Prati nas

Vijesti

Europski prvaci: Hrvati vjeruju da su za životni uspjeh važnije veze od rada

ak 88 posto ispitanika iz Hrvatske slaže se s tom tvrdnjom. Njih tek 11 posto smatra da političke veze ne utječu na nečiji uspjeh. Iza nas su Bugari, Mađari, Grci, Talijani, Ciprani, Rumunji i Poljaci, a na začelju ove kolone nalaze se Njemačka, Estonija, Velika Britanija, Finska, Francuska, Nizozemska, Danska i – na političke veze najnesenzibilnija – Švedska.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako Hrvatska izumire?
foto: BigStock

Nikoga ne treba čuditi što ljudi masovno odlaze iz Hrvatske. Pogotovo ne nakon što je Eurobarometar objavio svoje posljednje istraživanje po kojemu su Hrvati uvjereni da im za uspjeh nije nužno ni dobro obrazovanje ni ustrajan rad, nego političke veze i – čista sreća, piše Slobodna Dalmacija.

Smatraju i da žive u zemlji u kojoj se pravila ne odnose na sve jednako, u kojoj građani nemaju jednake šanse, u kojoj ne dobiju ono što zaslužuju i u kojoj nepravda uvjerljivo prevladava nad pravednošću.


Ovako porazna slika Hrvatske odražava se na opće raspoloženje njezinih stanovnika. Ispitanici iz Hrvatske u ovom su istraživanju rekorderi po osjećaju usamljenosti, a nakon Rumunja, Grka, Bugara i Litavaca, na začelju su unutar Europske unije po subjektivnom osjećaju sreće. Još gora je situacija kad se testirala tvrdnja o dobrom zdravlju. Hrvatska je tu zauzela tek 25. mjesto. Iza nas su samo Litva, Rumunjska i Latvija.

Ne vjeruju u rad

Da je predan rad važan za napredak u životu, prema Eurobarometru, smatra najviše Iraca: 46 posto ispitanika smatra ga ključnim, a 53 posto potpuno važnim, a samo jedan posto ne slaže se s navedenom tvrdnjom. Na drugom su mjestu Britanci, a nakon njih slijede tri bivše socijalističke zemlje: Mađarska, Slovačka i Bugarska. U njima se između 4 i 11 posto ispitanih ne slaže da je za napredak u životu važan rad. Za usporedbu, u Hrvatskoj, koja se u ovoj kategoriji našla na posljednjem mjestu, taj postotak iznosi 23 posto.

Nimalo bolja situacija nije ni kad je u pitanju važnost dobrog obrazovanja. Čak 99 posto ispitanika iz Njemačke smatra da je kvalitetna edukacija ključna za napredak u životu. Slijede Ciprani, Austrijanci, Litavci, Maltežani i Irci. Hrvatska je, s 82 posto onih koji obrazovanje smatraju važnim i 18 posto onih koji ga ocjenjuju “potpuno nebitnim”, na predzadnjem mjestu.

Političke veze su im sve!

No, zato carujemo u slaganju s izjavom da su za uspjeh u životu presudne političke veze, gdje uvjerljivo držimo neslavno prvo mjesto. Čak 88 posto ispitanika iz Hrvatske slaže se s tom tvrdnjom. Njih tek 11 posto smatra da političke veze ne utječu na nečiji uspjeh. Iza nas su Bugari, Mađari, Grci, Talijani, Ciprani, Rumunji i Poljaci, a na začelju ove kolone nalaze se Njemačka, Estonija, Velika Britanija, Finska, Francuska, Nizozemska, Danska i – na političke veze najnesenzibilnija – Švedska.

Vrlo slično države su raspoređene i kad je riječ o utjecaju fluidnog faktora sreće na nečiji uspjeh. Da on nije važan, smatraju ispitanici iz zemalja u kojima za uspjeh nisu važne ni političke veze. U onima, pak, u kojima “štela”, “žnora” ili “rodijak” na pravome mjestu određuju sudbine ljudi, visoko se cijeni i sreća. S tim da je ovdje Bugarska ipak pretekla Hrvatsku, koja se našla na drugom mjestu.

.

Vijesti

Splićanin (15) se ne sjeća da je ubio staricu (89), a neće ni ići u zatvor: ‘Bio sam smantan’

Nije želio odgovarati ni na kakva pitanja suca i zamjenika državnog odvjetnika, već je kazao da se svih događaja tog dana jako slabo sjeća i da je bio živčan i agresivan odnosno u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

15-godišnjak iz Splita koji je u ponedjeljak poslijepodne priveden zbog ubojstva 89-godišnje žene ne sjeća se što napravio. Barem je tako izjavio u svojoj obrani pred sucem istrage splitskog Županijskog suda.

Sudac za mladež odredio mu je istražni zatvor “zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i osobito teških okolnosti”. Osumnjičen je da je u nedjelju kasno popodne zakucao na vrata stana 89-godišnjakinje na 3. katu Sukošanske ulice u Splitu nakon čega je staricu ugurao u stan. Potom joj je zadao više udaraca od kojih je umrla na mjestu napada. Nakon što ju je ubio tijelo je odvukao do balkona i tamo ostavio. Iz stana ništa nije nestalo.


Kako javlja Slobodna Dalmacija, nije želio odgovarati ni na kakva pitanja suca i zamjenika državnog odvjetnika, već je kazao da se svih događaja tog dana jako slabo sjeća i da je bio živčan i agresivan odnosno u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati. Pojasnio je da se znao “pucati” konzumirajući speed (amfetamine) i marihuanu i da je tog dana bio smantan. Tvrdio je da je bježao od nekakve grupe od petnaestak njemu nepoznatih momaka koji su ga htjeli pretući.

Nije govorio ništa o konkretnom događaju, odnosno kako i zašto je došao do zgrade u Sukoišanskoj i što se odigralo u stanu na trećem katu u kojem je, nakon njegova pohoda, smrskanog lica ostala ležati nedužna 89-godišnja starica.

Iako se osnovano sumnja da je počinio brutalno i okrutno ubojstvo, 15-godišnjak po zakonu ne može ići u zatvor. Kako nema još navršenih niti 16 godina, njega zakon tretira kao mlađeg maloljetnika i na njega se primjenjuje Zakon o sudovima koji propisuje da on ne može završiti čak niti u maloljetničkom zatvoru. Kako Zakon propisuje, maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio četrnaest, a nije navršio šesnaest godina života mogu se izreći odgojne mjere i sigurnosne mjere, javlja Slobodna.

Može biti upućen u odgojni zavod gdje može ostati najmanje šest mjeseci, a najdulje tri godine s tim da sud mora svakih šest mjeseci ispitati ima li osnove ovu mjeru obustaviti ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP