Prati nas

Zdravlje

Stres - epidemija današnjice

Ovo su znakovi da ste previše izloženi stresu

Osjećate li se loše, slabo spavate i gubite kosu? Možda vaše tijelo luči previše hormona stresa. Primijetite li neke od ovih simptoma, vrijeme je za promjenu životnih navika.

Objavljeno

|

foto: Unsplash

Ljudsko tijelo je nevjerojatno. Ne samo da može izdržati pozamašnu količinu boli, samo se izliječiti i proizvesti milijune novih stanica svakoga dana, već također može detektirati kad je osoba u opasnosti. Isto tako, može detektirati i kad je osoba u opasnosti od previše stresa.

Gallupovo istraživanje pokazalo je da je čak 80 posto Amerikanaca svakodnevno izloženo stresu, a slično vrijedi i za Europljane. Isto je istraživanje pokazalo i da samo 17 posto ljudi rijetko ili nikada ne osjeća posljedice stresa. Stres se manifestira na tjelesnoj i emotivnoj razini, a iako vam se može činiti da se dobro nosite sa stresom, vaše tijelo možda misli drugačije. Evo na što trebate obratiti pozornost:


1. Uporna glavobolja

Muče li vas glavobolje koje traju po čitav dan, uzrok bi mogao biti stres. Naime, glavobolje se češće javljaju kad je organizam pod stresom, objašnjavaju iz klinike Mayo i dodaju kako je stres glavni okidač migrene. I što se može učiniti po tom pitanju? Pa zapravo ne mnogo, osim da počnete voditi život bez stresa. No ako vam se dogodi da vas obuzme nagla glavobolja praćena groznicom i zamućenim vidom, svakako se obratite liječniku.

2. Problemi s probavom

Trbuh će biti prvi na udaru kad krenu stres i tjeskoba jer mozak ima izravan učinak na želudac i probavu. Naime, kad osoba počne razmišljati o hrani, želudac počne otpuštati više kiseline pripremajući se za obrok. No odnos mozga i želuca može biti dvosmjeran kad je stres u pitanju, a to može dovesti do začaranog kruga stresom izazvanih stanja.

Kako navodi Harvard Health, problematična probava može mozgu slati signale baš kao i što problematičan mozak može želucu slati signale. Tako stres može izazvati povećanje želučane kiseline ili čak čir koji je često praćen bolovima, nadutošću i povraćanjem.

3. Obratite pažnju na žeđ

Kod akutnog stresa doista može pomoći čaša vode, jer dehidracija dovodi do problema u funkcioniranju organizma što povećava stres. Naime, dehidracija dovodi do povećanja razine hormona stresa kortizola što se do neke mjere može kontrolirati pravilnom hidratacijom.

4. Raspored spavanja vam je posve nepredvidljiv i imate čudne snove

Stres može poremetiti kvalitetu vašeg sna zbog čega onda može doći do raznih mentalnih i fizičkih poteškoća koji onda te probleme sa snom dodatno povećavaju. To se događa zbog povećanog lučenja hormona stresa zbog čega naše tijelo ostaje budno i spremno suočiti se s nekom opasnošću. A s obzirom da se vaše tijelo ne može smiriti, ne može se smiriti ni vaš um.

Osim toga, zbog takvog stanja možete imati i prilično uznemirujuće i začudne snove. “Kad ljudi doživljavaju frustrirajuće i uznemirujuće stvari u svakodnevnom životu, sanjaju snove u kojima su opet frustrirani i uznemireni”, kaže Netta Weinstein, profesorica psihologije na sveučilištu Cardiff.

5. Puno se znojite

Normalno je malo se znojiti, pogotovo ako ste uznemireni. No znojenje uzrokovano isključivo stresom je nešto drugo. “Kad tijelo reagira na neku emociju poput tjeskobe, stresa ili uzbuđenja, znoj se otpušta zbog djelovanja apokrine žlijezde zbog čega je znoj više mliječan jer sadrži više masnih kiselina i proteina. Te žlijezde nalaze se u području pazuha, prepona i na tjemenu”, kaže Kathirae Severson iz Piedmont Healtha.

Dobra je vijest da je takav znoj obično bez mirisa, no može poprimiti miris ako dugo ostane na koži. I što napraviti po pitanju takvog stresnog znojenja? Pokušajte se više opustiti, vježbajte, meditirajte i na taj način smanjite stres u svakodnevnom životu.

6. Gubitak kose

Primijetite li da vam ispada više kose nego inače, možda je to povezano sa stresom. Prema navodima Klinike Mayo, postoje tri tipa gubitka kose povezanih sa stresom: telogen effluvium, alopecia areata i trihotilomanija.

Prvi oblik, telogen effluvium, događa se kad uslijed stresa folikuli kose uđu u stanje mirovanja pa vlas kose biva istisnuta prije nego je dovršen kompletan ciklus njezinog rasta. Kad se to događa, kosa može značajnije ispadati prilikom pranja i češljanja.

Drugi oblik, alopecia areata, uzorkovana je pogreškom u imunološkom sistemu koji na folikul vlasi gleda kao na strano tijelo. Treći oblik, trihotilomanija, poremećaj je kad osoba ima snažan poriv čupati vlasi zajedno s njihovim korijenom.

Mayo klinika naglašava da gubitak kose ne mora biti stalan, a različite antistresne metode i vježbe mogu stanje značajno popraviti.

7. Ne uživate u stvarima kao prije

Jedan od najčešćih simptoma stresa je bezvoljnost. Užasavate se od pomisli da radite stvari koje ste prije radili: vježbanje, pospremanje, druženje s prijateljima. Ako ste bezvoljni dulje vrijeme, možda ne patite samo od stresa. Možda je riječ o depresiji.

Depresiju se može opisati i kao dugotrajnu, kroničnu izloženost stresu. U stresnim situacijama, tijelo otpušta hormone stresa što može onemogućiti osobu da uživa u svakodnevnim stvarima. Ako iskusite nešto od navedenog, možda je vrijeme da porazgovarate sa stručnjakom.

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP