Prati nas

Vijesti

Uvozni radnici im ne smetaju: Radnički sindikati protiv rada umirovljenika?!

Sindikati su se preplašili većeg ulaska na tržište rada domaćih umirovljenika, ali se, izgleda, ne boje Ukrajinaca i Fili­pinaca, Rumunja i stanovnika BiH. Piše u njihovom očitovanju jasno i glasno da su umirovljenici nelojalna konkurencija radnicima.

Objavljeno

|

Krešimir Sever, NHS (foto: Siniša Bogdanić)

Tri najveće hrvatske sindikalne sre­dišnjice (Savez samostalnih sindi­kata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Hrvatska udruga radničkih sindikata) 12. srpnja 2018. uputili su svim članovima Radne skupine za refor­mu mirovinskog sustava svoje otvoreno pismo sa stajalištima i zahtjevima za ta­kvu reformu kojom bi se postigla održi- vost sustava i adekvatnost mirovina. Na­vode kako je nužno smanjiti pritisak na mirovinski sustav. Nevjerojatno i istinito je da su rad­nički sindikati pronašli umirovljenike kao moguće “krivce” za “nova optere­ćenja i mirovinskog sustava i sustava rada”, piše u najnovjem broju Glasa umirovljenika Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je na stalno zagovaranje umi­rovljeničkih udruga, koje okupljaju bivše radnike, predložilo da se proširi krug umirovljenika koji mogu raditi i prima­ti mirovinu, jer pre­ma postojećim za­konskim propisima zaposliti se uz mi­rovinu, i to na pola radnog vremena, mogu samo tzv. sta­rosni umirovljenici i profesionalni invali­di, te po posebnim propisima branitelji.


Sindikat umirovlje­nika je protiv takvog diskriminatornog rješenja iz mandata Miranda Mrsića, pokrenuo čak i zahtjev za ocjenu ustavnosti. Bezuspješno. Novi krug umirovljenika po općim propisima bili bi starosni umirovljenici za dugogo­dišnji rad te prijevremeni starosni umi­rovljenici, a prema posebnim propisima umirovljeni djelatni vojni i policijski služ­benici i ovlaštene službene osobe.

Nelojalna konkurencija

Sindikati su se preplašili većeg ulaska na tržište rada domaćih umirovljenika, ali se, izgleda, ne boje Ukrajinaca i Fili­pinaca, Rumunja i stanovnika BiH. Piše u njihovom očitovanju jasno i glasno da su umirovljenici “nelojalna konkurencija radnicima”.

U kojoj biste to europskoj zemlji mo­gli naći sindikalnu središnjicu koja svoje bivše članove, dakle isto radnike, naziva konkurencijom, i to nelojalnom, jer da bi ovi pristali raditi za niže plaće i “po fleksi­bilnijim oblicima ugovora o radu”?! Neki sindikalni lideri su zamislili kako će onda radnici masovno odlaziti ranije u miro­vinu kako bi se odmah zaposlili uz niže plaće, kao da se u Hrvatskoj na svakom uglu nude radna mjesta.

Prvo, posjetimo kako siva ekonomija u Hrvatskoj okuplja velik broj formal­no nezaposlenih i umirovljenih osoba. Međutim, službeno tržište rada starijih radnika u Hrvatskoj na ljestvici je najni­žih u EU. Naime, samo 38,1 posto Hrvata u dobi od 50 do 64 godine, a tri posto starijih od 65 godina – rade. S druge strane, prosjek zaposlenosti istih dob­nih skupina u Europskoj uniji je čak 72,4 posto, odnosno 9,5 posto. Hrvatski po­slodavci očito ne vole starije radnike, pa kako bi se pomamili za onima starijima od šezdesetak godina?

To dokazuje i da je broj umirovljeni­ka koji su 2017. godine koristili zakonsku mogućnost zapošljavanja do pola rad­nog vremena uz zadržavanje mirovine, a to su mogli samo starosni umirovljenici, relativno nizak – samo 4.012 osoba. No, pogrešno je prosuditi kako u Hrvatskoj ne postoji tržište rada za starije osobe, odnosno umirovljenike, jer je dobro po­znato da oni masovno rade na crnom tržištu rada, osobito u području usluga u kućanstvu, socijalnih usluga skrbi o starijima, čuvanja djece, poljoprivrede i slično. Međutim, rade u pravilu na poslo­vima koji nisu konkurentni mlađim rad­nicima, a slično je i u drugim zemljama.

Važnost povratka umirovljenika na tržište rada, posebice onih mlađih, odav­no su shvatile velike ekonomije Europ­ske unije, poput Njemačke, Francuske, Italije… Prema podacima Europske fon­dacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, na europskom tržištu rada već je pet milijuna umirovljenika, a većina zemalja dopušta rad u mirovini bez obu­stave mirovine, a iznimno, dio država poput Mađarske, Njemačke ili Austrije ima ograničenu neoporezivu mjesečnu zaradu. Iako je u zapadnoeuropskim zemljama motiv umirovljenika za rad često želja za održavanjem aktivnog ži­vota i zadržavanja socijalne sredine, kod nas umirovljenici žele raditi zbog nedo­statnih prihoda te ostaje pitanje koliko bi njih zapravo željelo raditi da imaju mi­rovine dostatne za dostojanstven život.

Kako to radi EU

U Austriji se umirovljenicima mlađim od 65 godina mirovina obustavlja ako je veća od 349 eura, ali za starije od 65 go­dina nema nikakvog limita niti obustave. U Bugarskoj nema limita, kao ni u Cipru i Italiji. Portugal nema limita, kao ni Slovač­ka. U Rumunjskoj se mogu kombinirati rad i mirovina ako je miro­vina niža od prosječne bruto plaće. U Sloveni­ji je također dopušten rad, uz zadržavanje mirovine, ako je osoba prešla starosnu dob za umirovljenje. I u Češkoj je sličan prin­cip bez ograničenja za one s mirovinama iznad starosne dobi.

Estonija nema ni­kakvo ograničenje radu umirovljenika uz zadržavanje mirovine, kao ni Litva i Le­tonija, dok Poljska ima limite za one koji su mlađi od dobi za starosnu mirovinu. Švedska i Finska nemaju nikakvih ogra­ničenja, a Luksemburg ih ima samo za one koji su mlađi od 65 godina. U Špa­njolskoj se reducira mirovina prema du­žini radnog dana. Na Malti se za rad do 65 godina starosti plaća 10 posto plaće za doprinose, ali čim napunite 65 godi­na, doprinosi se ukidaju i na plaću.

Kod nas za drugi dohodak, pa imao ti i 99 godina, moraš plaćati 50 posto svih doprinosa, čime se destimulira rad u sta­rijoj dobi. To što u većini zemlja plaćanje doprinosa prestaje kad se dosegne sta­rosna dob nije briga naše sindikalne lide­re, jer oni smatraju da umirovljenicima treba nabiti pune doprinose i za drugi dohodak, a isto bi priredili i studentima. Briga ih što je samo ove godine kvota za novo zapošljavanje stranaca u Republi­ci Hrvatskoj iznosila 29.769 dozvola za boravak i rad. Bolje kuhar s Filipina nego kuharica iz Slavonije?! Nazdravlje. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Mozaik

A zašto, zapravo, umirovljenike ne pustimo da rade, ako to žele?

Bilo bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade i da uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i onima koji žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Objavljeno

|

Svaki put kada se netko zauzme da se umirovljenicima, umjesto sadašnja 4 radna sata, omogući rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje mirovine, pokrene se lavina negativnih komentara.

U raspravu se podmeće i niz lažnih argumenata, poput: “Trebalo bi se boriti za veće mirovine, a ne za rad u mirovini.” Kao da jedno isključuje drugo pa se po toj izvitoperenoj logici borba za pravo na rad tumači kao borba protiv mirovina dostatnih za život. U nastavku smo se pozabavili najčešćim zabludama kada se govori o ovoj temi.


“Stari će oteti posao mladima”

Iako je tržište rada već gotovo godinu dana (na pola radnog vremena) otvoreno umirovljenicima, pokazalo se da su se na njega vratili tek malobrojni. Naime, zadnjeg dana 2018. godine radilo je 5.138 umirovljenika, dok ih je 21. rujna bilo 13.829. Iz toga možemo zaključiti da je mirovinska reforma zaslužna za svega 8.891 umirovljenika na rad u okvirima zakonski dopuštenoga.

Ilustracije radi kažimo da je krajem rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao 1.240.266 mirovina pa ispada da je mirovinska reforma na rad potaknula svega 0.7% primatelja hrvatskih mirovina. S obzirom na iznesene brojke i činjenicu da hrvatski poslodavci ističu koliko im je teško otvorena radna mjesta popuniti kvalitetnim radnicima, priča o umirovljenicima koji ugrožavaju potencijalne mlade radnike jednostavno je – šuplja.

“Starima treba zabraniti rad, jer nam se mladi iseljavaju”

Još jedna zabluda. Istraživanje koje je provedeno na novim iseljenicima u Njemačku pokazali su da novac i posao nisu priroritet. “Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje”, kazao je dr. Tado Jurić koji je ispitao 1.200 iseljenika. Čak 55% ispitanika je imalo posao prije iseljavanja.

“Stari su potrošeni”

“Stari nemaju ništa za ponuditi i trebaju se maknuti da mladi imaju mjesta.” Ovo je samo jedan od mora sličnih komentara koji otvoreno diskriminiraju prema dobi. Kada stariji diskriminiraju starije, onda to nazivamo internaliziranim ageizmom. Osim toga, tvrdilo se da su stariji ljudi bolesni i iscrpljeni radnim vijekom te da se ne mogu nositi s fizičkim zahtjevima novih poslova.

Za očekivati je da takve komentare, iz vlastite vizure, daju ljudi koji su zaista teško fizički radili i koji objektivno ne mogu više raditi. No postoje i drugačiji umirovljenici kao što je i ponuda poslova puno šira od teškog manualnog rada. U mirovini su i brojni intelektualni radnici, profesori, znanstvenici, umjetnici, arhitekti, liječnici, novinari i inženjeri čije iskustvo je nezamjenjivo i koji svojim radom mogu i dalje pridonositi društvu. Jednostavno, bilo bi ih se glupo odreći.

Upravo njih pronalazimo u podacima da je 2018. godine najviše zaposlenih umirovljenika bilo u znanstvenim, stručnim i tehničkim djelatnostima. Najmanje je umirovljenika radilo u građevinarstvu i turizmu. U 2019. godini zamjetan je porast oglasa kojim se traže zaštitari i čuvari, što je idealna niša za umirovljene policajce i vojnike.

foto: Pixabay

“Stari će zatrpati državne službe”

Neće. Postoje propisi prema kojima se umirovljuju osobe u državnim i javnim službama. S druge strane postoji privatni sektor koji nije podložan tim propisima. Sjetite se slučaja uglednog neurokirurga Josipa Paladina kojega se javna ustanova odrekla zbog njegove dobi za umirovljenje. U isto vrijeme, privatne bolnice i klinike otimale su se za njegove stručne ruke. Zašto bi itko morao birati između punog radnog vremena i mirovine koju je zaradio?

“U normalnim državama umirovljenici idu na krstarenja”

Zapravo, u normalnim državama umirovljenici velikim dijelom rade da bi išli na krstarenja. Osim ako nisu radili u izdašno plaćenim branšama pa sada imaju zavidnu štednju i skupo plaćena mirovinska osiguranja.

Prema podacima njemačkog Ministarstva rada 2016. godine u Njemačkoj je radilo čak 943.000 umirovljenika. Taj je broj od tada samo rastao pa njemački mediji javljaju da u toj zemlji više od 3 milijuna umirovljenika obavlja povremene takozvane mini-poslove na kojima mogu mjesečno zaraditi do 450 eura bez oporezivanja.

Nizozemski think tank Netspar u svojem istraživanju “Rad poslije umirovljenja” iz 2016. godine navodi da različiti narodi različito poimaju rad u mirovini. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja, a među njima, nažalost, nije Hrvatska. “Dok je rad u mirovini nešto neuobičajeno u Španjolskoj (3%), Sloveniji (3%), Poljskoj (5%) i Francuskoj (5%), relativno je čest među umirovljenicima Estonije (22%), Švedske (21%), Švicarske (20%) i Danske (14%)”, navodi Netspar.

I Sjedinjene Države bilježe sve više onih koji žele raditi nakon 70. rođendana. Prema službenim podacima, njihov se broj u posljednjih 20 godina podigao s manje od 10% na gotovo 15%.

foto: PAnnie Gray/Unsplash

“Ne želim umrijeti na poslu”

Često govorimo kako su gimnasticiranje, boravak u prirodi, čitanje i rješavanje križaljki ključni za održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja u starosti. No jednako je dobar i rad u poticajnoj okolini. Često tako čujemo od ljudi koji su umirovljeni kako se osjećaju isključenima iz društva i nepotrebnima, zatvaraju se u kuću i stare suprotno od onoga što bismo nazvali aktivnim starenjem.

Čak i neki povremeni posao vraća im smisao, održava društvene kontakte i blagotvorno djeluje na zdravlje. Istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu Oregon pokazalo je da rad nakon 65. rođendana može produžiti život za više od desetljeća, dok samo jedna godina rada nakon 65. rođendana može smanjiti rizik od smrtnosti za čak 11%.

Znate li da ni među umirovljenicima nema pravice?

Hrvatski ratni vojni invalid koji je invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvario prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja od 1.1. 2019. godine, može raditi uz invalidsku mirovinu na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine (mirovinski faktor 0,6667, odnosno smanjenje mirovine za oko 1/3). Uz to, umirovljeni vojni i policijski službenici mogu birati puno radno vrijeme s pola mirovine ili pola radnog vremena s punom mirovinom.

S druge strane, korisnicima obiteljske mirovine, a zapravo socijalno ugroženim ženama, nije dana nikakva mogućnost zaposlenja bez obustave isplate mirovine. Protiv ovih nepravdi se zahtjevom za ocjenom ustavnosti pobunio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Glasni su oni koji ne žele raditi, iako ih nitko na to ne tjera

Uz sve navedeno, jasno je da protivnici rada u mirovini nemaju argument te da svoje neutemeljene stavove pokušavaju nametnuti neistomišljenicima. A zapravo, bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade. Pri čemu bi trebalo težiti tomu da rade zato što žele, a ne zato što moraju. I da tako uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i one koji opravdano žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP