Prati nas

Vijesti

Nerado govore

Zaposleni umirovljenici: Sve ih je više, no ne žele javno istupati

Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna.

Objavljeno

|

Do kada moram raditi?
foto: uygar günday/Pixabay

Priča o umirovljenicima koji rade, u Hrvatskoj kao da je tabu tema. Do javnosti dopiru brojke i statistički podaci, ali o novom trendu nerado govore i poslodavci i zaposlenici. Svima je nekako nelagodno, valjda zbog činjenice da većina ljudi koji opet rade od mirovine ne može živjeti, pa u mirovini rade – da bi živjeli, piše Slobodna Dalmacija.

“Odradila sam uvjete do pune mirovine i prihvatila sam, nakon toga, kao umirovljenica raditi četiri sata u privatnoj poliklinici. Financijski aspekt je u drugom planu. Ne tjera me nužda, nego želja da ostanem aktivna uz osjećaj da sam sposobna za posao u kojemu mogu još dosta dati. Meni je ovo nastavak normalnog života, s time da mi je sada lagodnije nego prije jer imam više slobodnog vremena, a još uvijek radim. To je jedan lijepi prijelaz prema pravoj mirovini. Preporučila bih to svakome tko može”, kaže poznata splitska liječnica, ne želeći se javno eksponirati.


Motivi novozaposlene umirovljenice u jednom maloprodajnom trgovačkom lancu ponešto su drugačiji. Nije, kaže, od onih što su jedva dočekali mirovinu da se riješe obveze svakodnevnog odlaska na posao. Osjeća se zdravom i sposobnom pa zašto ne bi radila ako se pruža prilika. Ali, to nije sve. “Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna”, kaže Slobodnoj ova trgovkinja, koja također inzistira na anonimnosti.

Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u tri mjeseca gotovo udvostručio broj zaposlenih na četiri sata dnevno u odnosu na kraj 2018. godine – s 5.138 na gotovo 9.000 do kraja ožujka.

.

Vijesti

Aladrović najavio završavanje ‘dobrih projekata koje je započeo bivši ministar Pavić’

‘Mirovinska reforma je riješila sva tri izazova koja su se našla u toj mirovinskoj reformi, mi s tim rezultatom možemo biti zadovoljni’, kaže ministar koji za iduću godinu najavljuje realizaciju nacionalne mirovine.

Objavljeno

|

Autor

Socijalni dijalog, digitalizacija i štednja, tri su stupa na kojima će Josip Aladrović (34) postaviti svoj mandat ministra rada i mirovinskog sustava.

Gostujući u programu HRT-a, Aladrović je kazao kako se zauzima za nastavak mirovinske reforme, uvođenje nacionalne mirovine u 2020. godini i socijalni dijalog sa svim zainteresiranim skupinama kao i partnerima, sindikatima, sindikatima umirovljenika, s mirovinskim fondovima s hrvatskom udrugom poslodavaca,  a kao posljednji cilj je formiranje gospodarskog socijalnog vijeća.


Istakao je da će završiti “dobre projekte koje je započeo bivši ministar Pavić” te da će vrlo brzo formirati i svoje ideje. “Godinu dana možemo promatrati kao kratko razdoblje, ako ćemo biti svjesni naše odgovornosti, ako ćemo, biti svjesni što moramo učiniti u tih godinu dana, ta godina dana može biti sasvim dovoljna da pokažemo kvalitetne rezultate.”

Inzistira na razgovoru sa sindikatima oko mirovinske reforme

Sindikati su za referendum protiv reforme prikupili više od 740 tisuća potpisa, a Aladrović smatra kako je mirovinska reforma ispunila tri svoja cilja;  dugoročnu održivost mirovinskog sustava, povećanje mirovina i ispravljanje nepravde koje su među generacijama.

“Mirovinska reforma je riješila sva tri izazova koja su se našla u toj mirovinskoj reformi, mi s tim rezultatom možemo biti zadovoljni. Mi i dalje provodimo mirovinsku reformu u kontekstu nacionalne mirovine, 2020. godine. Što se tiče socijalnog dijaloga, i obveze oko tih 740 tisuća potpisa, mi smo jasno istaknuli da želimo razgovarati o potpisima i razlozima nezadovoljstva”, kaže Aladrović.

I dalje stoji kod sume od 45 milijardi kuna, a koje je HZMO, dok mu je bio na čelu predstavio kao trošak sindikalnih zahtjeva do 2040. godine. “To je definitivno izračun kojeg možemo stajati. Naravno, u budućim razgovorima vodit ćemo brigu o očuvanju državnog proračuna i tomu da sustav bude dugoročno održiv.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP