Prati nas

Vijesti

Uvozni radnici im ne smetaju: Radnički sindikati protiv rada umirovljenika?!

Sindikati su se preplašili većeg ulaska na tržište rada domaćih umirovljenika, ali se, izgleda, ne boje Ukrajinaca i Fili­pinaca, Rumunja i stanovnika BiH. Piše u njihovom očitovanju jasno i glasno da su umirovljenici nelojalna konkurencija radnicima.

Objavljeno

|

Krešimir Sever, NHS (foto: Siniša Bogdanić)

Tri najveće hrvatske sindikalne sre­dišnjice (Savez samostalnih sindi­kata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Hrvatska udruga radničkih sindikata) 12. srpnja 2018. uputili su svim članovima Radne skupine za refor­mu mirovinskog sustava svoje otvoreno pismo sa stajalištima i zahtjevima za ta­kvu reformu kojom bi se postigla održi- vost sustava i adekvatnost mirovina. Na­vode kako je nužno smanjiti pritisak na mirovinski sustav. Nevjerojatno i istinito je da su rad­nički sindikati pronašli umirovljenike kao moguće “krivce” za “nova optere­ćenja i mirovinskog sustava i sustava rada”, piše u najnovjem broju Glasa umirovljenika Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je na stalno zagovaranje umi­rovljeničkih udruga, koje okupljaju bivše radnike, predložilo da se proširi krug umirovljenika koji mogu raditi i prima­ti mirovinu, jer pre­ma postojećim za­konskim propisima zaposliti se uz mi­rovinu, i to na pola radnog vremena, mogu samo tzv. sta­rosni umirovljenici i profesionalni invali­di, te po posebnim propisima branitelji.


Sindikat umirovlje­nika je protiv takvog diskriminatornog rješenja iz mandata Miranda Mrsića, pokrenuo čak i zahtjev za ocjenu ustavnosti. Bezuspješno. Novi krug umirovljenika po općim propisima bili bi starosni umirovljenici za dugogo­dišnji rad te prijevremeni starosni umi­rovljenici, a prema posebnim propisima umirovljeni djelatni vojni i policijski služ­benici i ovlaštene službene osobe.

Nelojalna konkurencija

Sindikati su se preplašili većeg ulaska na tržište rada domaćih umirovljenika, ali se, izgleda, ne boje Ukrajinaca i Fili­pinaca, Rumunja i stanovnika BiH. Piše u njihovom očitovanju jasno i glasno da su umirovljenici “nelojalna konkurencija radnicima”.

U kojoj biste to europskoj zemlji mo­gli naći sindikalnu središnjicu koja svoje bivše članove, dakle isto radnike, naziva konkurencijom, i to nelojalnom, jer da bi ovi pristali raditi za niže plaće i “po fleksi­bilnijim oblicima ugovora o radu”?! Neki sindikalni lideri su zamislili kako će onda radnici masovno odlaziti ranije u miro­vinu kako bi se odmah zaposlili uz niže plaće, kao da se u Hrvatskoj na svakom uglu nude radna mjesta.

Prvo, posjetimo kako siva ekonomija u Hrvatskoj okuplja velik broj formal­no nezaposlenih i umirovljenih osoba. Međutim, službeno tržište rada starijih radnika u Hrvatskoj na ljestvici je najni­žih u EU. Naime, samo 38,1 posto Hrvata u dobi od 50 do 64 godine, a tri posto starijih od 65 godina – rade. S druge strane, prosjek zaposlenosti istih dob­nih skupina u Europskoj uniji je čak 72,4 posto, odnosno 9,5 posto. Hrvatski po­slodavci očito ne vole starije radnike, pa kako bi se pomamili za onima starijima od šezdesetak godina?

To dokazuje i da je broj umirovljeni­ka koji su 2017. godine koristili zakonsku mogućnost zapošljavanja do pola rad­nog vremena uz zadržavanje mirovine, a to su mogli samo starosni umirovljenici, relativno nizak – samo 4.012 osoba. No, pogrešno je prosuditi kako u Hrvatskoj ne postoji tržište rada za starije osobe, odnosno umirovljenike, jer je dobro po­znato da oni masovno rade na crnom tržištu rada, osobito u području usluga u kućanstvu, socijalnih usluga skrbi o starijima, čuvanja djece, poljoprivrede i slično. Međutim, rade u pravilu na poslo­vima koji nisu konkurentni mlađim rad­nicima, a slično je i u drugim zemljama.

Važnost povratka umirovljenika na tržište rada, posebice onih mlađih, odav­no su shvatile velike ekonomije Europ­ske unije, poput Njemačke, Francuske, Italije… Prema podacima Europske fon­dacije za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, na europskom tržištu rada već je pet milijuna umirovljenika, a većina zemalja dopušta rad u mirovini bez obu­stave mirovine, a iznimno, dio država poput Mađarske, Njemačke ili Austrije ima ograničenu neoporezivu mjesečnu zaradu. Iako je u zapadnoeuropskim zemljama motiv umirovljenika za rad često želja za održavanjem aktivnog ži­vota i zadržavanja socijalne sredine, kod nas umirovljenici žele raditi zbog nedo­statnih prihoda te ostaje pitanje koliko bi njih zapravo željelo raditi da imaju mi­rovine dostatne za dostojanstven život.

Kako to radi EU

U Austriji se umirovljenicima mlađim od 65 godina mirovina obustavlja ako je veća od 349 eura, ali za starije od 65 go­dina nema nikakvog limita niti obustave. U Bugarskoj nema limita, kao ni u Cipru i Italiji. Portugal nema limita, kao ni Slovač­ka. U Rumunjskoj se mogu kombinirati rad i mirovina ako je miro­vina niža od prosječne bruto plaće. U Sloveni­ji je također dopušten rad, uz zadržavanje mirovine, ako je osoba prešla starosnu dob za umirovljenje. I u Češkoj je sličan prin­cip bez ograničenja za one s mirovinama iznad starosne dobi.

Estonija nema ni­kakvo ograničenje radu umirovljenika uz zadržavanje mirovine, kao ni Litva i Le­tonija, dok Poljska ima limite za one koji su mlađi od dobi za starosnu mirovinu. Švedska i Finska nemaju nikakvih ogra­ničenja, a Luksemburg ih ima samo za one koji su mlađi od 65 godina. U Špa­njolskoj se reducira mirovina prema du­žini radnog dana. Na Malti se za rad do 65 godina starosti plaća 10 posto plaće za doprinose, ali čim napunite 65 godi­na, doprinosi se ukidaju i na plaću.

Kod nas za drugi dohodak, pa imao ti i 99 godina, moraš plaćati 50 posto svih doprinosa, čime se destimulira rad u sta­rijoj dobi. To što u većini zemlja plaćanje doprinosa prestaje kad se dosegne sta­rosna dob nije briga naše sindikalne lide­re, jer oni smatraju da umirovljenicima treba nabiti pune doprinose i za drugi dohodak, a isto bi priredili i studentima. Briga ih što je samo ove godine kvota za novo zapošljavanje stranaca u Republi­ci Hrvatskoj iznosila 29.769 dozvola za boravak i rad. Bolje kuhar s Filipina nego kuharica iz Slavonije?! Nazdravlje. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Kujundžićevi rođaci zlostavljali su novinarku, tvrdi Slobodna. Je li to dovoljno za ministrovu smjenu?

Ministar zdravstva Milan Kujundžić sve dublje tone u nekretninskoj aferi, no gore od svega je jučerašnji napad na novinarku Slobodne Dalmacije pred njegovom kućom nedaleko Imotskog.

Objavljeno

|

Autor

Novinarka Slobodne Dalmacije, Andrea Topić, napadnuta je kod Imotskog dok je snimala tamošnju kuću ministra zdravstva, Milana Kujundžića, a policija je uhitila četiri muškarca. Video koji je kolegica snimila zatočena u svom automobilu izuzetno je mučan za gledanje.

“Jučer oko 11 sati u Ivanbegovini četiri muškarca su verbalno napala žensku osobu, a nakon toga okružile osobno vozilo u koje je ušla kako bi se od njih sklonila. Dok se osoba nalazila u vozilu, pokušavajući krenuti vozilom s mjesta događaja, muškarci su joj zapriječili odlazak i tom prilikom oštetili vozilo. Policijski službenici su po zaprimljenoj dojavi izišli na teren, uhitili četiri osobe u dobi od 42, 43, 66 i 68 godina. Nad njima je provedeno kriminalističko istraživanje, nakon čega će danas protiv njih biti podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu zbog sumnje da su počinili kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode i oštećenja tuđe stvari”, objavila je PU splitsko-dalmatinska.


Pogledajte video.

Video: Napad na novinarku Slobodne Dalamacije

“Ma laže nismo mi ništa, ona je tu došla a mi smo je samo pitali – Oprostite, gospođice, možemo li vam mi kako pomoći?” uvjeravali su ministrovi ljudi policiju. “Ma kakvo auto, ma kakvo naguravanje, oduzimanje slobode. Sve su negirali. Unatoč snimci. Unatoč tome što su vidjeli i znali da ih snimam. Unatoč tome što su znali da ću snimku nedvojbeno dati policiji. Zašto? Očito imaju dobrog Gazdu. Očito se nemaju razloga bojati. Ikoga”, napisala je Topić koja kaže da ih je prepoznala kao ministrove rođake.

Kolegica Topić je na terenu s javne površine na radnom zadatku snimala ministrovu kuću koja prema imovinskoj kartici ima ravno 100 kvadrata i nikakvu okućnicu. Riječ je o dvoetažnoj luksuznoj vili. Obloženoj finim kamenom i s prostranim dvorišnim bazenom. S njegovanim travnjakom, kovanom ogradom, modernim prozorima. Do nje se gradi još jedna fina nekretnina, navodi Slobodna.

Video: Kujundžićevi rođaci napadaju kolegicu Andreu Topić

U zemljišnim knjigama, pak, piše da je kuća velika 184 kvadrata. Parcela na kojoj se nalazi, također ministrova, broji 1.016 kvadrata. Drugim riječima, piše Slobodna, Milan Kujundžić, uz sve ostale nekretninske afere u imovinskoj kartici zaboravio je spomenuti nemalo vlaško zemljište, dok je za kuću naveo skoro upola manju kvadraturu. Napisao je, također, da je njena vrijednost tek mizernih 533 eura po kvadratu. Manje od uobičajene građevinske cijene rohbaua.

Premijeru, vidite li problem?

Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje jedan ovako odvratan napad na kolegicu Andreu Topić, rekao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko za portal HRT-a.

“Ovo je još samo jedan dokaz u kakvom ozračju rade naši kolege i kolegice. U ozračju da su novinari krivi za sve. I sve se ovo događa u zemlji članici EU, koja predsjeda tom istom Unijom. Postavljamo pitanje premijeru Andreju Plenkoviću smatra li i dalje da nema problema s medijima i novinarima u Hrvatskoj. Tražimo osudu ovakvog napada i sankcioniranje onih koji su za to odgovorni”, kaže Zovko.

Kujundžić: “Možda su posumnjali da je provalnica?”

“Nastavno na napise u medijima o incidentu koji se dogodio pored moje kuće u rodnom selu Ivanbegovina kod Imotskog, molim da se javnost izvijesti kako su radnici koji su radili kod susjeda napravili incident s novinarkom Slobodne Dalmacije”, napisao je u priopćenju ministar zdravstva.

“Ako je sve što se navodi točno, najstrože osuđujem takve postupke i ovim putem pohvaljujem policiju u Imotskom koja je primjereno reagirala. Naglašavam kako ipak treba pričekati službeno izvješće policije. Ne opravdavajući radnike, napominjem da mi je u kuću u Ivanbegovini dosad provaljivano tri puta, što je policija istraživala, a u ovom slučaju je možda kod radnika pobudilo sumnju da se opet događa provala.”

“Navode novinarke da su mene spomenuti radnici kontaktirali telefonski niječem, što se uostalom lako može i provjeriti po zabilježenim telefonskim pozivima. U vrijeme incidenta bio sam na sjednici Vlade i nisam ni s kim razgovarao”, poručio je ministar.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP