Prati nas

Vijesti

Socijalna pomoć je teško dostupna najsiromašnijima – umirovljenicima

Iako su naši stari iznimno siromašni, zajamčena minimalna naknada im zapravo ne pruža nikakvu socijalnu sigurnost, a kriteriji za ispunjavanje prava su često nedostižni za njih. Iz toga razloga je razumljivo očekivanje da se što prije uvede tzv. nacionalna mirovina, odnosno državna naknada za starost, kojom mjerom bi, procjenjuje se, oko 30.000 starijih osoba bilo obuhvaćeno te obranjeno od siromaštva.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ima li u Hrvatskoj gladnih
foto: BigStock

Hrvatska je jedna od najsiromašnijih zemalja Europske unije. Stopa siromaštva kreće se oko 20 posto, a u starijoj populaciji se penje i do 32,7 posto. Nije to ni čudno kada prosječna mirovina iznosi samo 2.406 kuna, što je samo 38,7 posto od prosječne plaće. Osim toga, prosječna mirovina je za samo 85 kuna viša od linije siromaštva koja je od strane Državnog zavoda za statistiku utvrđena na 2.321 kunu u 2018. godini. Mirovine ispod te linije prima 52 posto umirovljenika, a njih više od 180.000 ima mirovine niže od 1.000 kuna. Zaključno, svaki treći hrvatski umirovljenik je u riziku od siromaštva, piše Glas umirovljenika.

Ustavom se Hrvatska definira kao socijalna država, pa shodno tome, mora imati i razrađen sustav socijalne skrbi. Jedna od najpoznatijih socijalnih mjera je zajamčena minimalna naknada (ZMN), u narodu poznata kao socijalna pomoć, odnosno „pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba“. S obzirom da je samo 64 posto starijih od 65 godina pokriveno starosnim mirovinama, postavlja se pitanje što je s ostalima?


Iskrivljene činjenice

Prema podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, 3.004 umirovljenika koriste ZMN, od ukupno 83.989 ljudi koji koriste ovu socijalnu mjeru. Treba napomenuti da njihove statistike nisu rađene prema dobi, tako da zapravo podatak o tome koliko osoba starijih od 65 godina prima ZMN nismo dobili. Također, nije poznato koliko ima umirovljenika korisnika ZMN mlađih od 65 godina, koji su umirovljeni prijevremeno ili po posebnim propisima. S obzirom na to da je ZMN od 1. siječnja 2014. zamijenila pomoć za uzdržavanje, invalidsku i braniteljsku opskrbninu i produljenu novčanu naknadu za nezaposlene, čini se da prema statistici MDOMSP-a umirovljenici gotovo i ne koriste „socijalnu pomoć“, nisu siromašni i jako dobro žive.

„Prema službenim podacima kojima raspolaže Ministarstvo u mjesecu siječnju 2018. evidentirano je 2.942 korisnika umirovljenika, u veljači 2.986, a u ožujku 3.004 korisnika umirovljenika koji ostvaruju pravo na ZMN. Iz navedenog razvidan je porast broja umirovljenika korisnika ZMN“, zaključuju u Ministarstvu.  Međutim, doista je problem u statistikama i njihovom prikazivanju, jer je poznat podatak da je još prije dvije godine 9.287 osoba starijih od 65 godina primalo ZMN, ali da, s druge strane, čak stotinjak tisuća građana u toj dobnoj skupini nema redovite prihode.

Zabranjeno imati automobil

Oni umirovljenici koji žive od socijalne pomoći teško mogu reći da im se pomoglo u egzistencijalnim pitanjima. Ako oduzmemo druga socijalna prava koja se mogu kombinirati sa ZMN, ispada kako je njihov prosjački štap poprilično debeo.

„Iznos zajamčene minimalne naknade utvrđuje se u postotku od osnovice koju donosi Vlada Republike Hrvatske i koja iznosi 800 kuna, a za samca – osobu nesposobnu za rad postotak od osnovice iznosi 115 posto, odnosno 920 kuna dok se za kućanstvo iznos ZMN utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva, s tim da udio odraslog člana kućanstva iznosi 480 kuna (60 posto od osnovice)“, kažu iz MDOMSP-a.

Osim toga, da bi ostvarila pravo na ZMN, osoba ne može imati više od jedne nekretnine koja služi isključivo za potrebe stanovanja, a ne smije imati osobni automobil, osim ako je invalid ili geografski izolirana. U krug osoba koje nemaju pravo na ovu naknadu uključeni su i samci koji su sklopili ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelji uzdržavanja, radno sposobni samci koji nisu evidentirani kao nezaposlene osobe, osobe koje mogu osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi i korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama Zakona ili posebnih propisa (osim beskućnika). Time, zapravo, velik broj starijih osoba ne ispunjava kriterije za primanje ZMN.

Okrutna socijala

Gledaju se prihodi, pa tako, prema informacijama iz Ministarstva „ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, visina ZMN utvrđuje se kao razlika između iznosa ZMN i prosječnog mjesečnog prihoda samca ili kućanstva. Iznos prihoda kod izračuna ZMN umanjuje se za iznos koji na temelju propisa kojim se uređuju obiteljski odnosi član kućanstva plaća za uzdržavanje osobe koja nije član toga kućanstva. Također, Zakonom su uređeni uvjeti o slučajevima kada samac ili kućanstvo nema pravo na ostvarivanje ZMN, koji prihodi se ne uračunavaju prilikom utvrđivanje uvjeta za priznavanje prava, postupanja u slučaju odbijanja ponuđenog posla, osposobljavanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije ili samovoljnog otkazivanja ugovora o radu, sudjelovanje u radovima za opće dobro, javnim radovima, kao i postepeno umanjivanje naknade u slučaju zapošljavanja.“

Sve u vezi ostvarivanja prava na ZMN kontrolira i prati Centar za socijalnu skrb, koji ima pravo na temelju dostupnih informacija, umanjiti iznos ZMN ili je u potpunosti ukinuti, ako sam korisnik nije prijavio imovinske ili dohodovne promjene koje bi utjecale na mogućnost primanja ZMN.

Iako su naši stari iznimno siromašni, zajamčena minimalna naknada im zapravo ne pruža nikakvu socijalnu sigurnost, a kriteriji za ispunjavanje prava su često nedostižni za njih. Iz toga razloga je razumljivo očekivanje da se što prije uvede tzv. nacionalna mirovina, odnosno državna naknada za starost, kojom mjerom bi, procjenjuje se, oko 30.000 starijih osoba bilo obuhvaćeno te obranjeno od siromaštva. No i ta je matematika upitna, sve dok se predmetni zakon konačno ne donese. A stvar je sve žurnija, jer siromašnih starica i starica je sve više, a država ih ignorira.  (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP