Prati nas

Zdravlje

Ozbiljan problem

Gubitak sluha nije smiješan i zadire duboko u psihu

Malo je znano da jedna od tri osobe starije od 65 godina te dvije od tri osobe starije od 75 godina pate od gubitka sluha, a samo 20% njih će potražiti pomoć. Za očekivati je da će upravo tih 20% očuvati kvalitetu života, dok će svijet onih koji se pomire s gubitkom postajati sve tiši i manji.

Objavljeno

|

screenshot: Allo, Allo (BBC, 1992.)

Gubitak sluha nadilazi slabljenje fizičkog osjetila i, zapravo, svoju najtežu manifestaciju ima kroz gubitak društvene interakcije. Stanje je to daleko od zabavnog i smiješnog, a kako ga često prikazuju humoristične serije.

Zamislite veselo društvo u restoranu koje se smije nekoj šali no jedna osoba nije tu šalu čula. Možda će se isprva i sama nasmijati, praveći se da je sve u redu. Možda će imati dovoljno samopouzdanja i zamoliti da joj se ponovi jasno i glasno. No gotovo sigurno će se nakon nekog vremena umoriti i reducirati pojavljivanje na društvenim događanjima u kojima može sve manje uživati.



Možda ste i sami shvatili da se vaš prijatelj ne može boriti s pozadinskom bukom u restoranu i da je sve češće isključen. Ili ste na vlastitoj koži osjetili frustraciju kako je to promatrati konverzaciju, a nemati mogućnost aktivno sudjelovati u njoj zbog lošeg sluha. Situacija je to slična onoj kada smo primorani provoditi vrijeme u skupini ljudi čiji jezik ne razumijemo.

No gubitak sluha ne znači samo manje društvenih interakcija. Na osobnoj razini on predstavlja i osobni gubitak, smanjenu mogućnost uživanja u umjetnosti, lošiju informiranost i manju povezanost s okolišem. Zato često vodi u depresiju, tjeskobu, strah pa čak i stanja neracionalnog bijesa.

Kako se nositi sa oslabjelim sluhom?

Prvenstveno treba potražiti pomoć stručnjaka i razmotriti upotrebu tehničkih pomagala. Slušni aparati doživjeli su pravu revoluciju; što se veličine, udobnosti, prilagodljivosti i kvalitete zvuka tiče. Neki se uređaji čak mogu bežično povezati sa izvorima zvuka poput televizora, mobitela, glazbene linije…

No važno je i ljudima s kojima smo često u komunikaciji dati do znanja da ih slabije čujemo. Možemo s njima dogovoriti vizualne signale (izraze lica) kojima će pokazati da se obraćaju baš nama. Možemo i birati mjesta na kojima je manje pozadinske buke kako bismo bolje razumjeli sugovornike. U restoranima i kafićima bismo trebali bez ustručavanja pitati koje je najtiše mjesto u objektu.

Koliko su česti ovi problemi?

Malo je znano da jedna od tri osobe starije od 65 godina te dvije od tri osobe starije od 75 godina pate od gubitka sluha, a samo 20% njih će potražiti pomoć. Za očekivati je da će upravo tih 20% očuvati kvalitetu života, dok će svijet onih koji se pomire s gubitkom sluha postajati sve tiši i manji.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati