Prati nas

Vijesti

Nisu konkurencija

Vidović (SDP) o zapošljavanju umirovljenika: Postoji neradnički mentalitet

Kod nas postoji neradnički mentalitet i često ne razumijemo da umirovljenici mogu raditi i kad odu u mirovinu. Postoje ljudi koji se žele posvetiti unucima, žele odmarati, žele ostati kući, ali postoje i ljudi za koje je mirovina lagano umiranje, osjećaju se socijalno isključeni. Ljude se ne treba tjerati u mirovinu, treba se poštovati radno iskustvo, oni mogu biti velika vrijednost.

Objavljeno

|

Mirovinska reforma
Davorko Vidović (u sredini), foto. SDP

“Umirovljenici nasrnuli na Sparov oglas za posao.” “Umirovljenici rade svugdje na svijetu zašto ne bi i kod nas, poslodavci u turizmu oduševljeni idejom zapošljavanja umirovljenika.” To su samo neke od reakcija na prijedlog vraćanja umirovljenika na tržište rada.

“Rad na pola radnog vremena neće spasiti umirovljenike, kao ni hrvatsko gospodarstvo. Mirovine su doista niske i dobar dio umirovljenika traži zakonsku mogućnost da poveća svoje prihode. Bilo bi puno bolje da se ljude angažira ne zbog egzistencijalne ugroze, nego da bi se osjećali korisnije i kreativnije”, za HTV je izjavio Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK.


“Hrvatska se nalazi na trećem mjestu odozdo u Europskoj uniji po stopi aktivnosti i zaposlenosti stanovništva. Bez obzira na to što je pala nezaposlenost, mi imamo vrlo nisku stopu zaposlenosti. Umirovljeno je oko 430 tisuća (više od trećine) ljudi koji nisu navršili 65 godina. To je golemi broj ljudi za koji se može pretpostaviti da je sačuvao velik dio radnih sposobnosti”, kazao je Vidović na javnoj televiziji.

Istraživanja pokazuju da su stari zaposlenici u velikom dijelu aspekata bolji radnici ili barem jednako dobri poput mlađih.

“Kod nas postoji neradnički mentalitet i često ne razumijemo da umirovljenici mogu raditi i kad odu u mirovinu. Postoje ljudi koji se žele posvetiti unucima, žele odmarati, žele ostati kući, ali postoje i ljudi za koje je mirovina lagano umiranje, osjećaju se socijalno isključeni. Ljude se ne treba tjerati u mirovinu, treba se poštovati radno iskustvo, oni mogu biti velika vrijednost”, napominje Vidović.

Mladi se ne trebaju bojati da će im stariji ukrasti posao, kaže, jer to je mit koji su empirijskim iskustvima u zemljama koje se bave tim problemom potpuno demantirali. “U pravilu ondje gdje se zapošlja više ljudi, bez obzira na dob, proizvodnja se dinamizira, generira se veća potrošnja, dobivaju se veća primanja, a radnici različitih starosti jedni drugima u pravilu ne uzimaju mjesta”.

Prema njegovoj procjeni, u Hrvatskoj će umirovljenici vjerojatno zauzeti prekarna radna mjesta – rad na određeno vrijeme, na privremenim poslovima i to će osloboditi stabilna radna mjesta za mlađe.

“Umirovljenici i sada rade, ali u sivoj ili u crnoj zoni, pitanje je hoće li se taj rad legalizirati u zakonskoj shemi koja se sada nudi, pa da mogu i zadržati svoju mirovinu. To neće dramatično naškoditi bilo kojoj kategoriji zaposlenih, samo će biti više reda na tržištu”, zaključuje Vidović.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP