Prati nas

Mozaik

Je li iseljavanje samo Hrvatski problem?

Godišnje oko 76.000 Hrvata napusti zemlju, no nije Hrvatska jedina zemlja iz koje se odlazi. Godišnje 336.000 Rumunja napušta svoju zemlju, 282.000 emigrira iz Poljske, 125.000 iz Bugarske, 128.000 iz Ukrajine te 85.000 iz Mađarske.

Objavljeno

|

Mladi moraju brinuti o roditeljima
foto: Pixabay

Iseljavanje se u posljednje vrijeme predstavlja kao gorući problem u Hrvatskoj. Sve više ljudi napušta domovinu u potrazi za boljim životom, a najveći je problem što je među njima i značajan broj mladih obrazovanih ljudi. No je li iseljavanje isključivo hrvatski problem i iseljavaju li ljudi i iz drugih zemalja? Koje su to zemlje?

Prema procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), broj mađarskih emigranata koji su napustili državu u prošlom desetljeću kako bi živjeli u drugoj zemlji, bilo stalno ili privremeno, približava se jednom milijunu. Mnogo je teže reći koliko ih se vratilo jer ne postoje podaci o tome. Ipak, prema portalu Portfolio.hu, čini se da u ovom trenutku barem 600.000 Mađara živi u drugim zemljama Europe.


I još uvijek odlaze

Emigracija je više manje kontinuirana, iako je malo usporila tijekom 2016. godine. Prema OECD-ovom izvještaju o međunarodnim migracijama za 2018. godinu, 85.000 Mađara emigriralo je u 2016., dok se brojka iz 2015. kreće oko 99.000. Također možemo pogledati što se dogodilo tijekom prethodnog desetljeća. Prosječno 65.000 Mađara godišnje napustilo je zemlju između 2006. i 2015. Ako dodamo ovoj brojci sve ljude koji su iselili odmah nakon što se Mađarska pridružila EU, uključimo 85.000 iz 2016. kao i procjenu za 2017. (službene brojke još nisu dostupne), ukupna brojka se kreće oko 900.000 emigranata.

Budućnost istočne Europe

Ove statistike nagovještavaju ne samo budućnost Mađarske već i budućnost drugih istočno europskih zemalja. Najšokantniji je vjerojatno podatak o 419.000 ljudi koji su napustili Rumunjsku u samo jednoj godini. Prosječno, na godišnjoj razini 336.000 Rumunja napušta svoju zemlju, 282.000 emigrira iz Poljske, 125.000 iz Bugarske, 128.000 iz Ukrajine i 76.000 iz Hrvatske. Sve više zemalja pokušava učiniti nešto kako bi potakli iseljenu populaciju na povratak, nudeći pomoć oko smještaja ili pokretanja kulturnih centara koji promiču nacionalni identitet i povratak u rodnu grudu.

Što svi ti ljudi rade u zapadnoj Europi?

U Španjolskoj i Italiji, većina emigranata radi u hotelima i restoranima, dok su u drugim zemljama najpopularniji industrija izgradnje i proizvodne djelatnosti. Jedna od omiljenih zemalja Mađarima je Njemačka, gdje je zaposlen skoro svaki četvrti emigrant iz Mađarske. Postoji još jedan sloj emigranata, oni koji imaju fakultetske diplome, ali kada napuste svoju rodnu zemlju, najizgledniji posao koji si mogu priskrbiti s tom diplomom je pranje posuđa. U prosjeku, vjerojatnost da će raditi posao za koji su prekvalificirani je 15% veća nego u njihovim domicilnim zemljama.

.

Aktivno starenje

Kakvi starci želimo biti? Namrgođeni i ogorčeni ili dobri i nesebični?

Mladi starost smatraju čekaonicom smrti. No stariji ljudi imaju bezbroj zadataka koje još trebaju obaviti i još više mogućnosti kako uljepšati život drugima. Sve se svodi na svjesne životne odabire i prioritete.

Objavljeno

|

Autor

Kako biti sretan u starosti?

Kako stare, neki ljudi borbu zamjenjuju pomirljivošću. Bitke koje su vodili u svojem poslovnom okruženju zamijenili su brigom o vrtu, volontiranjem u lokalnoj udruzi, šetnjama prirodom… Mnogi od njih će reći kako su shvatili da ne mogu promijeniti svijet, nesvjesni da ga upravo oni mijenjaju nabolje.

I zbog toga ih mladi često sažalijevaju pa govore da su potrošeni, da su se predali ili da su u čekaonici smrti. No popularni američki psiholog Marty Nemko misli da su stariji ljudi izuzetni jer upravo oni imaju više vremena, iskustva i mudrosti za činjenje važnih stvari koje mladi žele učiniti, ali ih zbog hektičnog načina života i drugih objektivnih prepreka ne čine.


Na popisu koje je napravio dr. Nemko su iznimne i važne stvari kao što su mentoriranje mladih, pisanje memoara i obiteljske povijesti ili “liječenja” odnosa koji su otišli u krivom smjeru, a vrijedni su truda. Starijima ovaj psiholog savjetuje da budu podrška onima koji moraju napraviti red u svojim životima, bilo da je riječ o čišćenju stana, mršavljenju ili pronalasku posla.

“Napišite lijepo pismo nekome. Prijatelju, nekom stručnjaku ili osobi kojoj se divite. Zasadite cvjetnjak koji će uljepšati život prolaznicima. Neka vam dobrotvorne aktivnosti postanu hobi”, samo su neki od savjeta koje dr. Nemko daje starijima.

 “Ako ste mladi i oko sebe vidite naborana lice, nemojte ih odbaciti kao nevažne. Ako ste stari, osim ako vam življenje samo po sebi nije napor, imate brojne izbore. S jedne strane, možete biti ogorčeni i namrgođeni. S druge strane, možete postati dobra osoba koja će se nesebično davati drugima oko sebe”, kaže ovaj psiholog. Što ste vi odabrali?

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP