Prati nas

Vijesti

Udvostručio se broj

Zaposleno je 9.000 umirovljenika, traženi su u svim branšama

Sijede glave postale su tražene u gotovo svim djelatnostima i na gotovo svim pozicijama – od liječnika, farmaceuta, kuhara, menadžera, građevinara, zaštitara, profesora, vozača, trgovačkih putnika, inženjera..

Objavljeno

|

Šteti li rad mozgu?
foto: Pexels

Do sredine ožujka gotovo se udvostručio broj umirovljenika zaposlenih na četiri sata dnevno, i to s 5138, koliko ih je bilo krajem prosinca 2018. godine, na 8964, koliko ih je evidentirano 17. ožujka, objavio je Večernji list.

Hrvatska je prvi put legalizirala rad umirovljenika 1. siječnja 2014. godine, ali samo za osobe koje su otišle u starosnu mirovinu. U početku, rad nakon 65. godine bio je zanimljiv tek rijetkim profesijama, poput liječnika, odvjetnika, profesora i menadžera pa je trebalo punih pet godina, počevši od 2014. godine, da broj zaposlenih umirovljenika dostigne pet tisuća s kraja 2018. godine, navodi dnevnik.


Od siječnja ove godine, ističu, broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u dva i pol mjeseca gotovo udvostručio u odnosu na kraj 2018. godine.

Nakon onih koji su otišli u starosnu mirovinu, sada se slobodno mogu zaposliti i prijevremeno umirovljeni građani, ali i neke povlaštene skupine umirovljenika.

Prema podacima iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, prvi put legalno se zaposlilo 248 umirovljenih branitelja, 533 nekadašnje djelatne vojne osobe te 1519 osoba koje su otišle u prijevremenu mirovinu.

Sijede glave postale su tražene u gotovo svim djelatnostima i na gotovo svim pozicijama – od liječnika, farmaceuta, kuhara, menadžera, građevinara, zaštitara, profesora, vozača, trgovačkih putnika, inženjera… a sociolog Teo Matković procjenjuje da će u sljedećih godinu dana umirovljenici činiti oko dva posto radne snage, piše Večernji list.

.

Vijesti

Medicinske sestre i liječnici najavljuju štrajk. Pripremite se na još dulje liste čekanja

‘Sindikati planiraju štrajk, prosvjedne akcije i jednu nezgodnu situaciju u sustavu zdravstva jer smatramo da ovo odgađanje ne vodi nikamo. Ljudi nemaju više nadu ni u što i mi se moramo organizirati.’

Objavljeno

|

Autor

Koliko se čeka na pregled?

Propali su pregovori sindikata zdravstva i Vlade pa je sve izgledniji štrajk liječnika koji ne može početi ranije od 15. rujna. Ako do njega dođe, vjerojatno će biti i kasnije. Radit će se kao u vrijeme blagdana te će se primati samo hitni slučajevi, najavljuju iz sustava.

No Vlada ne gubi nadu da će se do tada pronaći rješenje te da će zdravstveni radnici odustati barem od dijela povišice koju traže, a koja bi prema njima trebala iznositi sedam posto.


“Danas smo na sastanku definirali teme o kojima ćemo razgovarati i predstavnike te smo otvorili početak novih pregovora. Zahtjevi danas nisu izneseni, samo smo razgovarali o tome da onaj prethodni zahtjev ostaje i dalje aktualan”, kazao je ministar rada Josip Aladrović nakon sastanka sa sindikatima.

“Vladina početna pozicija je, kako smo i ranije komunicirali, da ćemo zagovarati horizontalno povećanje plaća, odnosno povećanje kroz osnovicu. Međutim ovaj granski kolektivni ugovor vrijedi do 31. listopada, svjesni smo i te odgovornosti i očekujemo da ćemo naći zajednički jezik”, kazao je ministar.

“Sindikati planiraju štrajk, prosvjedne akcije i jednu nezgodnu situaciju u sustavu zdravstva jer smatramo da ovo odgađanje ne vodi nikamo. Ljudi nemaju više nadu ni u što i mi se moramo organizirati. Poručujem i građanima da očekuju veće liste čekanja ako nas se ne podrži i ako se sustav zdravstva ne prepozna kao jedan od najvažnijih, a u ovom trenutku jedan od najzapostavljenijih sustava”, izjavila je Anica Prašnjak, čelnica sindikata medicinskih sestara i tehničara.

Medicinskim sestrama i drugim zaposlenicima u zdravstvu u prosvjednim aktivnostima pridružit će se i Hrvatski liječnički sindikat, potvrdio je Igor Tripalo, dopredsjednik trećeg najvećeg sindikata u zdravstvu, koji formalno zbog nereprezentativnosti ne sudjeluje u pregovorima.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP