Prati nas

Zdravlje

Stres - epidemija današnjice

Ovo su znakovi da ste previše izloženi stresu

Osjećate li se loše, slabo spavate i gubite kosu? Možda vaše tijelo luči previše hormona stresa. Primijetite li neke od ovih simptoma, vrijeme je za promjenu životnih navika.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Unsplash

Ljudsko tijelo je nevjerojatno. Ne samo da može izdržati pozamašnu količinu boli, samo se izliječiti i proizvesti milijune novih stanica svakoga dana, već također može detektirati kad je osoba u opasnosti. Isto tako, može detektirati i kad je osoba u opasnosti od previše stresa.

Gallupovo istraživanje pokazalo je da je čak 80 posto Amerikanaca svakodnevno izloženo stresu, a slično vrijedi i za Europljane. Isto je istraživanje pokazalo i da samo 17 posto ljudi rijetko ili nikada ne osjeća posljedice stresa. Stres se manifestira na tjelesnoj i emotivnoj razini, a iako vam se može činiti da se dobro nosite sa stresom, vaše tijelo možda misli drugačije. Evo na što trebate obratiti pozornost:


1. Uporna glavobolja

Muče li vas glavobolje koje traju po čitav dan, uzrok bi mogao biti stres. Naime, glavobolje se češće javljaju kad je organizam pod stresom, objašnjavaju iz klinike Mayo i dodaju kako je stres glavni okidač migrene. I što se može učiniti po tom pitanju? Pa zapravo ne mnogo, osim da počnete voditi život bez stresa. No ako vam se dogodi da vas obuzme nagla glavobolja praćena groznicom i zamućenim vidom, svakako se obratite liječniku.

2. Problemi s probavom

Trbuh će biti prvi na udaru kad krenu stres i tjeskoba jer mozak ima izravan učinak na želudac i probavu. Naime, kad osoba počne razmišljati o hrani, želudac počne otpuštati više kiseline pripremajući se za obrok. No odnos mozga i želuca može biti dvosmjeran kad je stres u pitanju, a to može dovesti do začaranog kruga stresom izazvanih stanja.

Kako navodi Harvard Health, problematična probava može mozgu slati signale baš kao i što problematičan mozak može želucu slati signale. Tako stres može izazvati povećanje želučane kiseline ili čak čir koji je često praćen bolovima, nadutošću i povraćanjem.

3. Obratite pažnju na žeđ

Kod akutnog stresa doista može pomoći čaša vode, jer dehidracija dovodi do problema u funkcioniranju organizma što povećava stres. Naime, dehidracija dovodi do povećanja razine hormona stresa kortizola što se do neke mjere može kontrolirati pravilnom hidratacijom.

4. Raspored spavanja vam je posve nepredvidljiv i imate čudne snove

Stres može poremetiti kvalitetu vašeg sna zbog čega onda može doći do raznih mentalnih i fizičkih poteškoća koji onda te probleme sa snom dodatno povećavaju. To se događa zbog povećanog lučenja hormona stresa zbog čega naše tijelo ostaje budno i spremno suočiti se s nekom opasnošću. A s obzirom da se vaše tijelo ne može smiriti, ne može se smiriti ni vaš um.

Osim toga, zbog takvog stanja možete imati i prilično uznemirujuće i začudne snove. “Kad ljudi doživljavaju frustrirajuće i uznemirujuće stvari u svakodnevnom životu, sanjaju snove u kojima su opet frustrirani i uznemireni”, kaže Netta Weinstein, profesorica psihologije na sveučilištu Cardiff.

5. Puno se znojite

Normalno je malo se znojiti, pogotovo ako ste uznemireni. No znojenje uzrokovano isključivo stresom je nešto drugo. “Kad tijelo reagira na neku emociju poput tjeskobe, stresa ili uzbuđenja, znoj se otpušta zbog djelovanja apokrine žlijezde zbog čega je znoj više mliječan jer sadrži više masnih kiselina i proteina. Te žlijezde nalaze se u području pazuha, prepona i na tjemenu”, kaže Kathirae Severson iz Piedmont Healtha.

Dobra je vijest da je takav znoj obično bez mirisa, no može poprimiti miris ako dugo ostane na koži. I što napraviti po pitanju takvog stresnog znojenja? Pokušajte se više opustiti, vježbajte, meditirajte i na taj način smanjite stres u svakodnevnom životu.

6. Gubitak kose

Primijetite li da vam ispada više kose nego inače, možda je to povezano sa stresom. Prema navodima Klinike Mayo, postoje tri tipa gubitka kose povezanih sa stresom: telogen effluvium, alopecia areata i trihotilomanija.

Prvi oblik, telogen effluvium, događa se kad uslijed stresa folikuli kose uđu u stanje mirovanja pa vlas kose biva istisnuta prije nego je dovršen kompletan ciklus njezinog rasta. Kad se to događa, kosa može značajnije ispadati prilikom pranja i češljanja.

Drugi oblik, alopecia areata, uzorkovana je pogreškom u imunološkom sistemu koji na folikul vlasi gleda kao na strano tijelo. Treći oblik, trihotilomanija, poremećaj je kad osoba ima snažan poriv čupati vlasi zajedno s njihovim korijenom.

Mayo klinika naglašava da gubitak kose ne mora biti stalan, a različite antistresne metode i vježbe mogu stanje značajno popraviti.

7. Ne uživate u stvarima kao prije

Jedan od najčešćih simptoma stresa je bezvoljnost. Užasavate se od pomisli da radite stvari koje ste prije radili: vježbanje, pospremanje, druženje s prijateljima. Ako ste bezvoljni dulje vrijeme, možda ne patite samo od stresa. Možda je riječ o depresiji.

Depresiju se može opisati i kao dugotrajnu, kroničnu izloženost stresu. U stresnim situacijama, tijelo otpušta hormone stresa što može onemogućiti osobu da uživa u svakodnevnim stvarima. Ako iskusite nešto od navedenog, možda je vrijeme da porazgovarate sa stručnjakom.

.

Zdravlje

Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici pokušavaju poništiti prije nego takav lijek uđe u primjenu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmnožavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem može prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih – izuzetak je, recimo, HIV, piše Deutsche Welle.

Što je obično cjepivo?

Uobičajena cjepiva podrazumijevaju unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema važećem medicinskom učenju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljedećem susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprječava ili u najmanju ruku bivaju spriječeni teži oblici bolesti. To znači da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje – to zavisi od više faktora.


Što su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?

Ovakva cjepiva sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa također izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva može brže reagirati na pravi virus.

Cjepivo na bazi RNK – ribonukleinske kiseline – se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Cjepiva na bazi DNK – dezoksiribonukleinske kiseline – funkcioniraju slično, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stanične jezgre.

Prednosti ovih cjepiva su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti – za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pištoljima za cijepljenje”.

Rizici koje donose ovakva cjepiva

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Moguće posljedice su pojačano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u staničnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u stanici “prepišu” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabilježen.

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilježeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom čovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva utiču na čovjekov genom je netočna.

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nanočestice. Neželjeni učinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istražiti u velikim kliničkim ispitivanjima.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju – tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje životinja nekoliko ovakvih preparata je već dobilo dozvolu.

U Europskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se traži dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije države članice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelančevine uzročnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunološkog sustava u čovjeku, piše DW.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP