrebno, dodam u neko jelo bosiljak. I što je najvažnije, uvijek znam da je posve prirodno i neprskano.”

“Osim začina, ono što bih svakako preporučila za početak su razne salate koje se mogu uzgajti u teglama na balkonu. Imate li dovoljno prostora, u balkonskom vrtu veličine jedne palete, možete uzgojiti dovoljno salate da je uvijek imate dovoljno. Ako te gredice natkrijete plastikom, produžit ćete im sezonu pa ćete i salate imati dulje. Osim zelene salate, tako možete uzgajati i matovilac, špinat i slično.”

A kad nakon začinskih biljaka steknete “zeleni palac”, možete se okušati u nečem zahtjevnijem. “Imam prijateljicu koja na balkonu ima maslinu koja svake godine daje ploda otprilike jednu za šaku. Naravno, da to nije neka količina, ali samo da vidite da se na balkonima mogu uzgajati i zahtjevnije stvari. Mogu se u teglama imati male voćke, citrusi na primjer, mandarine ili limuni. Oni preko zime mogu biti u stanovima, na zatvorenom, gdje cvjetaju čitave godine i prostoriji daju prekrasan svjež miris. Za tako uzgojen limun ste posve sigurni da nije ničime tretiran pa možete iskoristiti sve: i sam limun i njegovu koricu. Naime, neprskane limune je ponekad teško naći”, kaže nam Andreja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP