Prati nas

Mozaik

Što kaže CIA?

Američki špijun 1951. u Jugoslaviji: Gladni Zagrepčani prodali su kuće seljacima

‘Nekim bivšim zemljoposjednicima vraćeni su dijelovi njihovih kuća, obično tek nekoliko soba u njima s malim dijelom vrta ili vinograda. Nakon godina gladi i raznih patnji ti su ljudi postali jako skromni i osjećaju se zadovoljnima.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Jugoslavija, 1972.

Kako se živjelo u nekadašnjoj državi? Želeći izbjeći varljiva osobna sjećanja, odgovor na to pitanje često tražimo u starom tisku. Tako ponekad potvrđujemo i ono što smo već znali; po osobnim slobodama i standardu, Jugoslavija u poslijeratnim pedesetima bila je sasma druga država od one u “prosperitetnim sedamdesetima” ili “slobodnim osamdesetima”.

Dok domaći tisak mahom hvali uspjehe radničke klase i političkog vodstva države, strani mediji nisu se libili kritike komunizma i, kako su ga često zvali, diktatora Josipa Broza Tita. No zamjetno je da su u tim kritikama gotovo uvijek isticani i pozitivni dosezi jugoslavenskog društva. Ovoga puta posegnuli smo za nešto drugačijim dokumentima – izvješćima koje je sastavljala američka Središnja obavještajna agencija (CIA).


Naime, CIA je u kolovozu 2005. skinula oznaku tajnosti s dokumenta “Stanje i trendovi u Jugoslaviji” koji na tri stranice donosi zapažanja agenta koji je u listopadu 1951. godine obišao Maribor, Ljubljanu, Zagreb, Karlovac, Dalmaciju i Split. Iako je dio dokumenta u kojem se vidi identitet agenta cenzuriran, navodi se da je riječ o bivšem zemljoposjedniku s političkim i diplomatskim iskustvom, a koji se nakon završetka rata iselio iz Jugoslavije. “Iskusan, objektivan i istinoljubiv”, riječi su s kojima je opisan u dokumentu.

Do vize bez problema

U izvješću piše da je agent bio začuđen činjenicom da je vizu u jugoslavenskom konzulatu ishodio za samo nekoliko sati, bez ikakvog ispitivanja. Nakon devet godina izbivanja zatekao je nekad prosperitetne slovenske gradove Maribor i Ljubljanu u stanju propadanja, radnike u bijedi, ceste u užasnom stanju na kojima je često mora voziti brzinom od tek 15-ak kilometara na sat. Nadalje navodi da su jedino ceste Zagreb-Beograd i Rijeka-Trst u dobrom stanju.

foto: CIA

Seljaci u Hrvatskoj su zadovoljni

U sjevernim dijelovima Hrvatske, navodi, situacija je drugačija; seljaci su napredni, u selima su brojne novosagrađene kuće i staje, stoke ima u izobilju, konja, svinja… Sela su učinila vidljiv ekonomski napredak, navodi ovaj američki špijun. Iako je u dokumentu cenzurirano o kojem se selu točno radilo, navodi da je sa seljacima razgovarao slobodno, da se nisu bojali milicije, da je crkva bila održavana, kao i stara seoska škola.  Vjeronauku je zabranjen ulazak u školu, ali se, bez problema, predaje u crkvi.

Radnike je dotukla glad

Izvješće navodi i kako je agent svjedočio siromaštvu radnika i bogatstvu seljaka koji su, očito, puno zaradili na crnom tržištu – zahvaljujući gladi. Istovremeno su u Zagrebu mnoge građanske kuće prešle u seljačke ruke. Kako se navodi, nije riječ o nacionaliziranim objektima, već o posljedici nametanja iznimno visokih poreza. “Vlasnici koji nisu ostvarivali prihod prodavali su kuće seljacima tijekom godina gladi, ponekad i u zamjenu za hranu“, stoji u dokumentu.

Podsjetimo, to je vrijeme u kojem je Jugoslavija već okrenula leđa Staljinu, a Tito obilno hvali Sjedinjene Države koje su Jugoslaviju spasile od gladi nakon što je poljoprivredu ranijih godina uništila velika suša.

Nekompetentni komunisti

Američki agent se osvrnuo i na oporavak mirovinskog sustava. “Javni službenici sada dobivaju mirovinu, osim ako nisu ponovno pozvani u službu. Isto se odnosi i na radnike u industriji, inženjere i druge. Mnogi od njih ponovno su zaposleni kako bi zamijenili nekompetentne komuniste”, objašnjava pa nastavlja: “Nekim bivšim zemljoposjednicima vraćeni su dijelovi njihovih kuća, obično tek nekoliko soba u njima s malim dijelom vrta ili vinograda. Nakon godina gladi i raznih patnji ti su ljudi postali jako skromni i osjećaju se zadovoljnima. Nitko ne posjeduje privatni automobil i poljoprivreda nije mehanizirana.”

Amerikance je, dakako, zanimala i nacionalna netrpeljivost između Hrvata i Srba. Mržnja je, kaže agent, vidljivo splasnula. “Provincije u Jugoslaviji imaju svoje administracije koje posluju bez utjecaja Srba. Ovo je primjetna promjena nabolje u usporedni sa stanjem prije Drugog svjetskog rata.”

Ne talasaju oko Stepinca

Američkom doušnik čvrsto potvrđuje da su u Dalmaciji brojni svećenici i časne sestre preživjeli poslijeratno “čišćenje društva”. “Crkvene zgrade su dobro održavane, a većina srušenih je iznova izgrađeno. Osim na potezu od Knina do Karlovca gdje su u partizanskim borbama crkve spaljene, a svećenici poubijani. Tu crkve nisu obnovljene, a nema ni svećenika. U Zagrebu pak ne žele talasati oko slučaja nadbiskupa Alojzija Stepinca, ali uvjeravaju da je dobro zbrinut u svom selu. Smatraju da bi povratak Stepinca u Zagreb mogao uzrokovati nove nemire”, zapisali su Amerikanci te 1951. godine u dokumentu “Stanje i trendovi u Jugoslaviji”.

.

Mozaik

Počinje najveći filmski festival na svijetu

U sklopu festivala kojeg zajednički organiziraju Tribeca Enterprises i YouTube, bit će prikazano više od stotinu filmova po izboru selektora dvadeset i jednog vodećeg filmskog festivala iz više od 35 zemalja, uz prateći program razgovora, VR sadržaja i glazbenih nastupa.

Silvija Novak

Objavljeno

|

29. svibnja počinje najveći filmski festival na svijetu. No i taj će veliki kulturni događaj biti održan na internetu. Bez obzira na to što je ograničen samo na digitalnu sferu, festival “We Are One” doista će biti događaj bez presedana.

Naime, u sklopu festivala kojeg zajednički organiziraju Tribeca Enterprises i YouTube, bit će prikazano više od stotinu filmova po izboru selektora dvadeset i jednog vodećeg filmskog festivala iz više od 35 zemalja, uz prateći program razgovora, VR sadržaja i glazbenih nastupa.


Festival će trajati deset dana, a u središtu pažnje bit će oni filmovi koji donose promjene i povezuju globalnu publiku. “We Are One” filmski festival u potpunosti će se održati na YouTube kanalu u razdoblju od 29. svibnja do 7. lipnja.

Preko 35 zemalja predstavit će se s ukupno 23 narativna i osam dokumentarnih dugometražnih filmova, 57 narativnih i 15 dokumentarnih kratkih filmova, 15 arhivskih i četiri ekskluzivno festivalska razgovora, te pet programskih sadržaja iz domena virtualne realnosti, piše portal Arteist.

Detaljan program festivala možete pogledati na mrežnoj stranici festivala www.weareoneglobalfestival.com.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP