Prati nas

Zdravlje

Ozbiljan problem

Gubitak sluha nije smiješan i zadire duboko u psihu

Malo je znano da jedna od tri osobe starije od 65 godina te dvije od tri osobe starije od 75 godina pate od gubitka sluha, a samo 20% njih će potražiti pomoć. Za očekivati je da će upravo tih 20% očuvati kvalitetu života, dok će svijet onih koji se pomire s gubitkom postajati sve tiši i manji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: Allo, Allo (BBC, 1992.)

Gubitak sluha nadilazi slabljenje fizičkog osjetila i, zapravo, svoju najtežu manifestaciju ima kroz gubitak društvene interakcije. Stanje je to daleko od zabavnog i smiješnog, a kako ga često prikazuju humoristične serije.

Zamislite veselo društvo u restoranu koje se smije nekoj šali no jedna osoba nije tu šalu čula. Možda će se isprva i sama nasmijati, praveći se da je sve u redu. Možda će imati dovoljno samopouzdanja i zamoliti da joj se ponovi jasno i glasno. No gotovo sigurno će se nakon nekog vremena umoriti i reducirati pojavljivanje na društvenim događanjima u kojima može sve manje uživati.


Možda ste i sami shvatili da se vaš prijatelj ne može boriti s pozadinskom bukom u restoranu i da je sve češće isključen. Ili ste na vlastitoj koži osjetili frustraciju kako je to promatrati konverzaciju, a nemati mogućnost aktivno sudjelovati u njoj zbog lošeg sluha. Situacija je to slična onoj kada smo primorani provoditi vrijeme u skupini ljudi čiji jezik ne razumijemo.

No gubitak sluha ne znači samo manje društvenih interakcija. Na osobnoj razini on predstavlja i osobni gubitak, smanjenu mogućnost uživanja u umjetnosti, lošiju informiranost i manju povezanost s okolišem. Zato često vodi u depresiju, tjeskobu, strah pa čak i stanja neracionalnog bijesa.

Kako se nositi sa oslabjelim sluhom?

Prvenstveno treba potražiti pomoć stručnjaka i razmotriti upotrebu tehničkih pomagala. Slušni aparati doživjeli su pravu revoluciju; što se veličine, udobnosti, prilagodljivosti i kvalitete zvuka tiče. Neki se uređaji čak mogu bežično povezati sa izvorima zvuka poput televizora, mobitela, glazbene linije…

No važno je i ljudima s kojima smo često u komunikaciji dati do znanja da ih slabije čujemo. Možemo s njima dogovoriti vizualne signale (izraze lica) kojima će pokazati da se obraćaju baš nama. Možemo i birati mjesta na kojima je manje pozadinske buke kako bismo bolje razumjeli sugovornike. U restoranima i kafićima bismo trebali bez ustručavanja pitati koje je najtiše mjesto u objektu.

Koliko su česti ovi problemi?

Malo je znano da jedna od tri osobe starije od 65 godina te dvije od tri osobe starije od 75 godina pate od gubitka sluha, a samo 20% njih će potražiti pomoć. Za očekivati je da će upravo tih 20% očuvati kvalitetu života, dok će svijet onih koji se pomire s gubitkom sluha postajati sve tiši i manji.

.

Zdravlje

Štampar izdao uputstva u vezi nošenja maski

Nošenje maske preporučuje se i osobama kojima je izrečena mjera zdravstvenog nadzora u karanteni ili samoizolaciji ili osobama za koje se opravdano sumnja da su bile u bliskom kontaktu s osobom za koju je dokazano da je zaražena.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija zagovara racionalnu uporabu maski i to u slučajevima kada netko ima respiratorne simptome (kašlje ili kiše) ili postoji sumnja da je obolio od koronavirusa te ukoliko njeguje oboljelu osobu sa sumnjom na novi koronavirus, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”.

Osoba koja ima respiratorne simptome nošenjem maske smanjuje rizik širenja zaraze na druge. Uvijek, neovisno o tome imaju li osobe znakove respiratornih bolesti ili ne, neophodno se pridržavati općih mjera zaštite.


Zaštitna oprema (maske i rukavice) potrebno je nositi kod sumnje na zarazu ili kod osoba za koje je potvrđeno da su zaražene koronavirusom. Preporučuju se i osobama kojima je izrečena mjera zdravstvenog nadzora u karanteni ili samoizolaciji ili osobama za koje se opravdano sumnja da su bile u bliskom kontaktu s osobom za koju je dokazano da je zaražena.

Kiruršku masku treba koristiti na sljedeći način:

  • Prije stavljanja maske, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
  • Pokriti usta i nos maskom i provjeriti da rubovi maske dobro prianjaju uz lice.
  • Izbjegavati diranje maske tijekom korištenja. Ako je diramo, potrebno je oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
  • Masku koja se navlažila, zamijeniti novom. Ne koristiti istu masku više puta.
  • Masku skidati sa stražnje strane (ne dirati prednji dio) te je baciti u zatvorenu kantu za otpad. Nakon toga, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
  • Najvažnija i najučinkovitija mjera je poštivanje socijalne distance i ostalih općih mjera zaštite.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP