Prati nas

Zdravlje

Ozbiljan problem

Gubitak sluha nije smiješan i zadire duboko u psihu

Malo je znano da jedna od tri osobe starije od 65 godina te dvije od tri osobe starije od 75 godina pate od gubitka sluha, a samo 20% njih će potražiti pomoć. Za očekivati je da će upravo tih 20% očuvati kvalitetu života, dok će svijet onih koji se pomire s gubitkom postajati sve tiši i manji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: Allo, Allo (BBC, 1992.)

Gubitak sluha nadilazi slabljenje fizičkog osjetila i, zapravo, svoju najtežu manifestaciju ima kroz gubitak društvene interakcije. Stanje je to daleko od zabavnog i smiješnog, a kako ga često prikazuju humoristične serije.

Zamislite veselo društvo u restoranu koje se smije nekoj šali no jedna osoba nije tu šalu čula. Možda će se isprva i sama nasmijati, praveći se da je sve u redu. Možda će imati dovoljno samopouzdanja i zamoliti da joj se ponovi jasno i glasno. No gotovo sigurno će se nakon nekog vremena umoriti i reducirati pojavljivanje na društvenim događanjima u kojima može sve manje uživati.


Možda ste i sami shvatili da se vaš prijatelj ne može boriti s pozadinskom bukom u restoranu i da je sve češće isključen. Ili ste na vlastitoj koži osjetili frustraciju kako je to promatrati konverzaciju, a nemati mogućnost aktivno sudjelovati u njoj zbog lošeg sluha. Situacija je to slična onoj kada smo primorani provoditi vrijeme u skupini ljudi čiji jezik ne razumijemo.

No gubitak sluha ne znači samo manje društvenih interakcija. Na osobnoj razini on predstavlja i osobni gubitak, smanjenu mogućnost uživanja u umjetnosti, lošiju informiranost i manju povezanost s okolišem. Zato često vodi u depresiju, tjeskobu, strah pa čak i stanja neracionalnog bijesa.

Kako se nositi sa oslabjelim sluhom?

Prvenstveno treba potražiti pomoć stručnjaka i razmotriti upotrebu tehničkih pomagala. Slušni aparati doživjeli su pravu revoluciju; što se veličine, udobnosti, prilagodljivosti i kvalitete zvuka tiče. Neki se uređaji čak mogu bežično povezati sa izvorima zvuka poput televizora, mobitela, glazbene linije…

No važno je i ljudima s kojima smo često u komunikaciji dati do znanja da ih slabije čujemo. Možemo s njima dogovoriti vizualne signale (izraze lica) kojima će pokazati da se obraćaju baš nama. Možemo i birati mjesta na kojima je manje pozadinske buke kako bismo bolje razumjeli sugovornike. U restoranima i kafićima bismo trebali bez ustručavanja pitati koje je najtiše mjesto u objektu.

Koliko su česti ovi problemi?

Malo je znano da jedna od tri osobe starije od 65 godina te dvije od tri osobe starije od 75 godina pate od gubitka sluha, a samo 20% njih će potražiti pomoć. Za očekivati je da će upravo tih 20% očuvati kvalitetu života, dok će svijet onih koji se pomire s gubitkom sluha postajati sve tiši i manji.

.

Vijesti

Stotine znanstvenika upozorile su WHO da je opasnost od koronavirusa podcijenjena

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Znanstvenici su upozorili da u smjernicama za borbu protiv koronavirusa nije dovoljno uzeta u obzir opasnost od sitnih čestica koje lebde u zraku. Kao mjeru predlažu zabranu masovnijih okupljanja u zatvorenim prostorima, piše njemački javni servis Deutsche Welle.

Treba li nositi masku kad se ide u trgovinu? Kad će gostionice i barovi moći ponovo biti otvoreni? Što je s pravilima o rastojanju u restoranima? Kad ćemo ponovo moći bezbrižno letjeti?


Dok se brojne europske zemlje, uvjerene da su prebrodile koronakrizu, nastoje što prije vratiti normalnom životu, 239 znanstvenika s raznih područja je u stručnom časopisu Clinical Infectious Diseases objavilo upozorenje: prije svega zdravstvene ustanove i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) trebali bi puno ozbiljnije nego do sada uzeti u obzir opasnost od prenošenja virusa preko takozvanih aerosola.

Opasnost lebdi u zraku u zatvorenim prostorijama

Aerosoli su najsitnije čestice i kapljice vode koje lebde u zraku. Manje su od pet mikrometara. Kad ljudi izdišu, govore, smiju se ili pjevaju u izdahnutom zraku ispuštaju takve čestice koje se nesmetano šire po cijeloj prostoriji. Veće kapljice brzo padnu na pod, ali one najsitnije mogu lebdjeti u zraku još satima, osobito u zatvorenim prostorijama.

Ako u takvoj prostoriji boravi jedna inficirana osoba u najkraćem vremenu može zaraziti brojne druge ljude – čak i ako nikad nisu imali izravan kontakt.

WHO mijenja svoje stajalište

S obzirom na javni apel 239 znanstvenika sad je i Svjetska zdravstvena organizacija spremna na promjenu svojih preporuka. I ona uviđa “naznake dokaza” da se novi koronavirus može prenijeti i preko zraka, kaže Maria van Kerkhove, tehnička voditeljica u WHO-u za pandemiju COVID-19, u razgovoru s novinarima.

Na temelju novih spoznaja morale bi i smjernice WHO-a za borbu protiv koronavirusa biti prilagođene. Već je prije mjesec dana WHO morao revidirati svoju preporuku u vezi sa zaštitnim maskama.

Aerosoli najčešći način prijenosa zaraze

Prema spoznajama znanstvenika istraživanja influence i koronavirusa MERS-CoV pokazala su da se virusi prenose prije svega preko aerosola. “Imamo razloga polaziti od toga da se slično ponaša i virus SARS-CoV-2 i da su aerosoli glavni put prijenosa virusa”, kaže se u apelu koji su potpisali stručnjaci većinom s područja kemije, fizike i tehničkih znanosti, a manje virolozi i medicinari.

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno. Na mogućnost prijenosa preko aerosola dosad nije dovoljno ukazivano, kažu znanstvenici.

Redovito zračenje prostorije pomaže

Autori apela zahtijevaju redovito i učinkovito zračenje prostorija svježim zrakom izvana. Cirkulacija zraka trebala bi biti izbjegnuta, osobito u javnim zgradama, školama, uredima, bolnicama i staračkim domovima. Postojeći sustavi zračenja trebali bi biti nadograđeni sustavima koji zrak isisavaju, filtriraju ili koji uz pomoć ultraljubičastog svjetla ubijaju viruse.

Ali prije svega trebalo bi izbjegavati prepune prostorije i velika okupljanja ljudi u zatvorenim prostorijama. To vrijedi ne samo za barove i gostionice nego i za javne zgrade i sredstva javnog prometa.

Predložene mjere imaju smisla

Iznenadna učestalost infekcija koronavirusom prilikom posjeta barova i restorana, ali i nastupa zborova, pokazuje da se infekcije vjerojatno prenose preko aerosola u zraku. S tim se slaže i profesor dr. Clemens Wendtner, voditelj Odjela za infektologiju i tropsku medicinu na klinici Schwabing u Münchenu, iako nije među potpisnicima apela.

Moguće je da je “višestruka cirkulacija nefiltriranog zraka za hlađenje” u klaonicama dovela do učestalog širenja zaraza, kaže Wendtner. Ovaj liječnik smatra da mjere koje znanstvenici predlažu u apelu imaju smisla i očekuje da će i WHO korigirati svoje preporuke.

„S obzirom na rast broja zaraženih u svijetu i istovremeno popuštanje mjera ograničenja kretanja u nekim zemljama poželjan bi bio poziv Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu od virusa SARS-CoV-2 u aerosolima, a sa znanstvenog stajališta to je nužno”, kaže profesor dr. Wendtner.

Ponašanje prilagoditi novim spoznajama

Na početku epidemije zacijelo je precijenjena opasnost prijenosa virusa preko površina koje dodirujemo, kaže profesorica za infekcijske bolesti na Sveučilištu u Ženevi, doktorica Isabella Eckerle, koja također nije potpisnica apela.

A s druge strane je podcijenjena opasnost prijenosa preko zraka u blizini inficiranih osoba (na obiteljskim slavljima, probama zborova ili u sportskim dvoranama).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP