Prosvjed umirovljenika je događaj godine, no podsjetite se i na ostalo

Godina na izmaku bila je upravo ono što je godina prije nje najavljivala. Donijela nam je realni pad standarda, novi val gastarbajtera i još dublji sunovrat društva rastrganog između nezdravog pogleda na vlastitu prošlost i sljepila za budućnost. Umirovljenicima je dala još i manje, no barem su pokazali da su živi. I da jedan njihov, doduše manji, dio ne namjerava pristati na sve što mu odnarođene političke elite spremanju.

Briga za djecu

Podaci Eurobarometra koje smo objavili prvih dana siječnja jasno su pokazali – 56 % građana Europske unije strahuje za budućnost svoje djece. Smatraju da će život mladih generacija biti teži no što su ga oni imali i to zbog terorizma i siromaštva. Statistike su pokazale da smo sve pesimističniji. Ovakvom viđenju  budućnosti skloniji su oni koji pamte neka druga vremena, dakle ljudi stariji od 55 godina.

Kolinda protiv jugonostalgičara

No zato je tu predsjednica koja se oglasila sredinom siječnja da bi nam objasnila kako nam je danas bolje nego što je bilo u, recimo, Jugoslaviji. “Susrećem stalno ljude koji imaju nostalgiju prema Jugoslaviji. Njima uvijek predložim da na jedan dan vratimo Jugoslaviju pa da vide koje bi se sve slobode ukinule, a u kojima u današnjoj Hrvatskoj mogu uživati”, izjavila je vrhovnica i podsjetila svoj pesimistični narod da ga je Josip Broz, u sprezi s medijima i komunistima, uvjeravao da je život u Pokojnici divan. A nije bio, jer su se građani, dodala je predsjednica, vozili par-nepar i čekali u redu za kavu i deterdžent.

foto: K. Grabar-Kitarović, Službena Facebook stranica

Krajem istog mjeseca, umirovljenicima je “snažnu” poruku poslao i premijer Andrej Plenković. „Radit ćemo za dobrobit mladih, svih koji rade u svim granama gospodarstva, državne uprave, privatnog sektora, brinut ćemo o umirovljenicima. Zato ćemo nastaviti posao oko socijalnog dijaloga”, izjavio je šef HDZ-a povodom sto dana svoje vladavine.

Birali ste, trpite

Još je jaču poruku umirovljenicima u ožujku odaslao neformalni šef Živog Zida, Ivan Pernar, ridikul domaće politike koji sve veću potporu, nažalost, uživa i među starijim građanima. „Svi stariji od 65 godina nemaju razvijeno kritičko mišljenje jer su izmanipulirani i isprogramirani od strane medija“, poručio je Pernar. “On tvrdi da nije u redu što ‘umirovljenik od 90 godina koji je jednom nogom u grobu ima pravo glasa’, čime zaziva još snažniju diskriminaciju osoba koje ionako u velikom broju slučajeva žive na društvenoj margini i u teškim egzistencijalnim uvjetima. Hoće li im nakon glasovanja ukinuti i prava na mirovinu ili život?“ pitao ga je retorički šef HSU-a Silvano Hrelja.

Ministar s Marsa

U lipnju se javnosti predstavi Marko Pavić, novi ministar mirovinskog sustava. „Hvala premijeru na velikom povjerenju koje mi je ukazao. Dugo se godina bavim zapošljavanjem mladih, nadam se da ću opravdati povjerenje“, kazao je klimatolog Pavić na novinarsko pitanje kako će se, s obzirom na struku, snaći na novom radnom mjestu. Možda je opravdao očekivanja premijera, no umirovljenici i danas misle da novi ministar – nema pojma. Naime, ministar je tijekom sastanka u više navrata upućivao umirovljeničke predstavnike na europske fondove, te je predlagao da  tamo nađu rješenje barem za dio svojih problema.

Marko Pavić (screenshot: N1)

Naime, doznalo se i da su hrvatski umirovljenici najsiromašniji u regiji. Najniža mirovina u Hrvatskoj je 125 eura, a u susjednoj Sloveniji gotovo 400 eura više. Veću mirovinu od građana Hrvatske primaju u Bosni i Hercegovini, a tek desetak eura manju u Srbiji. No te brojke govore jezikom istine kada izračunamo što se za njih u pojedinoj državi može priuštiti. Ili kada se usporedi prosječna mirovina s prosječnom plaćom. U Hrvatskoj je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću svega 37%. U Sloveniji je to 60%, a ista je situacija i u Makedoniji. “Hrvati su najsiromašniji umirovljenici i nadam se da ćemo osvijestiti također i prisutne političare i javnost o tome da ova vlada kao i svaka vlada koja želi normalno i demokratski funkcionirati, mora se pouzdati u starije osobe i omogućiti im normalan i dostojanstven život”, kazala je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

Guverner s Venere

Da budućnost ipak nije tako crna, u srpnju je poručio guverner Hrvatske narodne banke u programu Nove TV. Doduše, ne umirovljenicima, već onima koji će to postati, jednom nekad. “Jasno je da stanovništvo stari. Bit ćemo starije stanovništvo i morat ćemo duže raditi. Ne samo da smo stariji nego smo i zdraviji u prosjeku, i dulje živimo, pa zašto ne bismo dulje radili? Ne treba se toga bojati, niti se tome opirati. To jest u interesu svih nas”, misli guverner.

Boris Vujčić (screenshot: Nova TV)

No nije da ni umirovljenici bježe od posla. Prema podacima koje je objavio Sindikat umirovljenika Hrvatske, pravo na rad bez obustave mirovine do kraja srpnja iskoristilo je nešto manje od 4.000 umirovljenika, što je tisuću više nego na kraju 2016. Uz to, oko 10.000 umirovljenika radi preko ugovora o djelu ili autorskog ugovora, u sklopu kojeg plaćaju doprinose od deset posto za mirovinsko i sedam posto za zdravstveno osiguranje. Umirovljenici to nazivaju i diskriminacijom jer su sve te doprinose već otplatili do stjecanja mirovine.

Rog izobilja

Rujan, poznat i kao mjesec izobilja, donio nam je najveće usklađivanje mirovina još od 2008. godine koje zahvatilo više od milijun umirovljenika. Zbog povišice od 2,1%, umirovljenik s prosječnim primanjem od 2454 kune, dobio je 51 kunu više. Prošetali smo trgovinama kako bismo vidjeli na što bi se mogla utrošiti ta povišica. Predložili smo: Edamer, polutvrdi narezani, kilogram – 49.99 kuna, pakirano pile, komad – 48,58 kuna, vino Vranac u tetrapaku, 3 litre – 49.99 kuna; Nivea protiv bora, 50 ml – 49.99 kuna, kupaonski tepih, 50x80cm – 49.99 kuna. Iz ponuđenog izloga možete odabrati samo jedan proizvod. Da ne bi bilo da nismo rekli.

foto: BigStock

Niste obitelj

U istom je mjesecu u javnu raspravu pušten novi Obiteljski zakon koji je jasno poručio – bake i djedovi, vi niste obitelj! Po prvi je puta u zakon stavljena definicija obitelji koja je sama posebi toliko osjetljva stvar da ju ni naprednije demokracije od Hrvatske još nisu usudile napisati. No tim ministrice Nade Murganić je zaključio da su obitelj muškarac, žena i njihova djeca. Istospolnim parovima koji odgajaju djecu jasno je poručeno da ih država ne smatra obiteljima, ali i heteroseksualnim parovima koji ne mogu ili ne žele imati djecu. Sramotan prijedlog, kojeg se ne bi postidjele ni organizacije koje su ustavno “zaštitile” brak, istog je dana povučen. Nakon premijerove packe, ministrica Nada Murganić je iz novog prijedloga izbrisala spornu definiciju i preživjela glasovanje o povjerenju u Saboru.

Događaj godine!

U listopadu je desetak tisuća umirovljenika, u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, izašlo na ulice više hrvatskih gradova kako bi poručili da je dosta siromaštva i poniženja u starosti. Prosvjedom. kojem na ruku nije išla kiša. dominirali su transparenti na kojima je pisalo “Za više radničke mirovine, a ne povlaštene”, “Ustaj treća dob, kopaju nam grob”, “Mi smo izgradili, vi ste opljačkali”, “Siromaštvo je najgori oblik nasilja” i “Umirovljenici neće mirovati”. Slobodni smo zaključiti kako je ovo događaj godine za umirovljenike. Čak i za one koji su odlučili ostati doma, jer će, valjda, netko drugi voditi njihove bitke.

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

O smrti ležerno

Hrvatska je dobila i svoj prvi „kafić smrti“, klub smrti“ ili „uz kavu o smrti“, kako je kod nas službeno prevedeno. Nije riječ o klasičnom fizičkom kafiću, već o sastancima ljudi koji sa stručnim osobama, opušteno uz kavu, jednom mjesečno razgovaraju o smrti. O svim njenim aspektima; od pravne do medicinske. Smrt je neiscrpna tema o kojoj se na ovaj način može razgovarati u Rijeci. A možda uskoro i u drugim hrvatskim gradovima.

Još, još, još…

Kraj studenog je donio saborsku raspravo i glasovanje o novom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. Još više branitelja, još više prava, još više mirovina; zaključak je oporbe. „Znadete li koliko će ukupno koštati mirovine hrvatskih branitelja od 2018. do 2025. godine? Ni manje ni više nego 55,7 milijardi kuna. Samo iz proračuna za te će se potrebe izdvojiti 39,5 milijardi kuna“, objavio je saborski zastupnik  Goran Beus Richembergh (GLAS) pa dodaje: „Samo za mirovine po ovom zakonu 2025. g. izdvajat će se godišnje 8,3 milijarde kuna (danas 5,5), od čega će se iz državnoga proračuna morati osigurati 5,7 milijardi kn (danas 4,1). Dakle, samo za mirovine, mimo doprinosa, svi hrvatski poreski obveznici morat će od 2018. do 2025. g. kumulativno izdvojiti 3,75 milijardi kuna više nego po dosadašnjem zakonu.

I opet, briga za djecu

Godinu smo završili razmatranjem novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji će od prvog dana 2018. kažnjavati zanemarivanje starih i nemoćnih članova obitelji. Najmanja kazna bit će od 10 tisuća kuna do 45 dana zatvora. „Kako će nas naša djeca pomagati,  kad ni za sebe nemaju dovoljno?“ zavapile su stotine naših pratitelja na Facebooku. Podsjetilo nas je to na onu bajku o snahi koja je od supruga tražila da ubije majku i donese, kao dokaz ljubavi, njeno srce. I dok je nosio srce, potrknuo se i pao. „Jesi li se ozlijedio, sine?“ progovorilo je roditeljsko srce.

foto: BigStock

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.