Prati nas

Zdravlje

Stres - epidemija današnjice

Ovo su znakovi da ste previše izloženi stresu

Osjećate li se loše, slabo spavate i gubite kosu? Možda vaše tijelo luči previše hormona stresa. Primijetite li neke od ovih simptoma, vrijeme je za promjenu životnih navika.

Objavljeno

|

foto: Unsplash

Ljudsko tijelo je nevjerojatno. Ne samo da može izdržati pozamašnu količinu boli, samo se izliječiti i proizvesti milijune novih stanica svakoga dana, već također može detektirati kad je osoba u opasnosti. Isto tako, može detektirati i kad je osoba u opasnosti od previše stresa.

Gallupovo istraživanje pokazalo je da je čak 80 posto Amerikanaca svakodnevno izloženo stresu, a slično vrijedi i za Europljane. Isto je istraživanje pokazalo i da samo 17 posto ljudi rijetko ili nikada ne osjeća posljedice stresa. Stres se manifestira na tjelesnoj i emotivnoj razini, a iako vam se može činiti da se dobro nosite sa stresom, vaše tijelo možda misli drugačije. Evo na što trebate obratiti pozornost:


1. Uporna glavobolja

Muče li vas glavobolje koje traju po čitav dan, uzrok bi mogao biti stres. Naime, glavobolje se češće javljaju kad je organizam pod stresom, objašnjavaju iz klinike Mayo i dodaju kako je stres glavni okidač migrene. I što se može učiniti po tom pitanju? Pa zapravo ne mnogo, osim da počnete voditi život bez stresa. No ako vam se dogodi da vas obuzme nagla glavobolja praćena groznicom i zamućenim vidom, svakako se obratite liječniku.

2. Problemi s probavom

Trbuh će biti prvi na udaru kad krenu stres i tjeskoba jer mozak ima izravan učinak na želudac i probavu. Naime, kad osoba počne razmišljati o hrani, želudac počne otpuštati više kiseline pripremajući se za obrok. No odnos mozga i želuca može biti dvosmjeran kad je stres u pitanju, a to može dovesti do začaranog kruga stresom izazvanih stanja.

Kako navodi Harvard Health, problematična probava može mozgu slati signale baš kao i što problematičan mozak može želucu slati signale. Tako stres može izazvati povećanje želučane kiseline ili čak čir koji je često praćen bolovima, nadutošću i povraćanjem.

3. Obratite pažnju na žeđ

Kod akutnog stresa doista može pomoći čaša vode, jer dehidracija dovodi do problema u funkcioniranju organizma što povećava stres. Naime, dehidracija dovodi do povećanja razine hormona stresa kortizola što se do neke mjere može kontrolirati pravilnom hidratacijom.

4. Raspored spavanja vam je posve nepredvidljiv i imate čudne snove

Stres može poremetiti kvalitetu vašeg sna zbog čega onda može doći do raznih mentalnih i fizičkih poteškoća koji onda te probleme sa snom dodatno povećavaju. To se događa zbog povećanog lučenja hormona stresa zbog čega naše tijelo ostaje budno i spremno suočiti se s nekom opasnošću. A s obzirom da se vaše tijelo ne može smiriti, ne može se smiriti ni vaš um.

Osim toga, zbog takvog stanja možete imati i prilično uznemirujuće i začudne snove. “Kad ljudi doživljavaju frustrirajuće i uznemirujuće stvari u svakodnevnom životu, sanjaju snove u kojima su opet frustrirani i uznemireni”, kaže Netta Weinstein, profesorica psihologije na sveučilištu Cardiff.

5. Puno se znojite

Normalno je malo se znojiti, pogotovo ako ste uznemireni. No znojenje uzrokovano isključivo stresom je nešto drugo. “Kad tijelo reagira na neku emociju poput tjeskobe, stresa ili uzbuđenja, znoj se otpušta zbog djelovanja apokrine žlijezde zbog čega je znoj više mliječan jer sadrži više masnih kiselina i proteina. Te žlijezde nalaze se u području pazuha, prepona i na tjemenu”, kaže Kathirae Severson iz Piedmont Healtha.

Dobra je vijest da je takav znoj obično bez mirisa, no može poprimiti miris ako dugo ostane na koži. I što napraviti po pitanju takvog stresnog znojenja? Pokušajte se više opustiti, vježbajte, meditirajte i na taj način smanjite stres u svakodnevnom životu.

6. Gubitak kose

Primijetite li da vam ispada više kose nego inače, možda je to povezano sa stresom. Prema navodima Klinike Mayo, postoje tri tipa gubitka kose povezanih sa stresom: telogen effluvium, alopecia areata i trihotilomanija.

Prvi oblik, telogen effluvium, događa se kad uslijed stresa folikuli kose uđu u stanje mirovanja pa vlas kose biva istisnuta prije nego je dovršen kompletan ciklus njezinog rasta. Kad se to događa, kosa može značajnije ispadati prilikom pranja i češljanja.

Drugi oblik, alopecia areata, uzorkovana je pogreškom u imunološkom sistemu koji na folikul vlasi gleda kao na strano tijelo. Treći oblik, trihotilomanija, poremećaj je kad osoba ima snažan poriv čupati vlasi zajedno s njihovim korijenom.

Mayo klinika naglašava da gubitak kose ne mora biti stalan, a različite antistresne metode i vježbe mogu stanje značajno popraviti.

7. Ne uživate u stvarima kao prije

Jedan od najčešćih simptoma stresa je bezvoljnost. Užasavate se od pomisli da radite stvari koje ste prije radili: vježbanje, pospremanje, druženje s prijateljima. Ako ste bezvoljni dulje vrijeme, možda ne patite samo od stresa. Možda je riječ o depresiji.

Depresiju se može opisati i kao dugotrajnu, kroničnu izloženost stresu. U stresnim situacijama, tijelo otpušta hormone stresa što može onemogućiti osobu da uživa u svakodnevnim stvarima. Ako iskusite nešto od navedenog, možda je vrijeme da porazgovarate sa stručnjakom.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP