Prati nas

Zdravlje

Kada i kako zvati Hitnu?

Kod poziva upućenog hitnoj medicinskoj službi pozivatelj nikada ne prekida liniju prvi, već to radi dispečer, koji vam može dati vrlo korisne savjete i upute.

Objavljeno

|

Kada zbvati hitnu pomoć?
foto: Pixabay

Hitnu medicinsku službu u Republici Hrvatskoj zovemo na brojeve 112 (zajednički dispečerski centar) ili 194 (dobijete direktno hitnu medicinsku pomoć). Nju treba pozvati u situacijama kada je nekome izravno ugrožen život ili mu je teško narušeno zdravlje, dakle u slučaju pojave ozljeda i bolesti ili stanja koja ugrožavaju život ili mogu ugroziti život ako se hitno ne započne liječenje.

Kad nazove broj 194, pozivatelj stupa u izravni kontakt s medicinskim dispečerom u prijavno-dojavnoj jedinici županijskog zavoda za hitnu medicinu. Dispečeri vode razgovor po standardiziranom protokolu, postavljajući ciljana pitanja, te na temelju dobivenih informacija i dispečerskih kriterija određuju stupanj prioriteta, način i vrstu odgovora hitne medicinske službe.



Zapamtite

Kod poziva upućenog hitnoj medicinskoj službi pozivatelj nikada ne prekida liniju prvi, već to radi dispečer, koji vam može dati vrlo korisne savjete i upute.

Dispečeri također daju telefonske upute pozivatelju kako pomoći unesrećenoj osobi do dolaska tima hitne medicinske službe, a postoji li potreba, daju i telefonske upute za pružanje prve pomoći.  

Koja su hitna stanja?

– naglo nastale poteškoće u disanju
– gušenje stranim tijelom
– zastoj rada srca i disanja
– gubitak svijesti
– iznenadna bol u prsnom košu
– iznenadno ubrzanje, usporenje rada srca ili nepravilni otkucaji srca
– grčevi (konvulzije)
– otežan govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica
– ozljede nastale u prometnim nesrećama  i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine, životinjski ugrizi, ubodi, prostreli…)
– neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela
– veće opekline
– udar električne struje ili groma
– pothlađivanje, toplinski udar
– utapanje
– otrovanje lijekovima / narkoticima / kemikalijama
– jaka alergijska reakcija
– iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima / trbuhu / leđima)
– iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva / ubojstva…)

3 stvari koje morate reći

– svoje ime i prezime,
– točnu adresu ili, ako ne znate, što točniju približnu lokaciju,
– što se dogodilo – npr. osoba ne diše, ima jake bolove u prsima, krvari…

(Svjetlana Gašparović Babić, dr.med., Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati